Kometa – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Brisanje šablona: Link FA. |
m Bot: kozmetičke izmjene |
||
Red 1:
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
'''Kometa''' ili '''komet''' (prema [[Starogrčki jezik|grč]]. ''ϰομήτης'': dugokos; zvijezda repatica) je nestalno [[nebesko tijelo]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] kojima su [[Planetarna putanja|staze]] vrlo izdužene, a ravninu [[ekliptika|ekliptike]] mogu presijecati pod bilo kojim [[kut]]om. Njihovo je osnovno tijelo [[Jezgra kometa|jezgra]], rahla tvorevina smrznutih tvari, [[led]]a s prašinom. Oko jezgre razvija se [[Koma (astronomija)|koma]] (koja zajedno s jezgrom čini '''glavu kometa'''), a iz nje [[Rep kometa|rep]]. Veličina jezgara većinom je nepoznata; desetak bolje upoznatih jezgara promjera su od jednoga do dvadeset [[kilometar]]a. <ref> '''kometi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32567] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
Red 87:
Rep je sekundarna pojava u kometa, iako pruža veličanstven dojam kojemu promatrači ne mogu odoljeti ("zvijezda repatica"). Veći komet u trenutku najvećeg sjaja može repom pokriti znatan dio neba, od [[obzor]]a do [[zenit]]a, kao mač nad glavom. Kada se komet približava Suncu, rep raste s brzinom od kojih milijun kilometara u danu. Tako nastaju repovi i od 100 milijuna km. Na rep djeluje [[Sunčeva svjetlost]], [[Sunčev vjetar]] i [[magnetsko polje]] koje se kroz međuplanetarni prostor prenosi sa Sunčevim vjetrom. Zato je rep u pravilu otisnut od Sunca i tvar teče kroza nj s nekim ubrzanjem (repulsivno ili odbojno ubrzanje). Čestice Sunčeva vjetra jesu [[atomska jezgra|atomske jezgre]] [[vodik]]a s nešto [[helij]]evih jezgara, kreću se brzinom od 400 do 500 [[Metar u sekundi|km/s]] i u izravnom sudaru tlače na kometske [[ion]]e. Nagla pojačanja struje Sunčeva vjetra, koja su uzrokovana pojavama na Suncu, dovode do toga da [[sila]] kojom Sunčev vjetar odbija kometarne čestice nadjača [[Newtonov zakon gravitacije|privlačnu silu]] kometa i za više od stotinu puta. I [[Tlak elektromagnetskog zračenja|svjetlost tlači]], no ona tlači na čestice prašine od kojih se odbija, a tlači i [[atom]]e koji je upijaju. Gustoća Sunčevih zračenja veća je u njegovoj blizini, pa su tu i posljedice jače.
U sudaru sa [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjima]], plinoviti sastojci repa vladaju se drukčije nego prah, a drukčije se vlada i neutralni [[plin]] od [[ionizacija|ioniziranog]] plina. Repove je [[Fjodor Aleksandrovič Bredihin]] u 19. stoljeću razvrstao prema obliku i odbojnom [[ubrzanje|ubrzanju]]. Veoma ubrzani, '''pravocrtni repovi''' otklanjaju se točno od Sunca. Mogu se sastojati od strujnica i magličastih zgušćenja. U takvu repu otkrivene su ionizirane molekule. Manja ubrzanja javljaju se kod '''zakrivljenih repova'''. Sastoje se od čestica praha, pa svjetlost koja od njih dolazi odražena je [[Sunčeva svjetlost]]. Sasvim '''kratak rep''' položen je kao traka u smjeru prijeđene staze kometa, a sastoji se od većih čestica praha koje ne trpe nikakvo ili trpe samo malo odbojno ubrzanje. One se sa jezgrom gibaju po stazi kometa. '''Anomalnim repom''' naziva se onaj koji prednjači pred kometom. Izrazit primjerak takvog “repa” imao je komet Arend - Roland (označen kao 1957 III, 1956h, C/1956 R1), predstavljajući oštricu koja je u ravnini staze bila uperena prema Suncu. Pojava je uzrokovana stanjenim oblakom
=== Jezgra ===
Red 97:
==== Model zaprljane grude snijega ====
Promatranja i analize potvrđuju model kometske jezgre, koji je 1950. postavio [[Fred Lawrence Whipple]]. Model se naziva '''zaprljanom grudom snijega'''. Jezgra je rahli anglomerat smrznutih tvari (plinova) i stijenja, to jest prašine. Led i prah zastupljeni su otprilike jednako. Središte jezgre je u istom stanju kao u doba stvaranja kometa. Kora, koja je debela vjerovatno oko metra ili manje, nosi oznake meteorskih kratera, i u njoj prevladava prašina. Veoma je porozna. Njena je pojava, naime, posljedica procesa koji se odvijaju prilikom proleta kometa kraj Sunca. Pri svakom proletu kraj Sunca, komet veličine Halleyjeva izgubi dio kore, i nova se stvara. Do promjena na jezgri dolazi zagrijavanjem Sunčevim zračenjem, obično na udaljenosti od Sunca od 2.5 do 3 [[AJ]]. Kod [[Halleyjev komet|Halleyjeva kometa]] promjene su zapažene na daljini 6 AJ, kada se pojavila koma. Mijenjala je oblik i sjaj. Sjaj se znao u jednom danu promijeniti za nekoliko puta. Zašto? Zato što iz jezgre izlazi tvar koja stvara atmosferu, ali ne izlazi jednoliko i po čitavoj površini, već iz nekoliko mjesta, i to poput mlazova. Zajedno sa strujom plina iz površine se odvajaju i čestice praha.
[[Energija]] Sunčeva zračenja dovodi do prijelaza [[led]]a u [[plin]]. To je proces [[sublimacija|sublimacije]], izravan prijelaz iz čvrstog u plinovito. No tvari koje su bile sleđene opet mogu u atmosferi resublimacijom prijeći u ledena zrnca. Tako dolazi do različitih pojava kome: plin, prah, ledena zrnca. Oblak od praha i ledenih zrnaca u daljem razvoju kometa sakriva jezgru od našeg pogleda, jer se na krutim česticama rasipa [[Sunčeva svjetlost]]. Prava jezgra sakriva se u središnjem svjetlosnom zgušćenju. Osnovni sastojak ledova je [[led]] [[voda|vode]] (H<sub>2</sub>O). Uz vodu vjerovatni su sastojci HCN i CH<sub>3</sub>CN. [[Kristal]] leda vode, zapravo jedna vrlo velika [[molekula]], sadrži mnoge međušupljine, u kojima se mogu smjestiti manje molekule. To su takozvani klatratni [[hidrati]]. Kada se zagrijavanjem narušava struktura leda, zajedno s molekulama vode otpuštaju se i te druge molekule. Time se tumači tipična pojava kome na daljini od 2.5 do 3 AJ.
Red 117:
== Zanimljivi kometi ==
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
[[
=== Enckeov komet ===
Red 166:
=== Komet Ikeya–Seki ===
Komet [[Ikeya–Seki]]
=== Komet Hale-Bopp ===
Red 181:
=== Komet Čurjumov-Gerasimenko ===
[[Komet Čurjumov-Gerasimenko]] (označen kao 67P/Čurjumov-Gerasimenko ili ponekad nazvan Čuri ili 67P/C–G ili samo 67P) je komet s trenutnim [[Ophodno vrijeme|ophodnim vremenom]] 6.45 godina, vrti se oko svoje osi
== Reference ==
{{izvori}}
Red 191:
{{Footer Sunčevsustav}}
[[Kategorija:Kometi| ]]
| |||