Grb Hrvatske – razlika između verzija

Istovremeno tri hrvatska grba (Hrvatske, Dalmacije i Slavonije) nalaze se i u zajedničkom grbu [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja Krune sv. Stjepana]] koji je bio u uporabi od [[1868]]. do [[1918]]. Na tom grbu koji u središtu ima [[grb Mađarske]] mogu se vidjeti (u smjeru obratnom od kazaljke na satu, počevši zdesna) grbovi Hrvatske, Dalmacije, Slavonije, [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (pridodan [[1915]].), [[Rijeka|Rijeke]] (pridodan [[1890]].) i [[Transilvanija|Transilvanije]]. Dalmatinski se grb (kao i grb Bosne i Hercegovine) nalazio i na grbu austrijskog dijela Monarhije.

|-

|

Nakon što je [[Hrvatski sabor]] raskinuo [[29. listopada]] [[1918]]. sve državno-pravne veze s Austrijom i Ugarskom, te je Hrvatska postala dijelom [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], trostruki grb, ali bez krune i sa zvijezdom u donjem plavom polju slavonskoga grba, a ne u gornjem, pojaljuje se na poštanskim markama. To međutim nije bio službeni grb, već umjetnički izražaj [[Rudolf Valić|Rudolfa Valića]] koji je zajedno s [[Rudolf Sabljak|Rudolfom Sabljakom]] oblikovao marku. U [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]] samo grb s crveno-srebrnim šahovskim poljem predstavlja Hrvatsku na zajedničkom grbu koji na štitu još sadrži i srpski i slovenski grb na bijelom dvoglavom orlu. Nakon potpisivanja [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma Cvetković-Maček]], u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] u službenoj je uporabi bio povijesni hrvatski grb (samo crveno-srebrno šahovsko polje) s krunom, te veliki grb sa povijesnim hrvatskim grbom na bijelom dvoglavom orlu okrunjenom krunom, a u neslužbenoj uporabi bio je i povijesni grb bez krune. To je opisano i prikazano na slikama u prilogu okružnice [[ban]]ske kancelarije od [[10. rujna]] [[1940.]] Okružnica određuje primarnu uporabu velikog grba na većim natpisnim pločama, a malog grba primarno u sastavu administrativinh pečata. Ipak, takvo je stanje bilo kratka vijeka.