Moskva – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Цистерне пиштољ je premjestio stranicu Moskva na Šablon:PUTIN HITLER
Цистерне пиштољ je premjestio stranicu Moskva na Šablon:PUTIN HITLER
Red 1:
#PREUSMJERI [[Šablon:PUTIN HITLER]]
{{Naselje
| ime = Moskva
| ime_genitiv = Moskve
| izvorno_ime =<small>''Москва''</small>
| slika_panorama =StBasile SpasskayaTower Red Square Moscow.hires.jpg
| veličina_slike =260px
| opis_slike =Moskva, Crveni trg. Lijevo je crkva Vasilija blaženog, desno moskovski Kremlj
| slika_zastava =Flag of Moscow.svg
| slika_zastava_veličina =130px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Coat of Arms of Moscow.svg
| slika_grb_veličina =80px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
| širina-stupnjevi = 55
| širina-minute = 45
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 37
| dužina-minute = 35
| dužina-oznaka = E
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{flag|Rusija}}
| lokacija1_ime = Politički status
| lokacija1_info =[[Ruski savezni gradovi|Savezni grad]]
| lokacija2_ime =[[Ruski savezni okruzi|Savezni okrug]]
| lokacija2_info =[[Središnji savezni okrug|Središnji]]
| lokacija3_ime =[[Gospodarske regije Rusije|Gospodarska regija]]
| lokacija3_info =Središnja
| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum =prije [[1147]].<ref name="dolgorukiy"/>
| osnivač = Jurij Dolgoruki
| nazvan_po = rijeci Moskvi
| dijelovi = 10 okruga, podijeljeni na 125 rajona
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]<ref name="mayor">{{cite web|url=http://mos.ru/wps/portal/EnglishVersion?rubricId=14107|title=The Moscow City Mayor|publisher=Government of Moscow|accessdate=18 March 2010}}</ref>
| ime_vođe = Sergej Sobjanjin<ref name="mayor"/>
| stranka_vođe =Jedinstvena Rusija
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =1081 km²
| visina = 156 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| stanovništvo_godina = popis 2002.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =10&nbsp;126&nbsp;424
| stanovništvo_gustoća =(1. 1. 2010.) 9682/km<sup>2</sup><ref>{{cite web|title=Плотность населения Российской Федерации по субъектам Российской Федерации|url=http://www.gks.ru/bgd/regl/b10_109/IssWWW.exe/Stg//%3Cextid%3E/%3Cstoragepath%3E::%7Ctabl-02-10.xls|work=Rosstat|accessdate=30 September 2010|year=2010}}</ref>
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =14&nbsp;500&nbsp;000<ref>{{cite web|url=http://www.irn.ru/articles/14426.html|title=Forbes проигнорировал Москву|publisher=www.irn.ru|accessdate = 12 january 2009 | lang = ru}}</ref>
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =procjena 1. 1. 2010.
| stanovništvo_prazno1 =10&nbsp;563&nbsp;038<ref name="Rosstat"/>
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| vremenska_zona =[[Moskovsko vrijeme]]
| utc_pomak =+3
| vremenska_zona_DST =[[Moskovsko vrijeme|Moskovsko ljetno vrijeme]]
| utc_pomak_DST =+4
| poštanski_broj =101xxx–129xxx
| pozivni_broj =+7 495, +7 499
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| prazno_ime =
| prazno_info =
| web_stranica = [http://www.mos.ru/ mos.ru]
| slika_karta = RussiaMoscow federal city 2005.png
| veličina_karte = 260 px
| opis_karte = Položaj Moskve u Rusiji
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država =
| bilješke =
}}
'''Moskva''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Москва'', <small>[[Latinica|la]].</small> ''Moskva'', [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]]: [mɐˈskva]) [[Glavni grad|glavni]] i najmnogoljudniji je grad, odnosno [[Ruski federalni subjekti|federalni subjekt]] [[Rusija|Rusije]]. Značajno je [[Politika|političko]], [[Ekonomika|ekonomsko]], [[Kultura|kulturno]], [[Znanost|znanstveno]], [[Religija|vjersko]], [[Financije|financijsko]], [[Obrazovanje|obrazovno]] i [[promet]]no središte Rusije i svijeta. Sa 10&nbsp;563&nbsp;038 stanovnika (2010.),<ref name="Rosstat">{{cite web|title=Оценка численности постоянного населения по субъектам Российской Федерации|url=http://www.gks.ru/bgd/regl/b10_109/IssWWW.exe/Stg//%3Cextid%3E/%3Cstoragepath%3E::%7Ctabl-05-10.xls|work=Rosstat|accessdate=30 September 2010|year=2010}}</ref> najmnogoljudniji je grad kontinentalne Evrope i prema broju stanovnika sedmo najveće gradsko područje u svijetu. Prema popisu grupe GaWC, univerziteta u Loughboroughu (UK) iz 2008. godine, smatra se [[w:en:Global city#GaWC studies|"Alfa globalnim gradom"]].
 
Moskva se nalazi na rijeci [[Moskva (rijeka)|Moskvi]] u [[Centralni federalni okrug|Centralnom federalnom okrugu]] evropske Rusije. Tokom svoje historije grad je služio kao glavni grad nizu država, od srednjovjekovne [[Velika kneževina Moskva|Velike kneževine Moskve]] i pratećeg [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] do [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. U Moskvi se nalazi čuveni [[Moskovski kremlj]], drevna tvrđava danas rezidencija predsjednika Ruske Federacije. Kremlj je također jedno od nekoliko mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]] u gradu. Oba doma ruskog parlamenta ([[Državna Duma]] i [[Savjet Federacije]]) svoja sjedišta također imaju u Moskvi.
 
Grad opslužuje opsežna tranzitna mreža, s četiri međunarodne zračne luke, devet željezničkih terminala, i [[Moskovski metro|moskovskim metroom]], prema broju putnika drugim u svijetu iza tokijskog, radi bogate i raznovrsne arhitekture priznatim kao jednom od gradskih znamenitosti.
 
Tokom vremena, Moskva je stekla niz epiteta, većina se odnosi na veličinu i dominantan položaj grada unutar nacije: Treći Rim (''Третий Рим''), Belokamenaja (''Белокаменная''), Pervoprestolnaja (''Первопрестольная''), Četrdeset četrdeset(ica) (''Сорок Сороков'').<ref>Na starom ruskom jeziku riječ ''"Сорок"'' (''četrdeset'') također označava i crkveni admnistrativni okrug, koji je sadržavao četrdeset crkava.</ref>
 
Prema ''[[Forbes]]u'' (2011.), u Moskvi živi 79 [[USD|dolarskih]] milijardera, više nego u bilo kojeg drugom gradu na svijetu.<ref>http://billionaires.forbes.com/article/0fbC8i4gE66o2?q=billionaire+OR+billionaires+OR+billionaire%27s</ref>
 
== Historija ==
:''Glavni članak: [[Historija Moskve]]''
Grad je nazvan prema rijeci (staroruski ''гра́д Моско́в'', doslovno "grad na rijeci Moskvi"). Prvo rusko spominjanje grada datira u 1147. kada je [[Jurij Dolgoruki]] pozvao kneza [[Novgorod-Severski|Novgoroda-Severskog]] "dođi k meni, brate, u Moskvu."<ref name="dolgorukiy">{{cite web |url=http://faculty.oxy.edu/richmond/csp8/history_of_moscow.htm |title=The History of Moscow |publisher=Occidental College |last=Comins-Richmond |first=Walter |accessdate = 03. 07. 2006.}}</ref>
 
Devet godina kasnije, 1156., knez Jurij Dolgoruki od [[Rostov Veliki|Rostova]] naredio je izgradnju drvenog zida, kremlja, obnavljanog više puta, da okružuje rastući grad.<ref>{{cite web |url=http://russia.nypl.org/events/Kremlin.html |title=Russia Engages the World: The Building of the Kremlin, 1156–1516 |publisher=The New York Public Library |accessdate = 03. 07. 2006.}}</ref> Nakon pljačke 1237.-1238., kada su [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] pobili stanovnike i spalili grad do temelja, Moskva se oporavila i 1327. postala glavni grad nezavisne kneževine [[Vladimir-Suzdalj kneževina|Vladimir-Suzdalj]].<ref name="golden-ring">{{cite web|url=http://www.moscow-city.ru/download/source/Golden_Ring_Engl.pdf/8-11.pdf|format=PDF|title=Along the Moscow Golden Ring |publisher=Moscow, Russia Tourist Information center|accessdate = 05. 07. 2006.|archiveurl=http://web.archive.org/web/20120117175537/http://www.moscow-city.ru/download/source/Golden_Ring_Engl.pdf/8-11.pdf|archivedate=2012-01-17}}</ref> Povoljan položaj grada na gornjem toku rijeke [[Volga|Volge]] doprinjeo je stalnom rastu. Moskva se razvila u dugogodišnju stabilnu i naprednu kneževinu, poznatu kao [[Velika kneževina Moskva]], koja je privukla veliki broj izbjeglica iz cijele Rusije.
 
