Zemljina putanja – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
hr.wiki |
m Bot: kozmetičke izmjene |
||
Red 1:
[[
[[
[[
[[
[[
'''Zemljina putanja''' u [[astronomija|astronomiji]] prestavlja [[planetarna putanja|planetarnu putanju]] (orbitu) [[Zemlja|Zemlje]] kojom obilazi [[Sunce]], na udaljenosti od jedne [[astronomska jedinica|astronomske jedinice]] ([[AJ]]) ili 149 597 870 691 ± 30 [[metar]]a, što prestavlja približno 150 milijuna [[kilometar]]a. [[Perihel]] Zemlje je najbliža točka Zemljine putanje do Sunčeva središta, smještena na kraju velike osi [[elipsa|elipse]] kojom se Zemlja giba relativno prema Suncu, a Zemlja prolazi kroz perihel svake godine početkom siječnja (u zadnje vrijeme 3. siječnja) i iznosi 147 098 291 [[kilometar|km]]. [[Afel]] Zemlje je najudaljenija točka putanje Zemlje do Sunčeva središta, a Zemlja prolazi kroz afel početkom srpnja (u zadnje vrijeme 4. srpnja) i iznosi 152 098 233 km. Orbitalna [[brzina]] Zemlje je 30 km/[[sekunda|s]] (108 000 km/[[sat|h]]) što znači da pređe udaljenost Zemljinog promjera (oko 12 700 km) za 7 [[minuta]] ili udaljenost do Mjeseca (oko 384 000 km) za 4 sata.
Red 31:
Kakav je odnos Zemlje i Sunca 21. ožujka i 23. rujna? Tih se dana smjer linije koji spaja centar Zemlje s centrom Sunca prolazi točno uzduž ravnine ekvatora, dok je Zemljina os vrtnje okomita na tu spojnicu. Sunčeve zrake padaju stoga okomito na sva mjesta koja se nalaze na Zemljinom [[ekvator]]u. Drukčije rečeno, na mjestima sa [[zemljopisna širina|zemljopisnom širinom]] 0°, Sunce će se u gornjoj [[Kulminacija|kulminaciji]] naći u [[zenit]]u. Na [[Polovi sjeverne polutke|Zemljinim polovima]], gdje je zemljopisna širina +90° ili -90°, Sunce će "ležati" na [[obzor]]u. Obasjana su mjesta svih zemljopisnih širina. Tih datuma Sunce će presjeći [[nebeski ekvator]]. Početkom proljeća, 21. ožujka, Sunce će proći [[proljetna točka|proljetnom točkom]] '''♈''' koja se nalazi u [[Ovan (zviježđe)|zviježđu Ovna]]. Početkom jeseni, 23. rujna, Sunce će proći [[Jesenska točka|jesenskom točkom]] '''♎''' koja se nalazi u [[Vaga (zviježđe)|zviježđu Vage]]. U oba trenutka duljina [[dan]]a i [[noć]]i jednaka je na cijeloj Zemlji, pa se ti dani nazivaju [[ravnodnevica|ravnodnevice]] ili ekvinociji.
Poslije početka proljeća, Zemlja putuje oko Sunca tako da joj je područje [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernog pola]] sve više okrenuto Suncu. Dana 21. lipnja, kada Sunce prolazi [[ljetna točka|ljetnom točkom]] '''♋''' koja se nalazi u [[Rak (zviježđe)|zviježđu Raka]], Sunčeve zrake obasjavaju cijeli sjeverni ledeni pojas i Sunce je tamo iznad [[obzor]]a. [[Paralela]] na sjevernoj zemljopisnoj širini 66° 33′ 39″ N čitav je dan obasjana Suncem. Ona se naziva sjevernom polarnicom ([[polarni krug]]). Istog trenutka Sunčeve zrake padaju okomito na mjesta sjeverne zemljopisne širine 23° 26′ 21″ N, pa će tim mjestima Sunce u toku dana proći kroz [[zenit]]. Sjevernije od tih mjesta Sunce nikada ne može proći kroz zenit, pa tako ne prolazi zenitom ni u našim krajevima. Paralela na sjevernoj zemljopisnoj širini 23° 26′ 21″ N zove se sjeverna ili [[Rakova obratnica]]. Na svom "putu" prema sjeveru Sunce je "zastalo", pa će poslije tog datuma obasjavati okomito mjesta sa zemljopisnim širinama manjim od 23° 26′ 21″ N. To je razlog zašto se prvi dan ljeta naziva ljetnim [[suncostaj
S dolaskom u jesensku točku, Sunce će tlo na ekvatoru ponovno obasjavati pod pravim kutom. S daljim putovanjem Zemlje po stazi Sunce prvog dana zime, 21. prosinca, prividno stiže u [[zimska točka|zimsku točku]] '''♑''' koja se nalazi u [[Jarac (zviježđe)|zviježđu Jarca]]. Sada je stanje na Zemljinoj [[Južna polutka|južnoj polutki]] posve jednako stanju koje je prvog dana ljeta vladalo na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]]. To je zimski [[suncostaj]]. Sunce prolazi kroz zenit mjestima južne zemljopisne širine 23° 26′ 21″ S, a paralela se naziva južnom ili [[Jarčeva obratnica|Jarčevom obratnicom]]. Na Južnom polu je tada visina Sunca 23.5° iznad obzora. Sva mjesta južne zemljopisne širine 66° 33′ 39″ S, jedan su čitav dan obasjana Suncem; tu je južna [[polarni krug|polarnica]]. Južnija mjesta obasjana su i više od jednog dana. Na samom [[Polovi južne polutke|Južnom polu]] rasvjeta traje polovicu godine.
Red 48:
{{izvori}}
[[Kategorija:
| |||