Dunav – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Vraćene izmjene Ana jovanovic vidakovic (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Vitek
Red 387:
Dunav je plovan od [[Kelheim]]a, gotovo 500 kilometara od izvora, pa do ušća u dužini od 2 415 km<ref name="navigation">{{en icon}} [http://www.danube-river.org/en_schiff-schiff.html Plovidba Dunavom] na danube-river.org.</ref>. Kanal Majna-Dunav koji utječe blizu Kelheima, stvara riječnu vezu između [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], kroz [[Rajna|Rajnu]] i [[Majna|Majnu]], i Crnog mora<ref name="navigation" />.
 
Što se tiče mogućnosti plovidbe, Dunav je bio podijeljen na tri dijela:
* ''Gornji Dunav'' od Kelheima do [[Komoran]]a ;
* ''Srednji Dunav'' od Komorana do [[Drobeta Turnu-Severin|Drobete Turnu-Severina]] ;
* ''Donji Dunav'' od Drobete Turnu-Severina do ušća.
 
'''Plovidba Djerdapskim sektorom od 1895 do izgradnje hidroelektrane Djerdap'''
Rad brodova u sektoru Dunava od Stare Moldave do Turn-Severina na Rumunskoj obali ili od sela Vice do Kladova na srpskoj obali bio je specifičan u odnosu na ostali deo Dunava.Tu je Dunav proticao kroz kameniti deo i još je za vreme Austo-Ugarske taj deo bio regulisan prokopavanjem i obeležavanjem kanala za plovidbu u zavisnosti od kretanja vodostaja i od dubine u glavnom kamenitom delu plovnog puta.Prokopano je i regulisano devet kanala:
Stenka 1900 m.
Kozla-dojke 3540 m.
Jelišava 1900 m.
Izlaz-Tahtalija 2540 m.
Svinjica 1263 m.
Juc 1260 m.
Đevrin 3167 m.
Sip 2133 m.( dubine 3 m i širine 73 m.pri dnu )
Mali Đerdap 1120 m.
Plovidbu na ovom delu regulisala je Đerdapska rečna uprava ( ĐRU ),
telo sastavljeno od delegata Jugoslavije i Rumunije koje je imalo svoje pilote(loceve)koji su sprovodili svaki konvoj kroz Đerdap.
Glavni loc je bio na brodu a njegov kolega na šlepovima.Kroz sektor se putovalo samo danju i radili su najjači brodovi, svi preko 1ooo KS.
U Srbiji je to bila „ Srbija „ sa 1200 Ks,u Rusiji „Staljingrad „ 16oo Ks. „Harkov „ sa 1400 Ks, u Rumuniji „Decebal“ 1200 Ks, u Ćehoslovckoj „Orava „1200 ks, u Mađarskoj „ Mađarorsag „ 1200 Ks.Sve su to bili bivši brodovi Austrijskog DDSG-a zarobljeni u I ili II sv.ratu
U navegacionom smislu Đerdap je bio podeljen na dva sektora:
Gornja sekcija od St.Moldave do sela Golubinja i donja sekcija od Golubinja do T.Severina.
U gornjoj sekciji merodavan je bio vodostaj u Drenkovi a u donjoj vodostaj Oršava.Ako je vodostaj u Drenkovi bio ispod
+80cm locevi su se ukrcavali u St.Moldavi km.1048 i vozili do T.Severina ili Kladova km.934 reke Dunava.Ako je Drenkova bila iznad +80cm locevi bi dolazili u Drenkovi km.917 ili Kožici i vozili do Kladova.
Natovarenost i gaz šlepova zavisio je od vodostaja u sektoru jer su postojale oficijalne norme dubina u plovnom putu.
Zvanična norma za gornju sekciju je bila Drenkova o cm i Oršava +80cm.
Dubina je 1,4o m. u kanalima.Za plovidbu van kanala bile su druge norme.To je bilo moguće samo pri srednjim i visokim vodostajima.
Dubina u donjoj sekciji tj.norma je bila vodostaj Oršava +1 metar. tj.ako je vodomer u Oršavi pokazivao 1,30m dubina je bila u kanalima 230 cm.
U zavisnosti od vodostaja moglo se putovati i van kanala jer se u kanalima moglo ići sa maksimalno tri šlepa, nizvodno u jednom poprečnom
redu a uzvodno jedan iza drugog.Van kanala se moglo uzeti više šlepova jer su plovidbu u kanalima regulisale signalne stanice pa je dolazilo do zastoja jer mimoilaženja u kanalima nije bilo moguce zbog sirine koja je bila 60 m.
Na šlepovima je pored krmara i mornara pridodat i treći čovek tzv.Slep-Loc koji je pomagao pri izvezivanju šlepova a kasnije i u vožnji za kormilom.Izvezivanje šlepova lađari su zvali „ klamfovanje „.Prvi i najteretniji šlep je dobijao vučno uže sa broda.Drugi se vezivao za prvi šlep sa tri čelične sajle od 26 mm. debljine i treći šlep za drugi na isti način.Bio je to težak i mukotrpan posao jer je jedan metar sajle bio težak 12 kg. a trebalo je dati tri sajle dužine preko 60 m.
Nizvodni šlepovi su dobijali vučnike sa broda.Svaki šlep je nosio od 650 do 1000 tona tereta.
 
