Razlike između izmjena na stranici "Hrvatska Republika Herceg-Bosna"

m/м
r2.7.2) (robot Mijenja: de:Kroatische Republik Herceg-Bosna; kozmetičke promjene
m/м (Bot: Menjam datoteku/fajl Flag_of_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg sa Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg.)
m/м (r2.7.2) (robot Mijenja: de:Kroatische Republik Herceg-Bosna; kozmetičke promjene)
{{Infobox Former Country
|native_name = ''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''
|conventional_long_name = Hrvatska Republika <br />Herceg-Bosna
|common_name = Herceg-Bosne
|continent = Evropa
|country = Bosna i Hercegovina
|status = nepriznata
|status_text = samoproglašeni hrvatski entitet u <br />[[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]<br /><small>([[Popis međunarodno nepriznatih država kroz historiju|međunarodno nepriznata]])</small>
|government_type = Republika
|era = Ratovi u bivšoj Jugoslaviji
|image_coat = Coat of Arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
|image_map = HzB.GIF
|image_map_caption = samoproglašeni hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini<br />Hrvatska republika Herceg-Bosna prikazana tamnoplavo
|capital = Mostar
|title_leader =
}}
 
'''Hrvatska zajednica Herceg Bosna''' (poslije '''Hrvatska Republika Herceg Bosna''') je bila politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u [[Bosna i Hercegovina | Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[Rat u BiH | rata u Bosni i Hercegovini]]. Osnovana je od strane vojnog i političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini ([[HDZ BiH]] i [[HVO]]), kao odgovor srpskoj agresiji na [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i bosanskohercegovačke Hrvate. Herceg Bosna je ukinuta potpisivanjem [[Washingtonski sporazum | Washingtonskog sporazuma]] u ožujku [[1994.]] godine.
 
== Povijest ==
 
Na dan [[18. studenog]] [[1991.]] godine političko vodstvo Hrvata u [[BiH]] predvođeno [[Mate Boban | Matom Bobanom]] i Darijom Kordićem proglasili su postajanje "Hrvatske zajednice Herceg Bosne" kao posebne političke, kulturne, ekonomske i kulturne cjeline na teritoriju Bosne i Hercegovine. Hrvatska zajednica Herceg Bosna [[28.8.|28. kolovoza]] [[1993.]] prelazi u '''Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu''', kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine. Ustavni sud [[Bosna i Hercegovina | Bosne i Hercegovine]] (sastavljen pretežno do [[Bošnjaci | Bošnjaka]]) proglašava Herceg-Bosnu nelegalnom, prvo [[14. rujna]] [[1992.]] a kasnije [[20. prosinca]] [[1994.]] godine. Glavni grad "Herceg Bosne" je bio zapadni dio grada [[Mostar]]a. Prvi predsjednik Herceg Bosne je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]].
 
Herceg Bosna je služila svojoj svrsi tj. ona je preko svojih vojnih postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] uspjela obraniti hrvatsko i muslimansko stanovništvo od srpske agresije. U početku rata [[Bošnjaci]] su išli u postrojbe [[HVO]]-a. Tako [[HVO]] zajedno sa [[HOS]]-om i [[Armija BiH|TO BiH]], uz potporu [[Hrvatska vojska|HV-a]] uspijeva osloboditi neke krajeve od srpske vlasti (Operacija Lipanjske zore u lipnju [[1992]]. godine kojom je oslobođen grad [[Mostar]] i dolina rijeke Neretve). Tek poslije, stvaranjem njihovih vojnih postrojbi Armije Republike Bosne i Hercegovine u Srednjoj [[Bosna | Bosni]] i [[Hercegovina | Hercegovini]] dolazi do masovnih prelaženja Bošnjaka iz redova HVO-a u redove Armije BiH. U listopadu [[1992.]] godine dolazi do bošnjačko-hrvatskog sukoba. U tim sukobima brojčano nadmoćnija [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] u Srednjoj Bosni ubija, deportira i progoni Hrvate, dok HVO otvara logore za Bošnjake u okolici Mostara te drži i konstantno granatira istočni (bošnjački) dio grada. Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane u [[Bosna|Bosni]] uspijevaju obraniti pojedine općine ([[Novi Travnik]], [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Vitez]], [[Žepče]]), dok do potpunog izgona Hrvata dolazi u općinama [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Fojnica]], [[Kakanj]], [[Travnik]], [[Vareš]], [[Maglaj]], [[Zavidovići]].
 
Krajem veljače [[1994.]], potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] prestaju sukobi između postrojbi [[Hrvatsko vijeće obrane| Hrvatskog vijeća obrane]] i jedinica [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]]. HVO je zajedno sa [[Hrvatska vojska|HV-om]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U Operaciji Cincar, prvoj koordiniranoj akciji HVO-a i Armije RBiH, na proljeće [[1994.]] godine, oslobođen je [[Kupres]] i veći dio Kupreškog polja. U Operaciji Zima '94. oslobođen je dio Livanjskog polja i dio planine [[Dinara|Dinare]]. U Operaciji Skok-1 Srbi su ponovno poraženi na Dinari. U Operaciji Skok-2 u potpunosti je oslobođeno i pod kontrolu stavljeno Livanjsko polje. U Operaciji Ljeto '95. pod kontrolu su stavljeni [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]]. U Operaciji Maestral u jesen [[1995.]] godine oslobođeno je [[Jajce]], a osvojene su općine [[Drvar]], [[Šipovo]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bosanska Krupa]] i [[Ključ]]. Posljednja u nizu pobjedničkih operacija HV-a i HVO-a je bila Operacija Južni potez. Cilj joj je bio: "staviti pod kontrolu putove [[Banja Luka]] - [[Čađavica]]; [[Mrkonjić-Grad]] - [[Banja Luka]]". Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice u trenutku kad su se hrvatske snage nalazile na 23 kilometara od Banja Luke.
 
