Kuba – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 77:
Kuba i njeno indijansko stanovništvo ([[Taino]], [[Siboni]] i [[Ganajatabi]]) su okupirani od strane Španaca u šesnaestom veku. Borba za nezavisnost kolonije je počela [[1868]]. i nastavila je tokom devetnaestog veka do [[špansko-američkog rata]] [[1898]]. godine. [[SAD]] su okupirale ostrvo i držale ga do nezavisnosti [[1902]]. godine, a i nakon toga su imale najveći uticaj na ostrvu.
 
[[Ernesto Če Gevara]], [[Fidel Kastro]], [[Raul Kastro]] i njihova pobunjenička armija su bili jedna od mnogih partizanskih grupa koje su se suprostavile diktatoru Batisti. Kastrov 'Pokret 26. jul' je preuzeo vlast na Kubi [[1959]]. godine, nakon pobede nad [[Fulgensio Batista|Batistinim]] oružanim snagama. U vreme kada je Batista srušen, 75% kubanske zemlje je bilo u vlasništvu stranaca (najviše amerikanaca). Nova revolucionarna vlada je izvršila zemljišne reforme i nacionalizovala većinu vlasništva stranih kompanija. RezulatatRezultat toga je bio pogoršanje odnosa sa SAD. Kastro se deklarisao kao komunist, objavivši da će na Kubi napraviti socijalističko društvo. Nova vlada, vođena Komunističkom partijom Kube, je započela reforme kakve je Kastro i obećao. Zdravstvo i školstvo su postali besplatni za sve građane Kube.
 
Nekoliko narednih decenija Kuba je dobijala značajnu pomoć Sovjetskog Saveza, najviše preko razmene šećara za naftu koju je Kuba dalje plasirala na svetsko tržište. U to vreme Kuba je podržavala komunističke pokrete u Latinskoj Americi ([[Nikaragva]], [[El Salvador]], [[Gvatemala]] i [[Čile]]) i [[Afrika|Africi]] ([[Angola]], [[Mozambik]] i [[Etiopija]]). Samo u Angoli Kuba je imala 50 000 raspoređenih [[vojnika. Raspadom Sovjetskog Saveza [[1991]]. godine, Kuba je doživela težak ekonomski udarac i proglašen je "specijalni period" oporavka. Iako su [[IMF]] i [[Svetska banka]] odbile da pruže pomoć Kubi, kubanska privreda se nije urušila i iako su ekonomski pokazatelji i dalje niži nego 1989. godine, oseća se spor, ali stabilan ekonomski napredak. Kubanska privreda se danas sastoji od tri najvažnija dela: poljoprivrede ([[duvan]], [[šećer]], [[limun]]), rudarstva ([[nikl]]) i [[turizam|turizma]].