ĐERDAPSKE NORME
 
Da bi se najlakše shvatile Đerdapske norme najcelishodnije je bilo ukrcati se na neki Đerdapski brod koji putuje nizvodno iz St.Moldave tj.sa
Km.1048 kroz gornju sekciju Đerdapa.
Gornja sekcija Djerdapa
Prvi prblem je bio tesnac Koronini na 1043 km.pored rumunske obale. Na oko 100m.iz vode je štrčala čuvena stena Babakaj visoka dvadeset metara.Plovni put je bio između stene Babakaj i Rumuske obale i nizvodno je bilo moguće ići samo sa tri šlepa u jednom poprečnom redu.Ako je vodostaj dozvoljavao, moglo se ići i sa više šlepova i tada je stena ostajala sa leve strane.Morala se znati norma:Od vodostaja u Drenkovi se oduzima 70cm i to je bila dubina u plovnog puta(npr.ako je vodostaj u Drenkovi 300cm. dubina je 23ocm.)
Sto metra ispod Koroninija se nalazio tesnac Šuplja i sa spoljne strane tesnaca je norma " Vodstaj Oršava" tj.dubina vode je bila vodostaj u Oršavi.Sledeći je stena Herkules i tu takodje je vladala norma vodostaja u Orsavi.
Tu se ulazilo u kanal Stenka koja je imala tri moguća puta.
Prvi je kanalski put:Vazila je norma gornje sekcije tj.Drenkova 0cm,0ršava 80cm i dubina u kanalima gornje sekcije je bila 14o cm.
Drugi put je isao van kanala: Prolazio je pored Crnog ćoška na Rumunskoj obali i tu je vazila norma:Vodostaj u Drenkovi –3ocm.
Treci put je vodio pored kanala:Kanal je ostajao sa leve strane i putovalo se po normi da je dubina onolika koliki je vodostaj u Orsavi.
Zatim je ulazio u kanal Stenka kod Švemera broj5(Švemer je bila oznaka za kanal).Švemeri su obeležaavali ivicu kanala.Švemer je bilo jedno deblo prečnika oko 60-7ocm- koje je bilo usidreno i u koje je bila ubodena trouglasta zelena oznaka koja je značila da je treba ostaviti levo od broda.Crvena oznaka je znacila da je treba ostaviti desno od broda.Greške su obično bile fatalne.
Dalje se plovilo bez problema do km.1017 gde se na levoj obali nalazilo selo i vodomerna stanica Drenkova a na srpskoj obali Kožica.Uglavnom su se odavde uzimali đerdapski locevi ali samo kada je vodostaj u Drenkovi bio iznad +80cm što je bilo u 90% slučajeva.
Od Drenkove do Donjeg Milanovca odnosno od 917 km. do 993 km.je bilo četiri kanala:
Kozla-dojke,
Jelišava,
Izlaz-Tahtalija i
Svinjica.
Za plovidbu van kanala vazile su sledeće norme:
1.Put van kanala Kozla-Dojke islo se putem zvani Bosman.Vazila je norma vodostaja iz Drenkove -40cm
2.Put van kanala Jelišava je vodio kroz prolaz Pjatra Lunga.Vazila norma vodostaja Drenkova -2ocm i prolaz Jelišava, Drenkova -60.
3.Ako se putovalo van kanala Izlaz-Tahtalija norma je bila vodostaj Drenkova –80cm.
4.Na putu van kanala Svinjica norma je bila vodostaj iz Oršave.
Plovidbu na ovom delu regulisale su signalne stanice:Drenkova,Pjatra Lunga i Izlaz.
Još nam je ostao kanal Juc na gornjoj sekciji.I ovde je bilo tri puta:
1.Kanalski
2.Put zvan "Tri Kule",pored rumunske obale i tu je norma bila kada je Drenkovi +388cm dubina u ovom putu je 210 cm.
3.Treći put se protezao pored srpske obale i zvao se Solarija,gde je vazila norma: ako je vodostaj u Oršavi 360cm dubina u plovnom putu je 210 cm.
Bilo je tu još normi za utovarna mesta kao i za neke prečice, koje su znali samo dobri poznavaoci Đerdapa.Ovde se navode samo neke od tih normi ne bi li se spasle od zaborava :
Vašarhelipal na Grebenu (Vodostaj Drenkova – 100 cm.)
Do stene Bivoli,nizvodno vazila je norma Vodostaj Drenkova ,
Od stene Bivoli nizvodno vazila je norma gornje sekcije -2ocm.
Golubački grad, norma gornje sekcije – 20cm.
Girigare,norma vodostaja u Oršavi
Koltuk norma je bila ako je vodostaj Drenkovi 281cm dubina je 210 cm
Rudnik Kozla(vodostaj u Drenkovi + 60cm).
Lepena do ispod švemera(vodostaj u Oršavi – 40 cm).Iznad švemra(vodostaj u Drenkovi)
Put Saska (vodostaj u Oršavi)
 