Pod [[Ivan I., moskovski veliki knez|Ivanom I.]], grad je zamijenio [[Tver]] kao političko središte [[Vladimir-Suzdalj kneževina|Vladimir-Suzdalja]] i postao jedini sakupljač poreza za mongolsko-tatarske vladare. Plaćajući visoki danak, Ivan je osvojio važnu povlasticu od [[Kan (naslov)|Kana]]. Za razliku od drugih kneževina, Moskva nije bila podijeljena među njegovim sinovima, već ju je najstariji nasljedio jedinstvenu. Međutim, moskovski je otpor stranoj dominaciji rastao. Godine 1380., knez [[Dimitrije I., veliki knez Moskve|Dimitrije I.,]] vodio je ujedinjenu rusku vojsku do značajne, ali ne i presudne, pobjede nad [[Zlatna Horda|Tatarima]] u [[Bitka na Kulikovom polju|bitci na Kulikovom polju]]. Samo dvije godine kasnije Moskvu je opljačkao kan [[Tohtamiš]]. Godine 1480., [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivan III.]] konačno je [[Ugoršćina|Ruse oslobodio]] tatarske kontrole, te Moskva postaje središtem vlasti u Rusiji.<ref name="MOSK1">{{cite web
|publisher=Indiana University South Bend
|url=http://www.iusb.edu/~journal/2002/vogel_2/vogel.html
|title=The Mongol Connection: Mongol Influences on the Development of Moscow
}}</ref> Pod Ivanom III. grad je postao prijestolnicom carstva koje će s vremenom obuhvatiti sve teritorije današnje Rusije i drugih zemalja. Godine 1571., [[Krimski kanat|krimski Tatari]] napali su i opljačkali Moskvu, spalivši sve osim Kremlja.<ref>"''[http://books.google.com/books?id=i85noYD9C0EC&pg=PA260&dq&hl=en#v=onepage&q=&f=false The Unending Frontier: An Environmental History of the Early Modern World]''". John F. Richards (2006). University of California Press. p.260. ISBN 0-520-24678-0</ref>
[[Datoteka:Moscow 1556.jpg|thumb|lijevo|180px|Moskva 1556.]]
Godine 1609., [[švedska]] vojska pod vodstvom grofa [[Jacob De la Gardie|Jacoba De la Gardie]] i [[Evert Horn|Everta Horna]] započela je svoj marš od [[Veliki Novgorod|Velikog Novgoroda]] prema Moskvi kako bi potisnula pobunu protiv [[Popis ruskih vladara|cara]] [[Vasilije IV., ruski car|Vasilija Šujskog]], ali povukla se početkom 1611., te je potom upala [[Poljsko-litvanska državna zajednica|poljsko-litvanska]] vojska. Tokom poljsko-moskovskog rata 1605.-1618., [[hetman]] [[Stanislav Zolkievski]] ušao je u Moskvu nakon pobjede nad Rusima u bitci kod Klušina. 17. vijek je bio ispunjen narodnim ustancima, kao oslobođenje Moskve od poljsko-litavskih osvajača 1612., pobuna soli 1648., pobuna bakra 1662. i [[moskovski ustanak 1682.]] Epidemije [[Doba kuge|kuge]] pustošile su Moskvu 1570.-1571,, 1592. i 1654.-1656.<ref>"''[http://books.google.com/books?id=IcljzNyv4EgC&pg=PA17&dq&hl=en#v=onepage&q=&f=false Bubonic plague in early modern Russia: public health and urban disaster]''". John T. Alexander (2002). Oxford University Press US. p.17. ISBN 0-19-515818-0</ref> Od 1712., grad više nije bio prijestolnica Rusije, nakon što je [[Petar Veliki]] 1703. kraj obale [[Baltičko more|Baltičkog mora]] osnovao novi grad [[Sankt Peterburg]]. Kuga 1771., bila je posljednja velika epidemija u središnjoj Rusiji, odnijevši 100&nbsp;000 života u samoj Moskvi. Tokom [[Napoleonova invazija na Rusiju|francuske invazija Rusije]] 1812., dok su se [[Napoleon]]ove snage približavale i [[14. 9.]] ušle u Moskvu, Moskovljani su spalili i napustili grad. Napoleonovu je ''Grande Armée'' mučila glad, hladnoća i loše snabdijevanje, te je bila prisiljena povući se i kasnije gotovo uništena zimom i sporadičnim napadima ruskih vojnih snaga. Do 400&nbsp;000 francuskih vojnika je poginulo, dok se potpuno izvan stroja, vratilo samo nekoliko desetaka hiljada trupa.<ref>"''[http://books.google.com/books?id=ZQqQz3VjlxcC&pg=PA29&dq&hl=en#v=onepage&q=&f=false The Russian Army of the Napoleonic Wars]''". Albert Seaton, Michael Youens (1979). p.29. ISBN 0-88254-167-6</ref>
[[Datoteka:Fire of Moscow 1812.jpg|thumb|desno|180px|[[Napoleonova invazija na Rusiju|Francuska invazija Rusije]] 1812., Moskovski požar, slika A. F. Smirnova (1813.)]]
 
Januara 1905., službeno je uvedena institucija gradskog guvernera, tj. gradonačelnika, te je Aleksandar Adrijanov postao prvi službeni gradonačelnik Moskve. Nakon [[Ruska revolucija|ruske revolucije]] 1917., 12. 3. 1918.<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?_r=1&res=9A02E0DF103BEE3ABC4E52DFB5668383609EDE LENINE’S MIGRATION A QUEER SCENE], ''[[The New York Times]]'', March 16, 1918</ref> Moskva je postala glavni grad [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike]] i manje od pet godina kasnije [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Tokom [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] (period od 22. 6. 1941., do 9. 5. 1945. u Rusiji je poznat kao [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)|veliki domovinski rat]]), nakon [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada]] na SSSR, sovjetski Državni obrambeni komitet i glavni štab [[Crvena armija|Crvene armije]] bili su smješteni u Moskvi.
 
Godine 1941., šesnaest divizija narodnih dobrovoljaca (više od 160&nbsp;000 ljudi), dvadeset pet bataljona (18&nbsp;500 osoba) i četiri inženjerske pukovnije bile su formirane među Moskovljanima. Novembra te godine, njemačka [[grupa armija centar]] bila je zaustavljena na rubu grada, i potom odbijena u [[Bitka za Moskvu|bitci za Moskvu]]. Mnoge su tvornice bile evakuirane zajedno s većinom institucija vlasti. U gradu, koji od [[20. 10.]] bio pod [[Opsada|opsadom]], preostali stanovnici izgradili su protutenkovske obrane, dok je izvanredno jaka [[protuzračna obrana]] grad spasila od većine zračnih napada. [[Josif Staljin]] odbio je napustiti grad, te su u Moskvi također ostali [[stavka]] i savjet narodnih komesara. Unatoč opsadi, izgradnja [[Moskovski metro|moskovskog metroa]] nastavljena je kroz rat, te je do kraja rata otvoreno nekoliko novih linija.
[[Datoteka:Protivotankovy yozh 02 1941.jpg|lijevo|thumb|180px|Protutenkovske zapreke na moskovskim ulicama 1941.]]
 
Točan broj i njemačkih i sovjetskih gubitaka tokom bitke za Moskvu predmet je rasprava, jer razni izvori pružaju ponešto različite procjene. Procjena ukupnih gubitaka od [[30. 9.]] [[1941.]], do [[7. 1.]] [[1942.]], između je 248&nbsp;000 i 400&nbsp;000 za [[wehrmacht]], i između 650&nbsp;000 i 1,28 milijuna za [[Crvena Armija|crvenu armiju]].<ref>''Moscow Encyclopedia'', ed. Great Russian Encyclopedia, Moscow, 1997, entry "Battle of Moscow"</ref><ref>Great Soviet Encyclopedia, Moscow, 1973–78, entry "Battle of Moscow 1941–42"</ref><ref>John Erickson, ''Barbarossa: The Axis and the Allies'', table 12.4</ref>
 
Dana [[1. 5.]] [[1944.]], ustanovljena je medalja ''Za obranu Moskve'' i 1947. medalja ''U spomen 800. godišnjice Moskve''. U povodu 20. objetnice pobjede nad nacističkom Njemačkom, [[8. 5.]] [[1965.]] Moskva je postala jedan od dvanaest sovjetskih [[Gradovi heroji SSSR-a|gradova heroja]].
 
Godine 1980., Moskva je bila domaćin [[XXII. Olimpijske igre - Moskva 1980.|ljetnih olimpijskih igara]], koje su radi sovjetske invazije [[Afganistan]]a krajem 1979., bojkotirale [[Sjedinjene Države]] i nekoliko drugih zapadnih zemalja. 1991., Moskva je bila poprište neuspjelog pokušaja državnog udara nekih članova sovjetske vlasti protiv [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]]. Nakon što se krajem iste godine SSSR raspao, Moskva je ostala glavni grad Rusije. Također, 1993. u Moskvi se odigrao žestoki oružani sukob između tadašnjeg predsjednika Rusije [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]], kojeg je podržala ruska vojska, i ruskog parlamenta.
 
Od tada, pojava [[Tržišno gospodarstvo|tržišnog gospodarstva]] prouzročila je bujanje maloprodaje, usluga, moderne [[arhitektura|arhitekture]] i ekonomije. Godine 1998. grad je bio domaćin prvih Svjetskih igara mladih.
 
{{Panoramska slika|1867 Moscow panorama megapanorama.jpg|1800px|<center>''Panoramska snimka Moskve 1867.''</center>}}
 
== Geografija i klima ==
=== Lokacija ===
[[Datoteka:Moscow satellite image.jpeg|thumb|desno|Satelitska slika Moskve i okolice]]
Moskva je smještena u blago brežuljkastom području na obalama [[Moskva (rijeka)|Moskve]], rijeke dugačke oko 500&nbsp;km koja teče [[Istočnoevropska nizina|Istočnoevropskom nizinom]] u središnjoj Rusiji. [[Nadmorska visina]] grada u Sveruskom izložbenom centru, gdje se nalazi glavna meteorološka stanica, je 156&nbsp;m. Najviša točka je Teplostanskaja visoravan s 255&nbsp;m.<ref>{{cite web | url = http://www.darwin.museum.ru/expos/oopt/?t=40 | title = Памятник природы "Высшая точка Москвы - 255 м над уровнем моря (Теплый Стан)" | publisher = www.darwin.museum.ru | accessdate = 29. 04. 2009. | language = Russian}}</ref> Širina grada (ne računajući [[MKAD]] kao granice), od zapada prema istoku je 39,7&nbsp;km, a od sjevera do juga je 51,7&nbsp;km.
 
