Verzija na datum 18 decembar 2013 u 12:50 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena →‎Veze ← Starija izmjena		Verzija na datum 23 februar 2015 u 19:29 uredi poništi Wolmar (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 5.897 izmena dopuna Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Ekliptički koordinatni sistem.svg\|mini\|desno\|250px\|Ekliptički koordinatni sistem: koordinate su ekliptička longituda (λ) i ekliptička latituda (β)]] '''Ekliptički koordinatni sistem''' je vrsta [[nebeski koordinatni sustavi\|nebeskog koordinatnog sustava]] na [[nebeska sfera\|nebeskoj sferi]] koji služi za određivanje položaja [[nebesko tijelo\|nebeskih tijela]] s obzirom na [[ekliptika\|ekliptiku]]. '''Ekliptička dužina''' (longituda) je [[kut]] na ravnini ekliptike od [[proljetna točka\|proljetne točke]] u smjeru godišnjega gibanja [[Sunce\|Sunca]], tj. prema [[istok]]u od 0° do 360°. '''Ekliptička širina''' (latituda) kut je u ravnini okomitoj na ekliptiku, od ravnine ekliptike do nebeskoga tijela, od 0° do 90° prema sjevernom ili od 0° do –90° prema južnom ekliptičkom polu. <ref> '''ekliptički koordinatni sustav''',[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69168] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> '''Ekliptički koordinatni sistem''' je [[nebeski koordinatni sistem]] kod koga je osnovna ravan [[ekliptika]], odnosno ravan Zemljine orbite. Koordinate ekliptičkog koordinatnog sistema su ekliptička longituda (λ) i ekliptička latituda (β). Longituda se mjeri od [[Gama-točka\|γ-točke]] (točka proljetnog [[ekvinocij]]a) u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu (matematički pozitivan smjer) i može imati vrijednost od 0° do 360°. Latituda je [[kut]] između objekta i projekcije objekta na ekliptiku, i može imati vrijednost od -90° (južni ekliptički pol) do +90° (sjeverni ekliptički pol). Centar ekliptičkog koordinatnog sistema mogu biti [[Zemlja]] ili [[Sunce]]. Ekliptički koordinatni sistem je pogodan za opisivanje tijela [[Sunčev sistem\|Sunčevog sistema]], posebno [[Sunce\|Sunca]] i [[planeta]], zbog toga što se kreću približno u ravni ekliptike (Sunce i Zemlja su uvijek na ekliptici, po definiciji).<ref name="fundamental">{{Cite book \|editor= Hannu Karttunen, Pekka Kröger, Heikki Oja, Markku Poutanen, Karl Johan Donner \|title= Fundamental Astronomy \| edition = 5<sup>th</sup> \| publisher= Springer \|location= Berlin\|language= en\|year= 2007 \|id= ISBN 978-3-540-34143-7 \|pages = 20-21 }}</ref> {\|class="wikitable" \|width="210" \| [[Datoteka:Precession N.gif\|200px]] Linija 10 ⟶ 9: \|- \|} Zemljinom putanjom oko Sunca određena je jedna važna ravnina u prostoru, a to je ravnina ekliptike. Krug ekliptike služi kao osnovni krug u ekliptičkom koordinatnom sustavu. [[Kružnica\|Kružnice]] paralelne ravnini ekliptike jesu kružnice ekliptičkih dužina, a kružnice okomite na ravninu ekliptike jesu kružnice ekliptičkih širina. Kut pod kojim je ravnina ekliptike nagnuta prema ravnini ekvatora pomalo se mijenja, a iznosi 23° 27’ prema [[nebeski ekvator\|nebeskom ekvatoru]]. Kako se gibanja svih nebeskih tijela u Sunčevu sustavu uspoređuju uvijek iz Zemljina položaja, ekliptički koordinatni sustav primjenjuje se pri proučavanju gibanja tijela [[Sunčev sustav\|Sunčeva sustava]], a tako i pri izučavanju utjecaja koji [[Zemljina putanja]] oko Sunca ima na nebeske pojave. Na primjer, relativan položaj planeta prema Zemlji karakteriziran je razlikom ekliptičke dužine. U [[Konjunkcija (astronomija)\|konjukciji]] planet ima jednaku ekliptičku dužinu kao i Sunce, a u [[Opozicija (astronomija)\|opoziciji]] ekliptičke dužine im se razlikuju za 180°. Slično, [[Mjesečeve mijene]] ovise o razlici ekliptičkih dužina [[Mjesec]]a i Sunca. [[Aberacija svjetlosti]] dovodi do pogreške pri mjerenju ekliptičke dužine Sunca. Prividni položaj Sunca kasni za pravim na njegovu godišnjem gibanju; prividna je ekliptička dužina manja od prave za konstantu aberacije 20.5’’. Aberaciju trpe sve [[zvijezde]], i ona se tokom godine zapaža u promjeni njihova razmještaja. Godišnju pak [[paralaksa\|paralaksu]] pokazuju samo neke, bliže zvijezde. One se zbog Zemljine putanje oko Sunca prividno gibaju u polju drugih zvijezda. No i u slučaju paralakse prividna staza zvijezde je [[elipsa]], koja ovisi o ekliptičkoj širini. Zvijezda koja se nalazi u ravnini ekliptike giba se prividno u luku, zvijezda smještena u ekliptičkom polu po kružnici, a zvijezda na općenitoj ekliptičkoj širini po elipsi. Velika poluos elipse paralelna je ekliptici, a numerički jednaka trigonometrijskoj paralaksi ''p''. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> == Reference == {{izvori}} == ~~Veze~~Vidi još == * [[Nebeski koordinatni sustavi]] * [[Sferna astronomija]] * [[Ekliptika]] * [[Gama-točka]]

Ekliptički koordinatni sistem – razlika između verzija