Donja sekcija Djerdapa
 
Od kanala JUC ulazilo se u donju sekciju Đerdapa.
Sve do Kazana nije bilo navigacionih problema.Nije ih bilo ni u Kazanima jer je prolaz kroz njih regulisalo četiri signalne stanice : Vrbica, Pena i Varnica
na srpskoj obali i sig.stanica Mrakonja na rumunskoj obali.
Ispod sig.stanice Varnica pa do Mrakonje, Dunav je najuži i širina je svega 120m.Tu je bila i najveća dubina Dunava i iznosila je 84m.kod stene Gaora Feći (Devojačka rupa.Na tih 84m trebalo je dodati još 30m.koliko je podignut nivo vode izgradnjom Đerapske hidroelektrane.Ova dubina je ujedno i najveća recna dubina u Evropi.
Po izlasku iz Kazana na kraju čuvenog Trajanovog puta isklesanog u Đerdapske stene ,stajala je još čuvenija "Tabula Traianat"(Trajanova tabla)na kojoj je pisalo da je rimski car Trajan u pohodu na Dačane 107god.nove ere isklesao u djerdapskim stenama ovaj put.Tabla je na km.964,7oo km. od ušća Dunava.
Na izlazu iz Kazana nailazilo se na ostrvo Ogradina koje su Rumuni dali kao miraz svojoj princezi Mariji kada se udala za kralja Jugoslavije Aleksandra.Takođe su dali i jahtu "Dragor" koja je kasnije slovila kao Titova jahta sa imenom "Krajina".Zna se da je Tito bio samo dva puta na njoj.Prvi put 1956 god.od Beograda do Smedereva i drugi put je u Kladovu sa Čaušeskom potpisao ugovor o izgradnji brane i elektrane Đerdap I.
Levom stranom ade Ogradina bio je zvaničan plovni put a desnom stranom, pored Trajanove table, bila je norma vodostaja u Oršavi.Dalje je
Dunav bio normalno plovan sve do km.951 do signalne stanice "Vodica" na rumunskoj obali gde se ulazilo u kanal "Đevrin" a iz njega u čuveni kanal "Sip".Vodica se nalazila na rumunskoj obali .Bila je preko puta donjeg kraja ostrva Ada Kale.
Od Tekije do Kladova dubina u plovnom putu u kanalima bila je Vodostaj Oršave plus jedan metar.Na ovom potezu plovidbu su regulisale signalne Stanice Vodica(nizvodnu plovidbu) i Sip( nizvodnu i uzvodnu plovidbu).
Tu sepresecalo kanal Đevrin kod četvrtog švemera i tu se sačekalo da signalna stanica Sip dozvoli dalje putovanje.Lađari bi rekli "Idemo na Verčerovu da sačekamo Sip".Za Verčerovu je bila norma vodostaj Oršave -50 sm.
Prvi brod koji je prosao kroz Sipski kanal,pušten u saobraćaj davne 1896 godine,je bio brod pod imenom "TUCA" austrougarske monarhije koja je i izgradila Sip.Brzina Dunava u Sipskom kanalu bila je 18 km./čas odnosno 6 m/sec.Kanal je bio izgrađen na desnoj srpskoj obali na kopnu i po zavrsetku je skrenut Dunav u njega.Nizvodno je brod mogao da vuce samo tri slepa u jednom redu i jedan uz bok broda dok je uzvodno mogao da vuce maksimum tri slepa koji su izvlačeni uz pomoć lokomotive.Lokomotiva je dodavala čeličnu sajlu prvom teretnjaku u vuči,dužine preko 200m.
Ukoliko je vodostaj bio veliki moglo se ići i van Sipskog kanala i sa velikim sastavima a norma je bila vodostaj Oršava -3o:2(npr.ako je vodostaj u Oršavi bio 43o cm. -3o : 2 = 200 cm. tj = 2 metra).
Lađari su to pojednostavili, pa su računali:dvostruki gaz šlepa +3o cm. Prolaskom Sipskog kanala prolazile su i sve muke lađara jer do Kladova tj.Turn Severina više nije bilo nikakvih problema.
U sektoru Đerdapa radili su najači brodovi na Dunavu sa mnogo ukrcanih članova posade i sa najboljim kapetanima.
Izgradnjom hidroelektrane,svi kanali i svo stenje su otišli pod vodu.
Kako piše Robert Grejvs u svom romanu „Zlatno Runo" Đerdapsku plovidbu su iskusili i Argonauti sa Jasonom jer su bežeći sa ukradenim zlatnim runom,i princezom Medejom iz Kolhide prošli Dunavom,Savom i Kupom.Zlatno runo su odneli na Jadransko ostrvo Krk kod proročice Kirke.
 
 
==== Plovidba u novije vrijeme ====