=== Vrijeme ===
:''Glavni članak: [[Moskovsko vrijeme]]''
Moskva je odredišna točka vremenske zone koja obuhvaća većinu [[Središnji savezni okrug|središnje Rusije]], uključujući i [[Sankt Peterburg]]. Po zimi, područje je u sklopu "Moskovskog standardnog vremena" (MSK, МСК), 3 sata ispred [[UTC|koordiniranog svjetskog vremena]], tj. [[UTC+3]]. Ljeti, Moskovsko vrijeme pomiče se sat vremena unaprijed i postatje "Moskovsko ljetnje vrijeme (MSD)" - [[UTC+4]]. Ipak, početkom 2011., ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev]] najavio je ukidanje zimskog računanja vremena.<ref name="MOSK1">{{cite web
|publisher=[[Yahoo!]]
|url=http://news.yahoo.com/s/ap/20110208/ap_on_re_eu/eu_russia_summer_time_1
|title=Medvedev orders Russia on 'summer time' year-round
}}</ref>
 
=== Klima ===
Moskva je u području [[Umjereno kontinentalna klima|umjerene kontinentalne klime]] ([[Köppenova klasifikacija klime]] ''Dfb'') s toplim, donekle vlažnim ljetima i dugim, hladnim zimama. Uobičajene visoke temperature u toplim mjesecima junu, julu i augustu su oko 23&nbsp;°C, ali tokom valova vrućine koji mogu trajati tjedan ili dva (između maja i septembra), dnevne visoke temperature često dostižu 30&nbsp;°C. Zimi, temperatura obično pada na oko −10&nbsp;°C, iako može biti i toplijih razdoblja s temperaturama iznad 0&nbsp;°C. Najviša temperatura ikad zabilježena iznosila je 38,2&nbsp;°C<ref>{{cite web |url=http://www.pogoda.ru.net/monitor.php?id=27612&month=7&year=2010 |title=Climate monitoring|accessdate = 27. 07. 2006.}}</ref> na meteorološkoj stanici VVC i 39,0&nbsp;°C u središtu Moskve [[29. 7.]] [[2010.]], tokom neuobičajenog vala vrućine na sjevernoj polutci. Prema novom prosjeku iz perioda 1981.-2010., srednja temperatura u julu je 19,2&nbsp;°C. Najniža ikada zabilježena temperatura bila je −42,2&nbsp;°C u januaru 1940. Prosječna godišnja temperatura (1981.-2010.) je 5,8&nbsp;°C, ali godina 2007.-2008., godišnja temperatura bila je viša od 7&nbsp;°C.
<ref name="pogoda (data)">{{cite web |url=http://www.pogoda.ru.net/data/27612.zip|title=Pogoda.ru.net (data), see article "Средняя (average)" |accessdate = 8. 01. 2009. |publisher= |language=Russian}}</ref> Nasuprot tome, u prvoj polovici 20. vijeka, u Moskvi je tokom kasnih ljetnih mjeseci bilo laganog [[mraz]]a. [[Snijeg|Snježni]] pokrivač (3-5 mjeseci godišnje) najčešće je prisutan od kraja novembra do sredine marta.
 
Mjesečna količina oborina kreće se između 35&nbsp;mm i 85&nbsp;mm, s nešto većom količinom ljetnih mjeseci. Radi značajne razlike u temperaturi između zimskih i ljetnih mjeseci, kao i ograničene fluktuacije u razini oborina tokom ljeta, smatra se da je Moskva u zoni [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]].
 
Moskva raspolaže s prosječno 1731 sunčanim satom godišnje, s varijacijama između 8% u decembru i 52% od maja do augusta. Od 2004. do 2008., prosjek je bio između 1800 i 2000 sati.<ref>{{cite web |url=http://meteoweb.ru/cl006-4.php |title=Sunshine hours in 2007|accessdate = 21. 02. 2009.}}</ref>
{{Clear}}
 
{{Infobox vrijeme
|mjesto =<!--Moskva|-->Moskvu
|Jan-Sij_sr_maks=-6.3
|Feb-Velj_sr_maks=-4.2
|Mar-Ožu_sr_maks=1.5
|Apr-Tra_sr_maks=10.4
|Maj-Svi_sr_maks=18.4
|Jun-Lip_sr_maks=21.7
|Jul-Srp_sr_maks=23.1
|Aug-Kol_sr_maks=21.5
|Sep-Ruj_sr_maks=15.4
|Okt-Lis_sr_maks=8.2
|Nov-Stu_sr_maks=1.1
|Dec-Pro_sr_maks=-3.5
|God_sr_maks=8.6
 
|Jan-Sij_sr=-9.3
|Feb-Velj_sr=-7.7
|Mar-Ožu_sr=-2.2
|Apr-Tra_sr=5.8
|Maj-Svi_sr=13.1
|Jun-Lip_sr=16.6
|Jul-Srp_sr=18.2
|Aug-Kol_sr=16.4
|Sep-Ruj_sr=11.0
|Okt-Lis_sr=5.1
|Nov-Stu_sr=-1.2
|Dec-Pro_sr=-6.1
|God_sr=5.0
 
|Jan-Sij_sr_min=-12.3
|Feb-Velj_sr_min=-11.1
|Mar-Ožu_sr_min=-5.6
|Apr-Tra_sr_min=1.7
|Maj-Svi_sr_min=7.6
|Jun-Lip_sr_min=11.5
|Jul-Srp_sr_min=13.5
|Aug-Kol_sr_min=12.0
|Sep-Ruj_sr_min=7.1
|Okt-Lis_sr_min=2.1
|Nov-Stu_sr_min=-3.3
|Dec-Pro_sr_min=-8.6
|God_sr_min=1.2
 
|Jan-Sij_obo=52
|Feb-Velj_obo=41
|Mar-Ožu_obo=35
|Apr-Tra_obo=37
|Maj-Svi_obo=51
|Jun-Lip_obo=80
|Jul-Srp_obo=85
|Aug-Kol_obo=82
|Sep-Ruj_obo=68
|Okt-Lis_obo=71
|Nov-Stu_obo=54
|Dec-Pro_obo=51
|God_obo=713
|Izvor=thermograph.ru<ref name="thermograph.ru">
{{cite web
|url=http://thermograph.ru/mon/st_27612.htm
|title=Thermograph.ru averages
|accessdate = 12. 01. 2011.
}}</ref> Pogoda.ru<ref name="Pogoda.ru.net archive 1820-2010">
{{cite web
|url=http://www.pogoda.ru.net/file.htm
|title=Pogoda.ru.net archive 1820-2010
|accessdate = 12. 01. 2011.
|publisher=
|language=Russian
}}</ref> <ref name="Climate monitor 2005-2011">
{{cite web
|url=http://pogoda.ru.net/monitor.php?id=27612
|accessdate = 12. 01. 2011.
|title=Climate monitor 2005-2011
|language=Russian
}}</ref>Meteoweb.ru<ref name="Meteoweb.ru Average monthly Sunshine hours">
{{cite web
|url=http://meteoweb.ru/cl006-7.php
|title=Average monthly Sunshine hours
|accessdate = 12. 01. 2011.
|publisher= Meteoweb.ru
|language=Russian
}}</ref>
}}
 
== Demografija ==
=== Stanovništvo ===
Demonim za stanovnika Moskve je ''Moskvić''.<ref>{{cite web|title=Muscovite|url=http://dic.academic.ru/dic.nsf/eng_rus/391243/Muscovite|work=|publisher=dic.academic.ru|language=Russian|accessdate = 23. 05. 2009.}}</ref> Prema popisu iz 2002., grad naseljava 10&nbsp;382&nbsp;754 ljudi, međutim, taj podatak uzima u obzir samo prijavljene stanovnike. Najnovija procjena 1. 1. 2010., je 10&nbsp;562&nbsp;098 stanovnika.<ref>{{cite web |url=http://www.mos.ru/wps/portal/WebContent?rubricId=15408 |title=Population of Moscow (city proper) 1 March 2009. The Moscow City Government |accessdate = 22. 05. 2009.}}</ref> Istog datuma, stanovništvo [[Moskovska oblast|Moskovske regije]] bilo je 17&nbsp;314&nbsp;776 stanovnika.
 
U vrijeme službenog popisa iz 2002., etnički sastav grada bio je: [[Istočni Slaveni|istočnoslavenski]] 9&nbsp;121&nbsp;573, 87,853% ([[Rusi|ruski]] 8&nbsp;808&nbsp;009 [84.833%], [[Ukrajinci|ukrajinski]] 253&nbsp;644 [2,401%], [[Bjelorusi|bjeloruski]] 59&nbsp;353 [0,572%]), kavkaski - ovisno o definiciji kavkaskih nacionalnih grupa - 326&nbsp;385, [3,144%] ([[Armenci|armenski]] 124&nbsp;425 [1,198%], [[Azeri|azerski]] 95&nbsp;563 [0,920%], [[gruzi]]jski 54&nbsp;551 [0,525%], [[Čečeni|čečenski]] 14&nbsp;481 [0,139%], [[Oseti|osetski]] 10&nbsp;581 [0,102%], povolški i permski narodi 217&nbsp;467, [2,095%] ([[Tatari|tatarski]] 166&nbsp;177 [1,600%], [[Mordvini|mordvinski]] 23&nbsp;970 [0,231%], [[Čuvaši|čuvaški]] 16&nbsp;011 [0,154%]), srednjeazijski 87&nbsp;656, [0,844%] ([[Tadžici|tadžički]] 35&nbsp;385 [0,381%], [[Uzbeci|uzbečki]] 24&nbsp;321 [0,234%]), [[Židovi|židovski]] (Aškenazi) 79&nbsp;359, [0,764%], azijski 0,84%, neizjašnjeni 417&nbsp;126, 4,018%.
 
U službeni broj stanovništva Moskve ubrojeni su stanovnici sa stalnim boravkom. Prema ruskoj saveznoj službi za migracije, u Moskvi službeno živi i 1&nbsp;800&nbsp;000 povremenih stanovnika, s privremenim prebivalištem na temelju vize ili druge dokumentacije. Broj neslužbenih povremenih stanovnika, bez odgovarajuće dokumentacije, procjenjuje se na dodatnih milijun ljudi.<ref>{{cite web|url=http://www.rg.ru/2009/02/09/migrant.html |title=«Российская газета» о мигрантах в Москве |publisher=Rg.ru |date= |accessdate = 22. 12. 2010.}}</ref>
 
Radi niskog nataliteta<ref>{{cite news |url=http://www.prb.org/Articles/2002/RussiasDemographicDeclineContinues.aspx |last=Heleniak |first=Timothy |title=Russia's Demographic Decline Continues |month=June |year=2002 |publisher=Population Reference Bureau |accessdate = 04. 07. 2006.}}</ref> i visoke stope mortaliteta, od pada Sovjetskog Saveza broj stanovnika Rusije smanjio se za oko 700&nbsp;000 ljudi godišnje<ref>{{cite web | title= Численность населения| url= http://www.gks.ru/bgd/regl/b08_11/IssWWW.exe/Stg/d01/05-01.htm| publisher= Федеральная служба государственной статистики| year= 2008| accessdate = 24. 05. 2009.}}</ref> 2003., broj umrlih bio veći od broja rođenih za oko 49&nbsp;400.
 
