'''Teritorijalni integritet''' je načelo [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]] prema kome [[suverena država|suverene države]] uživaju pravo na nepovredivost vlastitih granica, odnosno prema kome države ne bi trebale podupirati [[Secesija|secesionističke]] pokrete ili promovirati promjene [[granica]] drugih država. Jednostrana promjena granica se smatra činom agresije.
Načelo nepovredivosti granica se uvriježilo kao standard u međunarodnom pravu nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], odnosno njime se nastojalo ukloniti [[iredentizam|iredentističke]] sporove kao povod za izbijanje novih sukoba. PočetkomKrajem 20. i početkom 21. vijeka je, međutim, dovedeno u pitanje kada 1992. delovi 14. ruske armije intervenisaju na strani separatista u [[rat u Pridnjestrovlju|ratu u Pridnjestrovlju]] u istočnoj [[Moldavija|Moldaviji]], čime [[paradržava]] [[Pridnjestrovlje]] postaje [[de facto|de fakto]] nezavisna i time narušava moldavski teritorijalni integritet, dok je među vodećim [[Zapadni svijet|zapadnim]] vladama i javnosti postao popularan stav o tzv. odgovornosti za zaštitu ({{Jez-en|Responsibility to protect}}) i koncept tzv. [[humanitarna intervencija|humanitarne intervencije]] pri čemu je dugoročno spriječavanje masovnog kršenja ljudskih prava važnije od očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integrirteta neke države. Tim stavom se, između ostalog, obrazlagala odluka SAD i drugih zapadnih država da priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost [[Kosovo|Kosova]] od [[Srbija|Srbije]]. Vlada [[Rusija|Rusije]] pod [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]] je, pak, taj isti stav iste godine koristila kao obrazloženje za priznanje nezavisnosti [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i [[Abhazija|Abhazije]] (formalno još uvijek u sastavu [[Gruzija|Gruzije]]), odnosno jednostrano pripajanje ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine.