Nakon sporazuma u [[Washington]]u, teritorijalne cjeline pod kontrolom HVO-a i Armije RBiH organizirane su u Federaciju Bosne i Hercegovine. Nakon sporazuma u Daytonu u studenom [[1995.]] godine, [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je zaokružena cjelina koja čini 51% površine Bosne i Hercegovine, dok Herceg Bosna službeno više ne postoji.
 
[[Hrvati Bosne i Hercegovine | Hrvati u Bosni i Hercegovini]] uglavnom smatraju da je Herceg-Bosna bila rezultat njihove stoljetne težnje da opstanu i oslobode se bošnjačkih i srpskih pretenzija na njihov teritorij, dok [[Bošnjaci]] smatraju da je bila nelegalna separatistička tvorevina [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine | HDZ-a BiH]] i njegove antibošnjačke politike.
 
== Sadašnje stanje ==
Vodstvu Herceg-Bosne ([[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Slobodan Praljak]], [[Milivoj Petković]], [[Valentin Ćorić]] i [[Berislav Pušić]]) trenutno se sudi na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] u [[Haag]]u po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.
 
Sa velikom vjerojatnoćom se može tvrditi da su Hrvati danas većina u sljedećim općinama: [[Mostar]]u, [[Stolac | Stocu]], [[Ravno]]m, [[Čapljina | Čapljini]], [[Neum]]u, [[Čitluk]]u, [[Grude | Grudama]], [[Kiseljak]]u, [[Kreševo | Kreševu]], [[Livno | Livnu]], [[Ljubuški | Ljubuškom]], [[Kupres]]u, [[Jajce | Jajcu]], [[Dobretići]]ma, [[Odžak]]u, [[Domaljevac-Šamac | Domaljevac-Šamcu]], [[Orašje | Orašju]], [[Posušje | Posušju]], [[Prozor-Rama | Prozoru]], [[Široki Brijeg | Širokom Brijegu]], [[Tomislavgrad]]u, [[Vitez]]u, [[Žepče | Žepču]], [[Usora | Usori]], [[Novi Travnik | Novom Travniku]] i [[Busovača | Busovači]]. Premda se broj Hrvata u odnosu na predratno razdoblje smanjio, prema popisu iz 1991. na cjelokupnom području Bosne i Hercegovine živjelo je 755.895 Hrvata. Od tog broja 431 737 na području kojega je obuhvaćala Hrvatska Republika Herceg Bosna. Danas na području cijele BIH živi oko 550 000 do 600 000 Hrvata, broj općina u kojima su [[Hrvati]] većina se povećao s 20 na 26. Općine s hrvatskom većinom, (njih 14) čine kompaktno područje koje se proteže od [[Kupres]]a na sjeverozapadu, do [[Ravno]]g na jugoistoku zemlje, dok 12 općina predstavljaju većinske hrvatske enklave u Bosni i Posavini.
 
Danas se želi obnoviti Herceg Bosna, ali kao treći entitet u Bosni i Hercegovini jer su Hrvati u lošem položaju u odnosu na dva druga konstitutivna naroda u BiH. To je počelo 2005. godine, kada je tadašnji član predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda [[Ivo Miro Jović]] izjavio: "''Ne želim prigovarati bosanskohercegovačkim [[Srbi]]ma, no kad oni imaju svoju srpsku republiku ([[Republika Srpska]]), zašto mi ne bismo imali svoju hrvatsku republiku ili Bošnjaci svoju muslimansku republiku unutar Bosne i Hercegovine''".
 
[[Dragan Čović]], presjednik jedne od najjačih hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine | HDZ BiH-a]] je rekao: "''...sve hrvatske stranke u BiH će predložiti Bosnu i Hercegovinu sa tri entiteta i Sarajevom kao distriktom. Hrvatski političari moraju biti incijatori novog ustrojstva Bosne i Hercegovine koje će jamčiti Hrvatima ista prava kao i ostalim konstitutivnim narodima. Svaka federalna jedinica će imati svoje zakonodavstvo, izvršne i pravosudne organe vlasti''". On je također ukazao da je sadašnje dvoentitetsko ustrojstvo BiH neodrživo jer su Hrvati postali predmet asimilacije te su lišeni osnovnih prava u Federaciji sa Bošnjacima. Premijer [[Republika Srpska | Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] kao i ostalo vodstvo bosanskohercegovačkih Srba podupire ovaj hrvatski prijedlog, ali s uvjetom da se ne dira u teritorij Republike Srpske.
 
[[bs:Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]]
[[ca:República Croata d'Herceg-Bòsnia]]
[[de:Kroatische Republik Herceg-Bosna]]
[[en:Croatian Republic of Herzeg-Bosnia]]
[[es:República Croata de Herzeg-Bosnia]]
108.243

izmjene