Keplerovi zakoni planetarnog kretanja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: Brisanje šablona: Link FA.
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: kozmetičke izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Kepler laws diagram.svg|mini|desno|300px|Slika prikazuje 3 Keplerova zakona s dvije [[planetarna putanja|planetarne putanje]]:<br /> (1) Putanje planeta su [[elipsa|elipse]], sa [[žarište|žarištima]] ''&fnof;''<sub>1</sub> i ''&fnof;''<sub>2</sub> za prvi planet i ''&fnof;''<sub>1</sub> i ''&fnof;''<sub>3</sub> za drugi [[planet]]. [[Sunce]] je smješteno u žarištu ''&fnof;''<sub>1</sub>. <br /> (2) Dva zasjenčena područja ''A''<sub>1</sub> i ''A''<sub>2</sub> imaju jednake [[površina|površine]] i vrijeme za planet 1 da prekrije područje ''A''<sub>1</sub> je jednako da prekrije područje ''A''<sub>2</sub>. <br /> (3) Ukupna [[ophodno vrijeme|ophodna vremena]] planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''<sub>1</sub><sup>3/2</sup>&nbsp;:&nbsp;''t''<sub>2</sub><sup>3/2</sup>.]]
 
'''Keplerovi zakoni''' opisuju gibanje [[planet]]a oko [[Sunce|Sunca]]. Tri su Keplerova zakona:
Red 9:
Gibanje [[satelit]]a oko matičnog planeta i svaki drugi sličan sustav također se opisuju Keplerovim zakonima. Naziv su dobili po njemačkom astronomu [[Johannes Kepler|Johannesu Kepleru]].
 
== Povijesna bilješka ==
Obrađujući vrlo precizna promatranja koja je izvršio [[Tycho Brahe]], Kepler je uočio neslaganje kretanja planeta s njihovim pretpostavljenim kružnim putanjama. Analizirajući geometrijski oblik planetskih putanja zaključio je da se planeti ne gibaju oko Sunca po pravilnim kružnicama (kao što je mislio [[Nikola Kopernik|Kopernik]]), već da su njihove staze, zapravo, (uglavnom blage) elipse i da se po njima planeti kreću po određenim zakonitostima. Usporedivši svoje pretpostavke s rezultatima promatranja, ustanovio je da se vrlo dobro slažu. Tako je formulirao tri najznačajnija zakona kinematike [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]].
 
Red 16:
== Prvi Keplerov zakon ==
{{Glavni|Prvi Keplerov zakon}}
[[datotekaDatoteka:Kepler's Laws Slika 01.jpg|mini|desno|300px|[[Geometrija]] planetarnog kretanja: planet (<math>M</math>) obilazi oko [[Sunce|Sunca]] (<math>S</math>) po elipsi (<math>P</math>-[[perihel]], <math>A</math>-[[afel]])]]
[[Datoteka:OrbitalEccentricityDemo.svg|mini|300px|desno| Sa smanjenjenjem ekscentriciteta (''ε'' → 0) [[elipsa]] prelazi u [[kružnica|kružnicu]], a njezina velika poluos prelazi u polumjer kružnice. Ulogu srednje udaljenosti ima tada, naravno, sam polumjer kružnice. S druge strane, s povećanjem ekscentriciteta (''ε'' → 1) elipsa prelazi u [[parabola|parabolu]]. Za [[hiperbola|hiperbolu]] vrijedi ''ε'' > 1.]]
 
Red 57:
== Drugi Keplerov zakon ==
{{Glavni|Drugi Keplerov zakon}}
[[datotekaDatoteka:kepler-second-law.gif|mini|desno|400px|Radijus-vektor (provodnica) [[Sunce]]-[[planet]] opisuje u jednakim [[vrijeme (fizika)|vremenskim]] razmacima jednake [[površina|površine]] (plava površina). Zelena strelica prikazuje [[brzina|brzinu]] ([[vektor]] brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje [[ubrzanje]] (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom.]]
 
 
Red 74:
<center><math>\frac{dp}{dt}=\frac{1}{2}r^2\frac{dv}{dt}</math></center>
 
<math>\frac{dp}{dt}</math> naziva se [[površinska brzina| površinskom brzinom]]. Prema drugom Keplerovu zakonu ta je brzina konstantna:
 
<center><math>r^2\frac{dv}{dt}=C</math></center>
Red 83:
{{Glavni|Treći Keplerov zakon}}
 
[[datotekaDatoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|300px|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]] (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] (desno). <br />
Napomena: putanje planeta su kružnice prema [[Nikola Kopernik|Kopernikovom sustavu]] i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]]
 
Red 104:
{{izvori}}
 
[[Kategorija: Nebeska mehanika]]