[[Datoteka:Population Development Moscow.png|thumb|Rast stanovništva Moskve 1350.–2009.]]
 
{|
| valign="top" |
{| class="wikitable"
! style="background:#efefef;" | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Godina &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
! style="background:#efefef;" | Stanovništvo
|-
| 1350. || align="right" | 30.000
|-
| 1400. || align="right" | 40.000
|-
| 1600. || align="right" | 100.000
|-
| 1638. || align="right" | 200.000
|-
| 1710. || align="right" | 160.000
|-
| 1725. || align="right" | 145.000
|-
| 1738. || align="right" | 138.400
|-
| 1750. || align="right" | 130.000
|-
| 1775. || align="right" | 161.000
|-
| 1785. || align="right" | 188.700
|-
| 1800. || align="right" | 250.000
|-
| 1811. || align="right" | 300.000
|-
| 1813. || align="right" | 215.000
|-
| 1825. || align="right" | 241.500
|-
| 1840. || align="right" | 349.100
|-
| 1852. || align="right" | 373.800
|-
| 1858. || align="right" | 336.400
|-
| 1864. || align="right" | 351.600
|-
| 1868. || align="right" | 416.400
|}
| valign="top" |
{| class="wikitable"
! style="background:#efefef;" | &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Godina &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;
! style="background:#efefef;" | Stanovništvo
|-
| 1871. || align="right" | 601.969
|-
| 1886. || align="right" | 753.459
|-
| 1891. || align="right" | 822.400
|-
| 1897. || align="right" | 1.038.591
|-
| 1900. || align="right" | 1.175.000
|-
| 1908. || align="right" | 1.359.200
|-
| 1912. || align="right" | 1.617.157
|-
| 1915. || align="right" | 1.817.000
|-
| 1920. || align="right" | 1.028.200
|-
| 1926. || align="right" | 2.019.453
|-
| 1936. || align="right" | 3.641.500
|-
| 1939. || align="right" | 4.182.916
|-
| 1956. || align="right" | 4.847.000
|-
| 1959. || align="right" | 5.045.905
|-
| 1970. || align="right" | 6.941.961
|-
| 1979. || align="right" | 7.830.509
|-
| 1989. || align="right" | 8.769.117
|-
| 2002. || align="right" | 10.126.424
|-
| 2010. || align="right" | 10.563.038
|}
|}
 
=== Religija ===
[[Datoteka:Cathedral of Christ the Saviour 3.jpg|thumb|desno|180px|[[Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi|Katedrala Krista Spasitelja]]]]
Kršćanstvo je predominantna religija u gradu. Moskva je sjedište [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]], [[Pravoslavlje]] je tradicionalna religija Rusije i prema zakonu donesenom 1997. smatra se dijelom ruske "historijske baštine".<ref>{{cite book|last=Bell|first=Imogen|title=Eastern Europe, Russia and Central Asia|url=http://books.google.com/books?id=EPP3ti4hysUC&pg=PA47&lpg=PA47&dq=respecting+christianity+islam+buddhism+judaism+and+other&source=web&ots=pppIldMuS1&sig=KikE3NJkzMEdWt4rU9EoeN03-6o|accessdate = 27. 12. 2007. | isbn=9781857431377 | year=2003 | publisher=Taylor & Francis}}</ref> Ostale religije zastupljene u Moskvi uključuju [[islam]], [[Protestantizam]], starovjernike i [[judaizam]].<ref>{{cite web|title=Moscow Today|date=02 2009|url=http://www.shitoryu.org/events/Moscow_2003/moscow.htm|accessdate = 21. 02. 2009.}}</ref>
 
[[Patrijarh moskovski i sve Rusije|Moskovski patrijarh]], poglavar ruske Pravoslavne crkve, živi u Samostanu Danilov. Moskva je do 1917. nazivana "gradom 1600 crkava " (''"город сорока сороков церквей"''). Godine 1918. Rusija je postala sekularna država i vjera gubi svoju poziciju u društvu. Od raspada SSSR-a 1991. mnoge od uništenih crkava obnovljene su, te se mnogi ljudi vraćaju tradicionalnim religijama. Tako su komunističke vlasti 1931. godine srušile i zapalile [[Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi|katedralu Krista Spasitelja]] i na njenom mjestu izgradile bazene. Katedrala je ponovno sagrađena i završena 2000. godine.
 
Dok se muslimansko stanovništvo procjenjuje na 1,2 do 1,5 milijuna,<ref name=Spie/> u gradu su samo četiri [[Džamija|džamije]]. Iako je izgradnja još jedne džamije odobrena na jugoistoku grada, aktivisti su blokirali gradnju.<ref>{{cite news|title=Moscow Muslims pray on sidewalks for want of mosques|url=http://www.middle-east-online.com/english/?id=42228|date = 28. 10. 2010.}}</ref> Neki [[Nacionalizam|nacionalisti]] pozivali su na "čistu Moskvu", bez Muslimana i [[Ksenofobija|stranaca]].<ref name=Spie>{{cite news|author=Maxim Kireev|title=Planned Mosque Sparks Controversy in Russia|url=http://www.spiegel.de/international/world/0,1518,723799,00.html|publisher=[[Der Spiegel]]}}</ref>
 
== Obilježja grada ==
[[Datoteka:Panorama di Mosca dal Piazzale antistante Università Statale Lomonosov.jpg|thumb|center|590px|Panoramski pogled na Moskvu s Vrapčevih brda. Slijeva na desno: [[Moskva-City]], rijeka Moskva, Stadion Lužniki, Lužnjecki metromost, Ruska akademija znanosti.]]
 
=== Urbanizam ===
Specifični [[Urbanizam|urbanistički]] razvoj ruskog glavnog grada počeo se nazirati još pri osnivanju grada u 12. vijeku. Središnji dio Moskve rastao je povezivanjem s predgrađima u skladu sa [[Srednji vijek|srednjevjekovnim]] principima urbanog razvoja, te su jaki bedemi postupno gradeni duž kružnih ulica i novih susjednih naselja. Prve kružne obrambene zidine postavile su putanju današnjih prstenova, postavivši temelj za budući urbanistički razvoj grada. Kremlj, Zemljanoj gorod (''Земляной город''), bedemi Kamer-Koležskij, Vrtni prsten i mali željeznički prsten, svi su u određenim trenucima historije služili su za obranu grada. Od 1960-ih, kružna autocesta MKAD označava granice grada. Također, u obliku kruga izgrađena je i glavna moskovska metro linija, Prstenasta linija (''Кольцевая линия''), i tzv. treći automobilski prsten (''Третье транспортное кольцо'', ТТК), dovršen 2005. Stoga, karakteristično radijalno-kružno planiranje nastavlja definirati daljnji razvoj Moskve. Ipak, urbanizirano područje grada, zahvatilo je niz područja i izvan MKAD-a, kao Solncevo, Butovo i Zelenograd.
 
=== Arhitektura ===
[[Datoteka:Kremlin 27.06.2008 03.jpg|thumb|lijevo|180px|Tradicionalna moskovska arhitektura. Zvonik Ivana Velikog u Kremlju, okružen s nekoliko crkava]]
 
Arhitektura Moskve poznata je u cijelom svijetu. Najpoznatije su građevine [[Katedrala Vasilija Blaženog|crkva Vasilija Blaženog]] sa svojim čuvenim raznobojnim kupolama, [[Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi|katedrala Krista Spasitelja]], niz nebodera poznatih kao [[Staljinovi neboderi]] i [[Moskovski Kremlj]].
 
Dugo vremena, gradskim pejzažem dominirale su brojne pravoslavne crkve. Izgled grada značajno se promijenio u sovjetsko doba, uglavnom radi nastojanja [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] da modernizira grad. Na njegov nalog izgrađene su široke avenije i prometnice, neke s više od deset traka, ali također je uništen i veliki broj historijsko značajnih arhitektonskih djela. Suharev toranj, kao i brojne palače i trgovine duž glavnih ulica, te razna djela sakralne arhitekture, kao što su [[Kazanjska Katedrala u Moskvi|Kazanjska Katedrala]] i katedrala Krista Spasitelja, sva su bila uništena tokom Staljinove vladavine. Međutim, tokom 1990-ih potonje dvije obnovljene su unatoč kritikama radi visokih troškova i upitne vjernosti prema originalnim predlošcima.<ref>{{cite web|url=http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1525/city.1998.10.1.269?cookieSet=1&journalCode=ciso |title=blackwell-synergy.com |publisher=blackwell-synergy.com |date = 28. 06. 2008. |accessdate = 22. 12. 2010.}}</ref>
 
Arhitekt [[Vladimir Šuhov]], u ranim fazama sovjetske Rusije projektirao je nekoliko moskovskih znamenitosti. [[Šuhovljev radijski toranj|Šuhovljev toranj]], samo jedna od mnogih Šuhovljevih hiperboloidnih struktura, izgrađen je kao radio odašiljač između 1919. i 1922. Trenutno pod prijetnjom rušenja, toranj je na vrhu [[UNESCO]]-vog popisa ugroženih zgrada, te međunarodna kampanja nastoji spasiti građevinu.<ref>[[Norman Foster]] fires up campaign to save Shukhov Tower: http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/15/radio-tower-campaign-russia-foster</ref> Projektirao je i prostrane duguljaste trgovačke galerije, od kojih je najpoznatija robna kuća [[GUM (robna kuća)|GUM]] na [[Crveni trg|Crvenom trgu]], pokrivena inovativnim metalno-staklenim svodovima. Šuhov je ostavio dubok trag na [[Konstruktivizam (umjetnost)|konstruktivističkoj]] arhitekturi rane sovjetske Rusije.
 
Staljinu se također pripisuje i izgradnja niza [[neboder]]a prema istom predlošku. Kao istaknuta karakteristika moskovskog gradskog krajolika, njihov impozantan oblik navodno je nadahnut općinskom zgradom na Manhattanu u [[New York]]u, te je takav stil, s razrađenim eksterijerima i velikim središnjim tornjem, opisan kao [[Staljinistička arhitektura|staljinistička gotička arhitektura]]. Svih sedam nebodera može se vidjeti s većine uzvisina u gradu. Među najvišim su građevinama u središnjoj Moskvi, osim [[Toranj Ostankino|tornja Ostankino]], koji je 1967. kada je dovršen, bio najviša građevina u svijetu, dok je danas četvrta najviša nakon nebodera [[Burj Khalifa]] u Dubaju, [[Toranj Kanton|tornja Kanton]] u Guangzhou i [[CN Tower|tornja CN]] u [[Toronto|Torontu]].
 
