Antoninska kuga – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Antoninska kuga''', također poznata i kao '''Galenova kuga''', je pandemija zarazne bolesti - za koju historičari vjeruju da je riječ o [[velike boginje|velikim]]<ref>H. Haeser's conclusion, in ''Lehrbuch der Geschichte der Medicin und der epidemischen Krankenheiten'' III:24–33 (1882), followed by Zinsser 1996.</ref> ili [[male boginje|malim boginjama]],<ref>"There is not enough evidence satisfactorily to identify the disease or diseases" concluded J. F. Gilliam in his summary (1961) of the written sources, with inconclusive Greek and Latin inscriptions, two groups of papyri and coinage.</ref> - koja je pogodila [[Rimsko Carstvo]] u periodu od 165. do 180. Bolest su u Carstvo prenijeli vojnici koji su se borili u ratu protiv [[Partsko Carstvo|Parta]]. Poznata je po dugom trajanju i teškim posljedicama, odnosno što je odnijela živote [[Lucije Ver|Lucija Vera]] i [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]], dvojice careva iz dinastije [[Antonini|Antonina]] po kojima je dobila ime. Bolest je u svojim spisima
Historičari vjeruju da je bolest opustošila velike dijelove Carstva i izazvala dalekosežne demografske, a preko njih političke i vojne posljedice. To se prije svega odnosi na naglo smanjenje broja regruta za [[rimska vojska|vojsku]] koje je natjeralo kasnije rimske vladare da za obranu granica koriste barbarske najamnike. Zbog toga se ponekad smatra i katalizatorom procesa koji će na kraju dovesti do [[pad Rimskog Carstva|pada Carstva]].
| |||