Jan Hendrik Oort – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
hr.wiki |
m Bot: kozmetičke izmjene |
||
Red 26:
'''Jan Hendrik Oort''' (Franeker, 28. travnja 1900. – [[Leiden]], 5. studenog 1992.), nizozemski [[astronom]]. Istražujući tokove zvijezda u [[Mliječna staza|Mliječnoj stazi]], ustanovio gibanje [[Sunce|Sunca]] prema [[zvijezda]]ma i diferencijalnu vrtnju Galaktike. Ocijenio je veličinu i [[masa|masu]] Mliječne staze, te udaljenost Sunca od njezina središta. Sudjelovao u ispitivanju [[Spiralna galaktika|spiralne galaktičke strukture]] s pomoću [[Radio astronomija|radiovalne]] [[Balmerova serija|spektralne linije vodika]] [[valna duljina|valne duljine]] 21 [[metar|cm]]. Godine 1950. razvio ideju da do trećine udaljenosti najbližih zvijezda (oko jedne [[svjetlosna godina|svjetlosne godine]]) postoji oblak od približno trilijun kometskih jezgara (Oortov oblak). <ref> '''Oort, Jan Hendrik''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45192] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
[[
[[
== Važna otkrića ==
* 1924. Oort je otkrio postojanje galaktičkog haloa, skupina zvijezda koje se nalaze izvan jezgre [[galaktika]];
* 1927. je izračunao da je središte Mliječnog puta oko 5 900 parseka (19 200 svjetlosnih godina) udaljeno od Zemlje i Sunčevog sustava, i da se nalazi u zviježđu Strijelac (Strijelac (zviježđe));
* 1932. je mjereći kretanje zvijezda u Mliječnoj stazi otkrio prvi puta prisustvo [[tamna tvar|tamne tvari]], jer je pronašao da [[masa]] galaktike mora biti puno veća nego što se može vidjeti. Tako masi galaktičkih skupova zvijezde, prašina i plin pridonose manje od 10%. Dodatnih 10 do 40% mase dolazi od vruće međugalaktičke tvari, a ostatak je nevidljiv. <ref> '''tamna tvar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60339] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
* Pokazao je da je masa Mliječnog puta oko 100 milijardi puta veća od mase Sunca;
* 1950. je postavio hipotezu prema kojoj se većina [[komet]]a giba u kometskom oblaku ([[Oortov oblak]]), koji je na udaljenosti reda veličine jedne svjetlosne godine. Uslijed izvjesnih poremećaja (utjecaj bližih zvijezda, prolaz [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] kroz oblak [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdane materije]] i sl.), poneki od kometa “oslobađaju” se od Oortova oblaka i zalaze duboko u Sunčev sustav, gdje mogu biti “zarobljeni” [[gravitacija|gravitacijskim]] poljem tijela Sunčeva sustava ili pak “izbačeni” daleko u [[svemir]].
Red 46:
{{lifetime|1900|1992|Oort, Jan Hendrik}}
[[Kategorija:Astronomi]]
[[Kategorija:Nizozemski fizičari]]
| |||