Sovjetska politika osiguravanja obaveznih stanova za svakog građanina, i brzi rast stanovništva Moskve, dovela je do izgradnje velikih, jednoličnih stambenih blokova, koji se često mogu razlikovati po godini, tehnici, i stilu izgradnje. Većina ih datira iz post-staljinskog doba, stilovi su često nazvani po tadašnjim vođama ([[Nikita Hruščov|Hruščov]], [[Brežnjev]], itd.) i uglavnom su loše održavani.
[[Datoteka:Ostdv5.jpg|thumb|lijevo|180px|Palača Ostankino]]
Izgradnja Staljinovog doba, najčešće u centru grada, masivna je i obično ukrašena [[Socijalistički Realizam|socrealističkim]] motivima koji imitiraju [[Klasična arhitektura|klasične]] teme. Međutim, manje crkve, gotovo uvijek [[Pravoslavlje|pravoslavne]], razmještene diljem grada, pružaju uvid u stil izgradnje iz prošlosti. U [[Stari Arbat|Starom Arbatu]], popularnoj turističkoj ulici, nekadašnjem srcu boemskog kraja, sačuvana je većina zgrada s početka 20. vijeka. Mnoge zgrade izvan glavnih ulica unutrašnjeg grada (iza fasada [[Tverska Ulica|Tverske ulice]], na primjer) primjeri su [[Buržoazija|buržoaske]] arhitekture karakteristične za doba carske Rusije. [[Palača Ostankino]], [[Kuskovo]], [[Uzkoje]], i drugi veliki posjedi izvan Moskve izvorno su pripadali velikašima iz carskog doba, dok su neki samostani i manastiri u gradu i izvan njega, otvoreni za posjetitelje i turiste.
 
Nastoji se obnoviti mnoge od najbolje očuvanih primjera pred-sovjetske arhitekture, te se takve obnovljene građevine lako primjećuju radi novih blještavih boja i besprijekoranih fasada. Postoji također nekoliko istaknutih primjera rane sovjetske [[Avangarda|avagarde]], kao što su kuća arhitekta [[Konstantin Meljnikov|Konstantina Meljnikova]] u rajonu Arbat. Mnoge od tih obnova našle su se na udaru kritika radi nepoštovanja historijske autentičnosti. [[Fasadizam]] se također obilno primjenjuje.<ref>{{cite web|url=http://www.maps-moscow.com/index.php?chapter_id=204&data_id=92&do=view_single |title=Moscow Architecture Preservation Society |publisher=Maps-moscow.com |date = 17. 04. 2006. |accessdate = 05. 05. 2009.}}</ref> Kasnije zanimljivi primjeri sovjetske arhitekture obično su obilježeni svojim impresivnim dimenzijama i [[Modernizam|polumodernizmom]], kao projekt [[Novi Arbat]], poznat po većem rušenju historijske četvrti na lokaciji projekta.
 
Gradski pejzaž ubrzano se modernizira izgradnjom nekoliko novih nebodera. U posljednjih nekoliko godina, gradska uprava bila je kritizirana radi većih rušenja u mnogim historijskim četvrtima, provedenih radi ubrzane izgradnje novih objekata.<ref>{{cite web|url=http://www.newstatesman.com/arts-and-culture/2007/11/moscow-russia-buildings |title=Appetite for destruction |publisher=New Statesman |date = 29. 11. 2007. |accessdate = 05. 05. 2009.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zagraevsky.com/moscow_engl.htm |title=Dr. Sergey Zagraevsky. Photogallery оf the most serious violations of historical environment of Moscow in the last decade |publisher=Zagraevsky.com |date= |accessdate = 22. 12. 2010.}}</ref> Druge historijske građevine, uključujući znamenitosti kao hotel Moskva iz 1930. i robna kuća Vojentorg iz 1913., srušene su i ponovno rekonstruirane, s neizbježnim gubitkom historijske vrijednosti. Kritičari također krive vladu radi neprimjenjivanja zakona o zaštiti kulturnih dobara: u posljednjih 12 godina više od 50 objekata sa statusom spomenika porušeni su, od kojih neki datiraju iz 17. vijeka.<ref>{{cite web|url=http://www.gif.ru/eng/news/maps-third/ |title=– Art of Russia>>The third bulletin of the Moscow Architectural Preservation Society (MAPS) |publisher=Gif.ru |date = 13. 07. 2004. |accessdate = 05. 05. 2009.}}</ref> Neki se kritičari također pitaju nije li se novac za rekonstrukciju srušenih zgrada mogao iskoristiti za renoviranje propadajućih objekata, uključujući brojna djela arhitekta Konstantina Meljnikova<ref>{{cite news|author=Close |url=http://arts.guardian.co.uk/features/story/0,,1580263,00.html |title= Eastern blocks|accessdate = 05. 05. 2009. | location=London | date = 29. 09. 2005. | work=The Guardian}}</ref> i metro stanicu Majakovskaju. Neke organizacije, kao Moskovsko društvo očuvanja arhitekture<ref>http://www.maps-moscow.com/index.php?chapter_id=204&data_id=92&do=view_single</ref> i ''Save Britain's Heritage.''<ref>http://www.savebritainsheritage.org/news/article.php?id=96</ref> nastoje privući međunarodnu pozornost na ove probleme.<ref>{{cite web|url=http://www.rferl.org/featuresarticle/2007/05/82C2116A-568F-4413-A9AF-5528525AEE75.html |title=[Russia: Moscow's Architectural Heritage Under Threat&#93; – [Radio Free Europe / Radio Liberty © 2008&#93;|publisher=Rferl.org|date = 22. 05. 2007. |accessdate = 05. 05. 2009.}}</ref>
 
=== Znamenitosti ===
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Kremlj i [[Crveni trg]] u Moskvi
|slika = Kremlin birds eye view-1.jpg
|godina = [[1990.]] <small>(14. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/545
|država = {{ZD|RUS}}
}}
* [[Moskovski kremlj]] (''Московский Кремль'') je najpoznatiji ruski [[kremlj]], historijsko utvrđeno središte Moskve na malom brežuljku iznad [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Moskva (rijeka)|Moskve]] u blizini Crvenog trga. Uključuje nekoliko palača, četiri crkve, kongresnu dvoranu, zidine i kule, te niz znamenitosti, između ostalih palaču senata, službenu rezidenciju Predsjednika Rusije i ranije [[Vođe Sovjetskog Saveza|lidera Sovjetskog Saveza]], veliku kremaljsku palaču, oružarnu, arsenal, [[Car puška|Car top]], [[Car zvono]], itd. Prostor kremlja, na blagoj uzvisini kraj rijeke, obuhvaćao je prvo izvorno naselje grada Moskve, prirodno utvrđenje koje je stanovništvu davalo veliku prednost u obrani svog naselja. Tako povoljna geostrateška pozicija bila je presudna da se naselje razvije u tako snažno gradsko središte, dominantno nad susjedima i konkurentskim gradovima. Već sredinom 12. vijeka podignut je drveni bedem s istočne, najslabije zaštićene strane naselja, koji je spajao obale rijeka Moskve i Negline, te je po prvi puta uobličen i danas prepoznatljiv kremaljski utvrđeni trokut. Godine 1589., izgrađen je zid oko novopripojenog naselja koje se razvilo sjeverno od Kremlja, nazvanog Belgorod. U tadašnjim se izvještajima za utvrđeno sjedište cara u samom središtu Moskve upotrebljava naziv "Kremlj", koji se koristi i danas. Tokom više od osam vjekova, izgled Kremlja više se puta mijenjao, Za današnji izgled najzaslužniji su [[Ivan I., moskovski veliki knez|Ivan I.]], [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivan III.]], [[Katarina II. Velika|Katarina II.]] i [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] [[Datoteka:Kremlinpalace-flickr01.jpg|thumb|lijevo|180px|Velika kremaljska palača]]
[[Datoteka:TheTsarCannonJuly2004.jpg|thumb|lijevo|180px|[[Car puška|Car top]], izložen unutar Kremlja]]
Prvi veliki kremaljski vladar bio je [[Ivan I., moskovski veliki knez|Ivan I.]] (1328.-1340.), koji je od [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] uspio dobiti titulu velikog kneza Rusije i funkciju sakupljača poreza. Za vrijeme svoje vladavine izgradio je prve crkve i hramove u samom kompleksu Kremlja i obnovio i osnažio bedeme. Umjesto borovih klada, Ivan III. podigao je masivne zidine od hrastovih stabala i kule koje su služile kao osmatračnice. Crkva Spasitelja jedina je od građevina iz te i starijih faza razvoja Kremlja koja je uspjela da se održi i do danas. Veliki knez [[Dimitrije I., veliki knez Moskve|Dimitrije I. Donski]] postavio je 1367. godine temelje prvim kamenim zidinama Kremlja. Dimitrijeve zidine probijene su već 1368. prilikom tatarske opsade Moskve. kada je uništeno sve unutar i u okolici Kremlja. Razaranje i pustošenje je bilo skoro potpuno, kremaljske crkve i dvorci i svi važni pisani dokumenti iz tog i ranijeg perioda bili su spaljeni, a moskovska naselja potpuno uništena. Međutim, uprkos tom strašnom razaranju, Kremlj je brzo obnovljen a nove građevine, podignute na temeljima starih, bile su bogato ukrašene freskama i pozlatama najboljih tadašnjih zanatlija i slikara kao Teofana, Prohora i [[Andrej Rubljov|Andreja Rubljova]]. [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivan III.]] na svoj je dvor doveo mnoge rimske i carigradske arhitekte, slikare, pisce i druge majstore raznih grana umjetnosti, te je u Kremlj prenijeta mješavina bizantskog i talijanskog kulturnog utjecaja, što se odrazilo i na izgled same tvrđave. Godine 1485., započela je velika rekonstrukcija Kremlja. Prema projektu talijanskog arhitekta Aristotela Fioravantija podignut je novi zid od crvene opeke sa osamnaest kula, koji stoji i danas. Postavši u 15. vijeku sjedištem careva, Kremlj je dobio monumentalan izgled, stvaran rukama najvećih majstora svog vremena. Osnovni oblik, iz doba Ivana III. i Vasilija III., održao se tokom narednih vjekova unatoč većem broju izmjena, rušenja i novih gradnji, koje ipak nisu izmjenile osnovnu strukturu. [[Petar Veliki]] bio je prvi ruski vladar koji je nakon četiri vijeka, 1713., sjedište trona premjestio iz Moskve u novu prijestolnicu [[Sankt Peterburg]]. Nakon preseljenja sovjetske vlade u Kremlj 1918., sve do 1955. bio je zatvoren za javnost. U to doba neki su od vjerskih objekata srušeni, te su na njihovom mjestu podignuti zgrada vojne škole i kongresna dvorana.
[[Datoteka:Moscow 05-2012 StBasilCathedral.jpg|thumb|desno|180px|Crkva Vasilija blaženog]]
* [[Katedrala Vasilija Blaženog|Crkva Vasilija Blaženog]] (''Храм Василия Блаженного''), [[crkva]] je na Crvenom trgu koju je između 1550. i 1560. godine dao izgraditi [[Ivan Grozni|Ivan IV. Grozni]]. Izgradili su je arhitekti Barma i Postnik. Sastoji se od osam manjih crkava okupljenih oko jedne glavne. Središnja, glavna crkva, omeđena je četirima osmerokutnim crkvama na glavnoj osi i još četirima – dvjema četverokutnim i dvjema nepravilnog oblika – na dijagonalama [[Toranj|tornja]] glavne građevine, koji ima oblik [[šator]]a, s maštovitim šarolikim [[kupola]]ma koje su imale izrazito visoke tambure i vrhove u obliku lukovice.
 
