Rektascenzija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dopuna |
m Bot: kozmetičke izmjene |
||
Red 8:
[[Astronomija]] je vezana za [[Orijentacija|orijentaciju]] u [[prostor]]u, a ona se sastoji u tome da gledajući u [[nebo]], i prelazeći pogledom s jednog nebeskog tijela na drugo, mi povezujemo smjerove u kojima vidimo tijelo. Položaj tijela projiciramo na plohu jedne kugle, koju nazivamo nebeskom sferom. Zbog velikih daljina nebeskih tijela, možemo zamisliti da je i nebeska sfera na velikoj daljini. Bliski predmeti, kao što su [[avion]] ili [[umjetni satelit]], na nebeskoj će sferi brzo mijenjati međusobni položaj, a mnogo udaljenije zvijezde, iako se i one ustvari gibaju, duže će zadržavati prividno jednak projicirani razmještaj. Dakle, položaj tijela određuje se smjerovima i kutovima između njih.<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
Za zapis položaja na nebeskoj sferi služe [[Nebeski koordinatni sustavi|sferne koordinate]], slično kao što za utvrđivanje položaja na površini Zemlje služe [[
U astronomiji se primjenjuje nekoliko koordinatnih sustava ([[nebeski koordinatni sustavi]]). Svaki od njih ima osnovni krug (kao što je Zemljin ekvator) i početnu polukružnicu (kao što je početni Greenwichski meridijan) od kojih se odbrojavaju koordinate.
Red 24:
Vodoravna [[ravnina]] na kojoj se promatrač nalazi je ravnina obzora ili horizonta, a [[kružnica]] koju ona isijeca na nebeskoj sferi je obzor ili horizont. [[Obzor]] je velika kružnica nebeske sfere, nastaje presjekom ravnine koja prolazi stajalištem promatrača sa nebeskom sferom i okomita je na pravac zenit-nadir. Vidljivi horizont (na otovrenim površinama kao more) se zbog zakrivljenosti Zemljine površine nalazi ispod astronomskog horizonta (tome je uzrok i [[nadmorska visina]] te [[Astronomska refrakcija|refrakcija]] Zemljine atmosfere). Točke u kojima okomica ili vertikala probada nebesku sferu jesu zenit i nadir. [[Zenit]] je točka na nebeskoj sferi koja se nalazi direktno iznad promatrača. Nadir je točka na nebeskoj sferi suprotno od zenita (ispod promatrača). Na [[arapski|arapskom]] znači suprotan, nasuprot. [[Zvijezde]] obilaze oko nebeske osi po kružnicama koje su nazvane '''dnevne kružnice'''. Neke zvijezde, one koje su blize sjevernom nebeskom polu, stalno su iznad obzora ([[cirkumpolarna zviježđa]]). Neke zvijezde izlaze iznad obzora i zalaze pod obzor.
Kao '''istočna točka obzora''' (E)
=== Ekvatorski koordinatni sustav ===
S vrtnjom nebeske sfere izravno je povezan ekvatorski koordinatni sustav. Taj je sustav projekcija [[Zemljopisne koordinate|zemljopisnog koordinatnog sustava]] na nebesku sferu. Osnovni krug sustava je krug nebeskog ekvatora. Dnevne kružnice paralelne su s nebeskim ekvatorom. Kutna udaljenost nebeskog tijela od nebeskog ekvatora je [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] ''δ''. Ta koordinata poprima vrijednost od 0° do 90° (od nebeskog ekvatora prema sjevernom nebeskom polu) i od 0° do -90° (od nebeskog ekvatora prema južnom nebeskom polu).
Druga koordinata ima dvije mogućnosti. Prema jednoj, početna je polukružnica ona polovica meridijana promatrača, koja se pruža od sjevernog do južnog nebeskog pola a sadrži zenit. Koordinata koja se računa od te polovice meridijana je '''satni kut''' ''t''. [[Kut]] se računa uzduž dnevne kružnice i raste u smjeru dnevnog gibanja neba, od istoka prema zapadu. '''Satne kružnice''' su mjesta na nebeskoj sferi koja imaju jednak satni kut. Kut nebeskog tijela izražava se vremenom koje je prošlo od njegove gornje kulminacije, dakle od 0 do 24 [[Sat (razdvojba)|h]]. Razlog je u tome što se u svom dnevnom gibanju nebesko tijelo odmiče od meridijana i njegov satni kut raste. Satni kut nekih tijela važan je u mjerenju vremena.
| |||