Razlike između izmjena na stranici "Kulminacija"

Obrisana 24 bajta ,  prije 7 godina
m
Bot: kozmetičke izmjene
m (uklonjena kategorija Nebeski koordinatni sustavi pomoću gadgeta HotCat)
m (Bot: kozmetičke izmjene)
 
[[Astronomija]] je vezana za [[Orijentacija|orijentaciju]] u [[prostor]]u, a ona se sastoji u tome da gledajući u [[nebo]], i prelazeći pogledom s jednog nebeskog tijela na drugo, mi povezujemo smjerove u kojima vidimo tijelo. Položaj tijela projiciramo na plohu jedne kugle, koju nazivamo nebeskom sferom. Zbog velikih daljina nebeskih tijela, možemo zamisliti da je i nebeska sfera na velikoj daljini. Bliski predmeti, kao što su [[avion]] ili [[umjetni satelit]], na nebeskoj će sferi brzo mijenjati međusobni položaj, a mnogo udaljenije zvijezde, iako se i one ustvari gibaju, duže će zadržavati prividno jednak projicirani razmještaj. Dakle, položaj tijela određuje se smjerovima i kutovima između njih. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
 
Za zapis položaja na nebeskoj sferi služe [[Nebeski koordinatni sustavi|sferne koordinate]], slično kao što za utvrđivanje položaja na površini Zemlje služe [[Zemljopisne koordinate|zemljopisne koordinate]]. Važne točke na [[Globus (svijet)|globusu]] jesu polovi, točke kroz koje prolazi [[Zemljina rotacija|Zemljina os vrtnje]]. Veoma važno svojstvo, smjer vrtnje, ne možemo odrediti drukčije nego na osnovi iskustva. Kažemo da se [[Zemlja]] okreće kao desni [[vijak]] koji napreduje od [[Polovi južne polutke|Južnog pola]] prema [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernom polu]]. Smjer se može odrediti i s obzirom na način gibanja satne kazaljke. Gledajući na Sjeverni pol Zemlje, ona se vrti u smjeru suprotnom od [[Sat (instrument)|kazaljke na satu]]. Pomoću [[meridijan]]a odbrojavaju se [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]; računaju se kao istočne ili kao zapadne, od 0° do 180°. Početni meridijan je onaj koji, po dogovoru, prolazi [[Zvjezdarnica|zvjezdarnicom]] u [[Greenwich]]u, predgrađu [[London]]a. Okomito na meridijane prolaze [[Paralela (zemljopis)|paralele]] (usporednice). Paralela najvećeg [[opseg]]a je [[ekvator]], a od njega se prema sjeveru i prema jugu odbrojavaju [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], kao sjeverne i južne, i to od 0° do 90°. Meridijana i paralela ima neizmjerno mnogo.
 
U astronomiji se primjenjuje nekoliko koordinatnih sustava ([[nebeski koordinatni sustavi]]). Svaki od njih ima osnovni krug (kao što je Zemljin ekvator) i početnu polukružnicu (kao što je početni Greenwichski meridijan) od kojih se odbrojavaju koordinate.
Vodoravna [[ravnina]] na kojoj se promatrač nalazi je ravnina obzora ili horizonta, a [[kružnica]] koju ona isijeca na nebeskoj sferi je obzor ili horizont. [[Obzor]] je velika kružnica nebeske sfere, nastaje presjekom ravnine koja prolazi stajalištem promatrača sa nebeskom sferom i okomita je na pravac zenit-nadir. Vidljivi horizont (na otvorenim površinama kao more) zbog zakrivljenosti Zemljine površine nalazi se ispod astronomskog horizonta (tome je uzrok i [[nadmorska visina]] te [[Astronomska refrakcija|refrakcija]] Zemljine atmosfere). Točke u kojima okomica ili vertikala probada nebesku sferu jesu zenit i nadir. [[Zenit]] je točka na nebeskoj sferi koja se nalazi direktno iznad promatrača. Nadir je točka na nebeskoj sferi suprotno od zenita (ispod promatrača). Na [[arapski|arapskom]] znači suprotan, nasuprot. [[Zvijezde]] obilaze oko nebeske osi po kružnicama koje su nazvane '''dnevne kružnice'''. Neke zvijezde, one koje su blize sjevernom nebeskom polu, stalno su iznad obzora ([[cirkumpolarna zviježđa]]). Neke zvijezde izlaze iznad obzora i zalaze pod obzor.
 
Kao '''istočna točka obzora''' (E) i kao '''zapadna točka obzora''' (W) zadaje se presjecište nebeskog ekvatora s obzorom. Nebeski meridijan prolazi kroz zenit, sjeverni i južni nebeski pol. Presjecište meridijana i obzora bliže sjevernom nebeskom polu je '''sjeverna točka obzora''' (N), a njoj nasuprot, '''južna točka obzora''' (S). Četiri glavne točke obzora (N, S, W i E) određene su prividnim dnevnim gibanjem neba i razlikovanjem polova, a razmaknute su na obzoru za pravi [[kut]]. Zvijezde izlaze na istočnoj strani obzora, podižu se do nebeskog meridijana, gdje dostižu najveću visinu ili kaže se da prolaze kroz [[Kulminacija|gornju kulminaciju]]. Nastavljajući kruženje, zalaze na zapadnoj strani obzora. Nakon toga će zvijezde proći i kroz najniži položaj ili [[Kulminacija|donju kulminaciju]]. Iznad obzora zvijezde se premještaju od istočne strane prema zapadnoj. Cirkumpolarne zvijezde nikada ne zalaze, a anticirkumpolarne nikada ne izlaze. Sve zvijezde, promatrane na svim zemljopisnim širinama, bez obzira na to jesu li cirkumpolarne ili nisu, prolaze kroz gornju kulminaciju u onoj polovici meridijana ([[meridijan]] je raspolovljen sjevernim i južnim nebeskim polom) koja sadrži zenit; kroz donju kulminaciju zvijezda će proći u onoj polovici meridijana koja sadrži nadir. Dijelovi dnevnih kružnica iznad obzora jesu '''dnevni lukovi'''. Zvijezda koja se nalazi na dnevnoj kružnici sjevernije od nebeskog ekvatora izlazi između sjeverne (N) i istočne (E) točke obzora, a zalazi između sjeverne i zapadne (W) točke obzora. Južnije od linije istok-zapad izlaze i zalaze one zvijezde koje su smještene južnije od nebeskog ekvatora.
 
== Druga značenja ==