Kuba – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 77:
Kuba i njeno indijansko stanovništvo ([[Taino]], [[Siboni]] i [[Ganajatabi]]) su okupirani od strane Španaca u šesnaestom veku. Borba za nezavisnost kolonije je počela [[1868]]. i nastavila je tokom devetnaestog veka do [[špansko-američkog rata]] [[1898]]. godine. [[SAD]] su okupirale ostrvo i držale ga do nezavisnosti [[1902]]. godine, a i nakon toga su imale najveći uticaj na ostrvu.
[[Ernesto Če Gevara]], [[Fidel Kastro]], [[Raul Kastro]] i njihova pobunjenička armija su bili jedna od mnogih partizanskih grupa koje su se suprostavile diktatoru Batisti. Kastrov 'Pokret 26. jul' je preuzeo vlast na Kubi [[1959]]. godine, nakon pobede nad [[Fulgensio Batista|Batistinim]] oružanim snagama. U vreme kada je Batista srušen, 75% kubanske zemlje je bilo u vlasništvu stranaca (najviše amerikanaca). Nova revolucionarna vlada je izvršila zemljišne reforme i nacionalizovala većinu vlasništva stranih kompanija.
Nekoliko narednih decenija Kuba je dobijala značajnu pomoć Sovjetskog Saveza, najviše preko razmene šećara za naftu koju je Kuba dalje plasirala na svetsko tržište. U to vreme Kuba je podržavala komunističke pokrete u Latinskoj Americi ([[Nikaragva]], [[El Salvador]], [[Gvatemala]] i [[Čile]]) i [[Afrika|Africi]] ([[Angola]], [[Mozambik]] i [[Etiopija]]). Samo u Angoli Kuba je imala 50 000 raspoređenih [[vojnika. Raspadom Sovjetskog Saveza [[1991]]. godine, Kuba je doživela težak ekonomski udarac i proglašen je "specijalni period" oporavka. Iako su [[IMF]] i [[Svetska banka]] odbile da pruže pomoć Kubi, kubanska privreda se nije urušila i iako su ekonomski pokazatelji i dalje niži nego 1989. godine, oseća se spor, ali stabilan ekonomski napredak. Kubanska privreda se danas sastoji od tri najvažnija dela: poljoprivrede ([[duvan]], [[šećer]], [[limun]]), rudarstva ([[nikl]]) i [[turizam|turizma]].
|