* [[Katedrala Krista Spasitelja u Moskvi|Katedrala Krista Spasitelja]] (''Храм Христа Спасителя'') je saborni hram Ruske pravoslavne crkve. Prvobitni hram podignut je u čast pobjede ruskog naroda nad Napoleonom, prema projektu arhitekta Konstantina Tona. Zdanje iz 19. vijeka srušeno je 1931. godine, radi izgradnje nikad dovršene palače Sovjeta. Hram je obnovljen od 1990. do 2000. prema crtežima i starim fotografijama.
 
* [[Boljšoj teatr]] (''Большой театр''), hrv. "veliko kazalište", čuveno je kazalište izgrađeno 1824. prema projektu arhitekta Josepha Bovéa. Boljšoj balet i Boljšoj opera među najstarijim su i najboljim [[balet]]skim i [[Opera|opernim]] ansamblima na svijetu. Teatar je začetnik Boljšojske baletske Akademije, vodeće svjetske škole baleta.
 
* Staljinovi neboderi (''Сталинские высотки''), grupa od sedam nebodera izgrađenih između 1947. i 1953. u tzv. staljinističkom stilu, elaboriranoj kombinaciji [[barok]]a i [[Gotika|gotike]] tehnologijom izgradnje američkih nebodera. Izgrađeni su za razne namjene, od hotela i stambenih zgrada, do čuvene glavne zgrade univeziteta Lomonosov.
 
* [[Crveni trg]] (''Красная площадь'') najpoznatiji moskovski gradski trg. Odvaja Kremlj od stare historijske trgovačke četvrti Kitaj-gorod. Smatra se središnjim moskovskim trgom i srcem cijele Rusije. Osim Kremlja, na Crvenom trgu nalaze se i crkva Vasilija blaženog i [[Vladimir Lenjin|Lenjinov mauzolej]]. God. 1991., zajedno je s Kremljem, uvršten na UNESCO-v popis svjetske baštine.<ref>[[UNESCO]] [http://whc.unesco.org/en/list/545 UNESCO's profile] on this site.</ref><ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/545 |title=Kremlin and Red Square, Moscow |accessdate = 15. 07. 2006. |publisher=UNESCO |work=World Heritage List}}</ref>
 
* [[Datoteka:Russie - Moscou - Novodevichy 4.jpg|thumb|desno|180px|Novodjevičanski manastir]][[Novodjevičanski manastir]] (''Новоде́вичий монасты́рь''), jedan od najpoznatijih [[manastir]]a i [[klaustar]]a u Moskvi i cijeloj Rusiji. Godine 2004. godine upisan je na [[UNESCO]]-v [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Evropi]].
 
* [[Crkva Uzašašća u Kolomenskoju]] (''Церковь Вознесения в Коломенском'') je crkva izgrađena 1532. u [[Kolomenskoje|Kolomenskoju]], bivšem carskom posjedu nekoliko kilometara jugoistočno od središta Moskve. Smatra se prvom izgrađenom crkvom ruske arhitekture. Godine 2004. godine upisana je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Evropi.
 
* Toranj Ostankino (''Останкинская телебашня''), radiotelevizijski toranj izgrađen 1967. od prednapregnutog armiranog betona. Visok 540 m, kada je izgrađen bila je to najviša građevina na svijetu.
 
* Spomenik osvajačima svemira (''Монумент Покорителям космоса''), dio je Memorijalnog muzeja kozmonautike. 107 metarski titanijski obelisk, u obliku ispuha raketnog motora, podignut je 1964. u čast [[Sovjetski svemirski program|sovjetskih postignuća]] u svemirskim istraživanjima.
 
==== Parkovi ====
U gradu ima 96 parkova i 18 vrtova, uključujući 4 botanička vrta, 450&nbsp;km² zelenih površina i 100&nbsp;km² šuma.<ref name="mosru-stats">{{cite web |url=http://www.mos.ru/wps/portal/!ut/p/c0/04_SB8K8xLLM9MSSzPy8xBz9SP0o83hXN1e3QHMPIwMDl1BLAyM_y5AAEy8zQwMnI_3InNT0xORK_Qj9KDMkdaauxiB1JkD1fkYG_ob6BTmuigB2wqj-?nID=6_EFEFQ7H2005E302N94DU9N20O1&cID=6_EFEFQ7H2005E302N94DU9N20O1&rubricId=1716&documentId=42215 |title=СТОЛИЦА РОССИЙСКОЙ ФЕДЕРАЦИИ В ЗЕРКАЛЕ ЦИФР, ФАКТОВ И СОБЫТИЙ |publisher=Moscow government|accessdate = 28. 04. 2010.}}</ref> U usporedbi s drugim gradovima podjednake veličine u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]] i [[Amerika|Americi]], Moskva je vrlo zelen grad, s prosječno 27&nbsp;m² zelenila po glavi stanovnika, dok je u [[Pariz]]u, 6&nbsp;m², u [[London]]u 7,5&nbsp;m² i [[New York City|New Yorku]] 8,6&nbsp;m² zelenila po glavi stanovnika.<ref name="greendress">{{Ru icon}} [http://www.screen.ru/moscow/zelen.htm Green dress of Moscow]</ref>
 
Centralni park kulture i odmora, nazvan po [[Maksim Gorki|Maksimu Gorkom]], otvoren je 1928. Glavni dio (689&nbsp;000&nbsp;m²)<ref name="greendress" /> uz rijeku Moskvu sadrži dječje atrakcije (uključujući panoramski kotač, jezerce s čamcima i vodenim biciklima), plesove, teniske terene i druge sportske sadržaje. Graniči s parkom Neskučni (408&nbsp;000&nbsp;m²), najstarijim parkom u Moskvi i bivšom carskom rezidencijom, nastalim spajanjem tri imanja u 18. vijeku. Park uključuje zeleni teatar, jedan od najvećih otvorenih amfiteatara u Evropi kapaciteta do 15&nbsp000 ljudi.<ref>{{Ru icon}} [http://mosday.ru/photos/?neskuchniy Neskuchniy Garden]</ref>
[[Datoteka:Декоративный пруд. Измайловский парк. Москва.JPG|thumb|lijevo|180px|Izmajlovski park]]
Izmajlovski Park, kreiran 1931., zajedno sa [[Richmond Park]]om u Londonu jedan od najvećih urbanih parkova u svijetu. Površine 15,34&nbsp;km² šest je puta veći od [[Central Park]]a u [[New York City|New Yorku]].<ref name="greendress" />
 
Park Sokolniki, nazvan po lovu sa [[sokol]]ima koji se tamo održavao u prošlosti, jedan je od najstarijih parkova u Moskvi, površine 6&nbsp;km². Od središnjeg kruga s velikom fontanom šire se puteljci s redovima [[Obična breza|breze]], [[javor]]a i [[brijest]]a. Labirint sastavljen od zelenih staza, nalazi se iza jelenovih jezeraca.
Nacionalni park Losinij ostrov (otok losova), ukupne površine više od 116&nbsp;km², graniči s parkom Sokolniki i prvi ruski nacionalni park. Također je poznat i kao "gradska [[tajga]]".
 
Moskovski [[botanički vrt]] Nikolaj Cicin, osnovan 1945., najveći je u Evropi.<ref>{{Ru icon}} [http://www.gbsad.ru/ The Official Site of the Main Moscow Botanical Garden]. Retrieved on 2006-07-18.</ref> Obuhvaća područje od 3,61&nbsp;km² pokraj Sveruskog izložbenog centra i sadrži živu izložbu više od 20 tisuća različitih vrsta biljaka iz različitih dijelova svijeta i znanstveno istraživački laboratorij. Također sadrži rozarij s 20 tisuća ružinih grmova, dendrarij, [[hrast]]ovu šumu s prosječnom dobi stabala većom od 100 godina, kao i staklenik na više od 5000&nbsp;m².<ref name="greendress" />
[[Datoteka:"Фонтан Дружбы народов СССР на ВСХВ 1954".jpg|thumb|desno|180px|"Prijateljstvo naroda", fontana u Sveruskom izložbenom centru.]]
Sveruski izložbeni centar (''Всероссийский выставочный центр''), nekad poznat kao Svesavezna poljoprivredna izložba (VSKhV), i kasnije kao Izložba dostignuća nacionalne ekonomije (VDNKh), jedan je od najistaknutijih primjera monumentalne arhitekture sovjetskog doba. U velikim prostorima rekreacijskog parka nizovi su elaboriranih paviljona, od kojih svaki predstavlja ili granu sovjetske industrije i znanosti, ili jednu od sovjetskih republika. Iako je tokom 1990-ih bio,
donekle još uvijek jest, zloupotrebljen kao divovski trgovački centar (većina se paviljona iznajmljuje malim trgovcima), još uvijek zadržava većinu svojih arhitektonskih znamenitosti, uključujući i dvije monumentalne [[Fontana|fontane]] ("kameni cvijet" i "prijateljstvo naroda") i panoramsko kino.
 
