Drugi čečenski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 49:
{{glavni|Rat u Dagestanu}}
 
Zaoštravanje odnosa između Rusije i Čečenije se u proljeće počelo ogledati kroz niz incidenata, odnosno represivne mjere ruske vlade na rusko-čečenskoj granici. Jedan od prvih poteza je bila odluka vlasti [[Stavropoljski kraj|Stavropoljskog kraja]] 7. aprila da zatvore granicu, čemu je povod bilo ubojstvo četvorice lokalnih policajaca od strane bande kriminalaca koja je utočište našla u Čečeniji. Tadašnji premijer premijer [[Sergej Stepašin]] je odluku protumačio time da će "granica biti zapečaćena za gangstere, ne za civile. To će postati ratna zona".{{sfn|Szászdi|2008|loc=str. 138-139}} Rusko-čečenski pogranični problemi su doveli do promjene odnosa koji su naginjali prema vojnoj konfrontaciji, a ne prema suradnji kako bi se razriješili problemi. StepašinaStepašinovs retorika i mjere su bile još jedan pokazatelj da Moskva priprema novi rat u Čečeniji.{{sfn|Szászdi|2008|loc=str. 138-139}} U maju je zabilježen prvi ozbiljniji oružani incident prilikom koga su ruski helikopteri napali ciljeve u sjevernom dijelu Čečenije, navodno prilikom gonjenja militanata povezanih sa vahabističkim vođom [[Ibn Hatab]]om.
 
Prethodne godine je u [[Bujnakski rajon|Bujnakskom rajonu]], u centralnom dijelu susjednog Dagestana, proglašen tzv. [[Islamski Džamaat Dagestan]], radikalna islamska država sa sjedištem u selu [[Karamahi]]. Iako su njeni predstavnici u septembru 1998. postigli sporazum o nenapadanju sa republičkim vlastima, u aprilu 1999. je Ragaudin Mahomedov, radikalni dagestanski islamist, pozvao Čečene na [[džihad]] sa ciljem stvaranja zajedničke čečensko-dagestanske države. 17. aprila 1999. je u Groznom u tu svrhu održan kongres na kome su podršku dagestanskim vahabitima izrazili Basajev i Ibn Hatab te najavili formiranje dobrovoljačkih formacija koje će kasnije postati poznate kao [[Islamska međunarodna mirotvorna brigada]] (IMMB). {{sfn|Sulejmanov|2005|loc=str. 62}}