Dunav – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene Ana jovanovic vidakovic (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Vitek |
m pop |
||
Red 281:
Od svih zemalja kroz koje Dunav teče, Rumunjska ima daleko najveći udio u rijeci. 1 075 kilometara koji prolaze kroz Rumunjsku čine oko trećine ukupne dužine rijeke<ref>{{de}}{{en icon}} [http://www.danube-river.org/en_donau-r-view.html Podaci o Dunavu u Rumunjskoj] na danube-river.org.</ref>. Većim dijelom rijeka tvori granicu zemlje sa Srbijom i Bugarskom, da bi između [[Bărăgan]]a i [[Dobrudža|Dobrudže]] rijeka skrenula sjeverno, gdje prije ulijevanja u [[Crno more]] tvori granicu s Ukrajinom.
Prije dolaska do Đerdapske klisure (''Željezna vrata'') što je bio za plovidbu najopasniji dio Dunava, sve do umjetne regulacije u 1970-ima, rijeka prolazi jugozapadno od [[banat]]skih gorja, gdje se rijeka [[Olt (rijeka)|Olt]] ulijeva u Dunav blizu Islaza. Nakon [[Orşova|Oršove]], rijeka prolazi kroz [[Drobeta
47 kilometara prije prolaska kroz ovaj zadnji grad, Dunav se dijeli u tri rukavca koji formiraju granice [[Delta Dunava|delte Dunava]] gdje rijeka prolazi kroz luke [[Tulcea (grad)|Tulcea]] i [[Sulina]] prije dolaska do Crnog mora koje se nalazi nešto istočnije<ref>{{de}} ''Geographische Beschreibung der Donau und ihres Einzugsgebietes'', str. 12-13 [http://www.uni-kassel.de/hrz/db4/extern/elearning/latest/FB11/projekte/Donau/donauhtm/impresum/pdf/01.pdf Pročitaj]</ref>. Stotinjak kilometara poslije Galaţija, tok Dunava tvori granicu Rumunjske s Moldavijom (na 570 metara) i Ukrajinom (ostatak granice uz sjeverni dunavski rukavac [[Kilija (rijeka)|Kilija]]{{newdsm}}).
Red 364:
Dunav je važan izvor pitke vode za deset milijuna ljudi koji žive uzduž rijeke. U [[Baden-Württemberg]]u, vodoopskrbno poduzeće koje pitkom vodom opskrbljuje područje između [[Stuttgart]]a, [[Bad Mergentheim]]a, [[Aalen]]a i okruga [[Alb-Donau]], 30% vode od 30 milijuna kubičnih metara (2004. godine) čini prerađena dunavska voda. Drugi gradovi kao [[Ulm]] ili [[Passau]] koriste i veće količine dunavske vode kao vodu za piće.
U [[Austrija|Austriji]] se 99 % vode za piće crpi iz podzemnih izvora, a dunavska vode se koristi samo u razdobljima velikih vrućina. Slično je i u [[Mađarska|Mađarskoj]] gdje 91 % pitke vode čini voda iz podzemnih izvora. Druge zemlje također slabo koriste vodu iz Dunava, zbog snažnog zagađenja. Samo mjesta na rumunjskoj obali koriste ovu vodu za piće, jer je rijeka na tom području ponovno čista ([[Drobeta
==== Hidroelektrična energija ====
Red 389:
Što se tiče mogućnosti plovidbe, Dunav je podijeljen na tri dijela:
* ''Gornji Dunav'' od Kelheima do [[Komoran]]a ;
* ''Srednji Dunav'' od Komorana do [[Drobeta
* ''Donji Dunav'' od Drobete Turnu-Severina do ušća.
| |||