Park [[jorgovan]]a, osnovan 1958., poznat je po permanentnoj izložbi skulptura i velikom rozariju.
 
Kraj [[Galerija Tretjakov|nove Tretjakovske galerije]] nalazi se park sa skulpturama nazvan "groblje palih spomenika" sa zbirkom statua iz vremena Sovjetskog Saveza, uklonjenih nakon raspada države.
 
Druge popularne atrakcije uključuju moskovski [[zoološki vrt]], koji sadrži skoro 1000 vrsta životinja i više od 6500 jedinki.<ref name="moszoo">{{cite web |url=http://www.moscowzoo.ru |title=General Information |publisher=Moscow Zoo |accessdate = 15. 07. 2006.}}</ref> Svake godine, zoološki vrt privlači više od 1,2 milijuna posjetitelja.<ref name="moszoo" /> Mnogi moskovski parkovi i uređeni vrtovi zaštićena su prirodna područja.
 
== Kultura ==
Jedan od najznačajnijih umjetničkih muzeja u Moskvi je [[Galerija Tretjakov]], koju je osnovao [[Pavel Tretjakov]], bogati mecena koji je gradu donirao veliku privatnu zbirku. Tretjakovska galerija smještena je u dvije zgrade, staroj i novoj galeriji. Stara Tretjakovska galerija sadrži djela klasične ruske tradicije, kao radove čuvenog slikara [[Ilja Rjepin|Ilije Rjepina]], i djela ranih ruskih [[Ikona|slikara ikona]], kao rijetke originale [[Andrej Rubljov|Andreja Rubljova]] s početka 15. vijeka. Nova Tretjakovska galerija, osnovana u sovjetsko doba, uglavnom sadrži djela sovjetskih i nekoliko suvremenih umjetnika, ali ima i ponešto zajedničkog sa starom galerijom u postavi umjetnosti početka 20. vijeka. Nova galerija uključuje i malu rekonstrukciju spomenika trećoj internacionali [[Vladimir Tatlin|Vladimira Tatljina]] i izbor drugih [[Avangarda|avangardnih]] djela umjetnika kao što su [[Kazimir Maljevič]] i [[Vasilij Kandinski]].
 
[[Datoteka:Gmii.jpg|thumb|desno|180px|Državni muzej lijepih umjetnosti Aleksandra Puškina]]
Također značajan muzej u Moskvi je i Državni muzej lijepih umjetnosti Aleksandra Puškina, kojeg je između ostalih osnovao i otac [[Marina Cvetajeva|Marine Cvetajeve]]. Svojim konceptom, Puškinov muzej sličan je [[British Museum]]u u [[London]]u, zbirke su presjek svjetske civilizacije, s mnogim odlijevima antičkih skulptura. Ipak, sadrži i poznate slike iz svih većih zapadnih razdoblja umjetnosti, kao djela [[Claude Monet|Claudea Moneta]], [[Paul Cézanne|Paula Cézannea]] i [[Pablo Picasso|Pabla Picassa]].
 
[[Datoteka:Moscow State Historical Museum.jpg|thumb|lijevo|180px|Državni historijski muzej]]
Državni historijski muzej Rusije (''Государственный Исторический музей'') smješten je između [[Crveni trg|Crvenog]] i Manježnog trga. Raspolaže s kolekcijama u rasponu od predmeta prahistoijskih plemena koja su nastanjivala današnju Rusiju, do umjetničkih djela neprocjenjive vrijednosti stečenih od strane pripadnika [[Dinastija Romanov|dinastije Romanov]], ukupno nekoliko milijuna eksponata. Politehnički muzej (''Политехнический музей''),<ref>{{Ru icon}} [http://eng.polymus.ru/rv/ The Official Site of the Polytechnical Museum] Retrieved on 2006-07-23. ({{eng oznaka}} [http://eng.polymus.ru/rv/ English version])</ref> osnovan 1872., najveći je tehnički muzej u Rusiji, s velikom postavom historijskih izuma i tehnoloških dostignuća, uključujući i humanoidnog automata iz 18. vijeka i prva sovjetska računala. Zbirka sadrži više od 160&nbsp;000 eksponata.<ref>{{cite web |url=http://eng.polymus.ru/?s=19&lvl=1 |title=The Museum Collections |publisher=Polytechnical Museum |accessdate = 04. 08. 2006.}}</ref> Muzej-panorama Borodinske bitke<ref>http://www.1812panorama.ru/</ref> na Kutuzovskoj aveniji, posjetiteljima pruža priliku iskustva na bojnom polju s [[diorama|dioramom]] od 360°. Muzej je dio velikog historijskog memorijala u spomen pobjede u ratu protiv Napoleonove vojske 1812., koji uključuje i slavoluk podignut 1827., i vojni muzej sa statuama i vojnom opremom.
[[Datoteka:Moscow 05-2012 Bolshoi after renewal.jpg|thumb|desno|180px|Boljšoj teatar]]
Moskva je također jedno od središta scenske umjetnosti u Rusiji, uključujući [[balet]] i film. U gradu djeluju 93 kazališta, 132 kinematografa i 24 koncertne dvorane, među kojima se posebno ističu čuveni [[Boljšoj teatar]], te Mali teatar, Vahtangov teatar i Moskovski umjetnički teatar. Tokom sezone repertoari su opsežni i moderne interpretacije klasičnih opera i kazališnih djela vrlo česte.
 
Moskovski međunarodni dom glazbe (''Московский международный Дом музыки''),<ref>http://www.mmdm.ru/</ref> otvoren 2003., poznat je po izvedbama klasične glazbe. U svetlanovskoj dvorani nalaze se najveće [[orgulje]] u Rusiji. U Moskvi djeluju i dva velika [[cirkus]]a, Veliki moskovski državni cirkus i Moskovski cirkus na Cvjetnom bulevaru "[[Jurij Nikulin]]".<ref>{{Ru icon}} http://www.circusnikulin.ru/</ref>.
 
Sovjetski [[film]]ovi obilježili su historiju filma te je studio [[Mosfilm]] bio centar snimanja mnogih sovjetskih klasičnih filmova. Međutim, unatoč trajnoj prisutnosti i ugledu međunarodno priznatih ruskih filmaša, nekad vrlo aktivni studiji danas se znatno manje koriste. Manje poznati i historijski filmovi prikazuju se u kinu Salut, gdje se redovno prikazuju filmovi iz fonda Muzeja kinematografije.<ref>http://www.museikino.ru/</ref>
 
Državni muzej arhitekture "Šusev", nazvan po arhitektu Alekseju Šusevu, nalazi se u blizini Kremlja.
 
=== Sport ===
Moskva raspolaže velikim brojem različitih sportskih objekata: 63 stadiona (osim 8 nogometnih i jedanaest atletskih staza), od kojih je [[Stadion Lužniki]] najveći i četvrti najveći u Evropi (bio je domaćin [[1998-99 Kup UEFA|Kupa UEFA 1998.-99.]], finala [[UEFA Liga prvaka 2007./08.|Lige prvaka 2007./08.]] i [[XXII. Olimpijske igre - Moskva 1980.|Olimpijskih igara 1980.]]). Osim stadiona, još 40 sportskih kompleksa nalazi se u Moskvi, uključujući i 24 s umjetnim ledom. Olimpijski sportski kompleks (''спортивный комплекс "Олимпийский"'') bila je prva dvorana na svijetu za [[bendi]] i triput domaćin [[Svjetska prvenstva u bendiju|svjetskog prvenstva u bendiju]].<ref>{{cite web|url=http://www.internationalbandy.com/viewNews.do?NewsID=0030 |title=Federation of International Bandy-Latest-News-World Championship for Men i Moscow, 24–31 January 2010!!! |publisher=Internationalbandy.com |date= |accessdate = 15. 06. 2010.}}</ref> Također, u gradu se nalazi i 7 staza za [[konjičke utrke]],<ref name="mosru-stats" /> od kojih je najveći
Centralni moskovski hipodrom (''Центральный Московский ипподром''), osnovan 1834.<ref>http://www.cmh.ru/</ref>
 
[[Datoteka:Luzhniki Inside View B Stand.jpg|thumb|lijevo|180px|Stadion Lužniki]]
Moskva je bila domaćin [[XXII. Olimpijske igre - Moskva 1980.|Olimpijskih igara 1980.]] Veliki sportski objekti i glavna međunarodna zračna luka, Šeremetjevo 2, bili su izgrađeni u sklopu priprema za Olimpijske igre 1980. Moskva se također kandidirala za [[OI 2012.]], međutim, nije izabrana na završnom glasanju godine 2005.
 
Od niza značajnih moskovskih sportskih klubova, posebno se ističu: klubovi [[Hokej na ledu|hokeja na ledu]] [[HK CSKA Moskva]], najtrofejnija ekipa u Sovjetskom Savezu i Svijetu, [[HC Dinamo Moskva]], drugi najtrofejniji klub u SSSR-u i [[HC Spartak Moskva]], [[košarka]]ški klubovi [[PBK CSKA Moskva]], najtrofejnija sovjetska, ruska i jedna od najtrofejnijih ekipa [[Evroliga|Evrolige]], i [[MBK Dinamo Moskva]], [[odbojka]]ški klub [[CSKA Moskva OK]], najtrofejnija ekipa SSSR-a i [[Liga prvaka u odbojci zamuškarce|Evrope]], [[nogomet]]ni klubovi [[FK Spartak Moskva]], klub s najvećim brojem naslova u [[Ruska Premijer liga|Ruskoj Premijer ligi]] i druga najtrofejnija momčad u SSSR-u nakon [[FK Dinamo Kijev|Dinama iz Kijeva]], [[PFK CSKA Moskva]], prva ruska ekipa koja je osvojila [[Kup UEFA]], [[FK Lokomotiv Moskva]] i [[FK Dinamo Moskva]]. Također, iz Moskve je i najveći broj [[šah]]ovskih prvaka SSSR-a i Rusije.
[[Datoteka:Moscow Hippodrome 4.JPG|thumb|desno|180px|Centralni moskovski hipodrom.]]
Moskva je dom nekoliko istaknutih klubova jednako uspješnih u nogometu, hokeju na ledu, košarci i mnogim drugim sportovima. To je uvjetovano činjenicama da su sportske organizacije u Sovjetskom Savezu bile su vrlo centralizirane, i da su dva najbolja kluba predstavljala oružane snage (CSKA) i ministarstvo unutarnjih poslova (Dinamo). Zahvaljujući selekciji igrača kroz cijeli SSSR (u većini su gradova djelovale momčadi vojske i policije) i moskovskom sjedištu vojske, policije i njihovih sportskih klubova, CSKA i Dinamo bili su najprestižniji i najuspješniji klubovi u zemlji.
 
U Moskvi se održava godišnji, prestižni [[tenis]]ki turnir Kup Kremlja (''Кубок Кремля, Kremlin Cup''), za [[ATP (tenis)|tenisače]] i [[WTA|tenisačice]]. Jedan od deset ''Tier-I'' događaja tokom [[WTA]] sezone. Radi hladne lokalne klime, [[zimski sport]]ovi vrlo su popularni, Mnogi od velikih parkova u gradu imaju označene staze za [[Skijanje|skijaše]] i ledene površine za [[Klizanje na ledu|klizače]].
 
Moskva će biti jedan od domaćina [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Rusija 2018.|svjetskog prvenstva u nogometu 2018.]], koje će se osim na [[Stadion Lužniki|Stadionu Lužniki]], održati i na tri nova, još neizgrađena stadiona, dva u Moskvi i jedan u moskovskoj oblasti.
[[Datoteka:GUM, Moscow, Russia.jpg|thumb|desno|180px|Trgovački centar ''GUM'' na Crvenom trgu, izgrađen 1893.]]
=== Noćni život i kupovina ===
Moskva je poznata po uzbudljivom noćnom životu, te danas u gradu djeluju mnogi među najvećim noćnim klubovima u svijetu. Glavna i jedna od najpopularnijih zona noćnog života je oko Tverske ulice, koja je također i jedna od glavnih trgovačkih ulica u gradu. U obližnjem Tretjakovskom prolazu u [[Kitaj-gorod]]u, nalaze se luksuzne trgovine kao [[Bulgari]], [[Tiffany & Co.]], [[Armani]], [[Prada]] i [[Bentley]]. Moskva ima mnogo trgovačkih centara. Najpoznatiji su historijski GUM (''Главный универсальный магазин'') i CUM (''Центральный Универсальный Магазин'') u središtu grada, dok najveći uključuju Evropski trgovački centar (''Evropejskij'') u blizini kijevskog željezničkog terminala,<ref name="mrig">{{cite web |url=http://www.moscow-russia-insiders-guide.com/european-mall-in-moscow.html |title=European mall in Moscow - the biggest there is |publisher=Moscow Russia Insider's Guide}}</ref> centar Atrium (''ТРК Атриум'') kraj kurskog terminala, i lanac trgovačkih centara Mega (''МЕГА'') uglavnom smještenih izvan kružne autoceste MKAD.<ref name="megashopping">{{cite web |url=http://eng.megamall.ru/malls/moscow/malls_in_city.wbp |title=MEGA - Moscow - MEGA. City}}</ref>. U moskovskoj oblasti također se nalaze i 3 velika trgovačka centra [[IKEA]].
 
== Administrativna podjela i uprava ==
[[Datoteka:Kremlin Senate-1.jpg|thumb|lijevo|180px|Palača senata u Kremlju, službena rezidencija ruskog predsjednika.]]
=== Nacionalna vlada ===
Moskva je sjedište nacionalne vlade Ruske Federacije. U središtu grada, u Centralnom administrativnom okrugu, nalazi se Moskovski Kremlj, u kojem je službena rezidencija predsjednika Rusije, kao i mnogih institucija državne vlasti, uključujući više vojnih zapovjedništva i sjedište moskovskog vojnog okruga. Moskva je jedan od samo dva [[Ruski savezni gradovi|ruska savezna grada]] (drugi je [[Sankt Peterburg]]). Između 83 [[Ruski federalni subjekti|federalna subjekta]], Moskva je najnaseljeniji i najmanji površinom. Također, Moskva se nalazi unutar središnje ekonomske regije, jedne od [[Gospodarske regije Ruske Federacije|dvanaest regija]] sa sličnim gospodarskim karakteristikama.
 
=== Lokalna vlast i administrativna podjela ===
[[Datoteka:Msk all districts abc eng.svg|thumb|Administrativni okruzi Moskve:
1. Zelenograd
2. Sjeverni
3. Sjeveroistočni
4. Sjeverozapadni
5. Centralni
6. Istočni
7. Jugoistočni
8. Južni
9. Jugozapadni
10. Zapadni]]
Na čelu grada je gradonačelnik, trenutno, od 2010., Sergej Sobjanjin. Moskva je podijeljena na 10 administrativnih okruga i 125 rajona.
 
Osim rajona, postoje i teritorijalne jedinice s posebnim statusom. Tu se obično uključuju područja s malim ili bez stalnog stanovništva, kao što je Sveruski izložbeni centar, botanički vrt, veliki parkovi i industrijske zone. U posljednjih nekoliko godina, neka područja pripojena su raznim okruzima. U Moskvi ne postoje etnički određene regije, kao kineske četvrti u nekim gradovima [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i [[Istočna Azija|istočne Azije]]. Premda rajoni nisu raspoređeni po prihodima, područja koja su bliže centru grada, stanicama metroa i zelenim površinama, smatraju se prestižnijim..<ref>{{cite web|title=Цены на Квартиры в Москве по Административным Районам и Станциям Метро|url=http://www.metrinfo.ru/area/|work=Metrinfo.ru|accessdate=27 September 2010|language=Russian}}</ref>
 
U Moskvi svoja sjedišta imaju i neka od upravnih tijela [[Moskovska oblast|Moskovske oblasti]], iako je grad zasebna federalna jedinica.<ref name="MoscowO">Prema članu 24 Povelje moskovske oblasti, državna tijela oblasti nalazi se u gradu Moskvi, i na cijelom teritoriju Moskovske oblasti. Međutim, Moskva nije službeno imenovana administrativnim središtem oblasti.</ref>
 
== Ekonomija ==
=== Generalno ===
[[Datoteka:Gazprom hq.jpg|thumb|lijevo|180px|Sjedište Gazproma, najveće ruske kompanije]]
Moskva je jedna od najvećih gradskih ekonomija u Evropi, te obuhvaća oko 24% ruskog BDP-a.<ref>{{cite web|last=Arkhipov |first=Ilya |url=http://www.bloomberg.com/news/2010-09-28/medvedev-fires-moscow-s-mayor-yury-luzhkov-citing-a-loss-of-confidence-.html |title=Medvedev Fires Moscow Mayor Luzhkov After Conflict |publisher=Bloomberg |date = 28. 09. 2010. |accessdate = 22. 12. 2010.}}</ref> Do 2008., moskovska ekonomija dosegla je 8,44 trilijuna [[Ruska rublja|rubalja]]<ref>{{cite news |url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/vvp/vrp98-08.xls|date = 03. 03. 2010. |accessdate = 11. 03. 2010. |publisher=RosStat |title=Moscow Gross Regional Product|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100415030217/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/vvp/vrp98-08.xls|archivedate=2010-04-15}}</ref> (340 milijardi [[USD|dolara]] ili 459 milijardi [[USD|dolara]] prilagođenog [[PKM]]-u<ref>{{cite news |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/02/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2014&ssd=1&sort=subject&ds=.&br=1&pr1.x=52&pr1.y=12&c=922&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=|date = 11. 03. 2010. |accessdate = 11. 03. 2010. |publisher=IMF Russia Economy |title=Russia GDP and PPP conversion rate}}</ref>).
 
Moskva ima najnižu stopu nezaposlenosti od svih [[Ruski federalni subjekti|ruskih federalnih subjekata]], sa samo 1% 2010., u odnosu na nacionalni prosjek od 7%. Prosječna mjesečna plaća u gradu je 41&nbsp;600 rubalja (1070 [[Euro|€]]), što je gotovo dvostruko više od nacionalnog prosjeka od 21&nbsp;800 rubalja (560 €), kao četvrta najveća prosječna plaća među saveznim subjektima Rusije.<ref name="bofit_42_2010">{{cite web|url=http://www.bof.fi/NR/rdonlyres/A0C226F8-3D3F-4B6F-8AA3-B621E963D4CC/0/w201042.pdf|title=BOFIT Weekly 42/2010|publisher=Bank of Finland’s Institute for Economies in Transition|date = 22. 10. 2010.|archiveurl=http://www.webcitation.org/1288157755810240|archivedate=2010-10-27}}</ref>
 
Moskva je neosporno financijsko središte Rusije, sjedište najvećih [[Banka|banaka]] u zemlji i mnogih najvećih tvrtki, kao što je najveća ruska kompanija [[Gazprom]] - najveća svjetska kompanija za [[prirodni plin]]. Moskva obuhvaća 17% ukupne maloprodaje u Rusiji i 13% svih aktivnosti u građevinarstvu.<ref name="bofit_42_2010"/><ref>{{cite web |url=http://www.gks.ru/gis/tables%5CUROV-7.htm |publisher=Federal Service on State Statistics |title=Average monthly salaries |accessdate = 07. 09. 2007. |archiveurl=http://web.archive.org/web/20070527010948/http://www.gks.ru/gis/tables%5CUROV-7.htm|archivedate=2007-05-27}}</ref>
 
Nakon ruske financijske krize 1998., razni poslovni sektori u Moskvi pokazali su eksponencijalnu stopu rasta. Mnogi novi poslovni centri i poslovne zgrade izgrađene su u posljednjih nekoliko godina, ali u Moskvi ipak još uvijek nedostaje uredskog prostora. Radi toga, mnogi bivši industrijski i istraživački objekti adaptiraju se u uredske prostore.
 
Godine 2008., u Moskvi je živjelo 74 milijardera s prosječnim bogatstvom od 5,9 milijarde [[USD|američkih dolara]], Međutim, 2009., u Moskvi je nakon recesije živjelo samo 27 milijardera.<ref>{{cite web |url=http://www.financemarkets.co.uk/2009/02/16/russia’s-billionaires-hit-by-financial-crisis/ |publisher=www.financemarkets.co.uk |title=Russia’s billionaires hit by financial crisis |accessdate = 22. 05. 2009.}}</ref> Prema ''[[Forbes]]u'', u Moskvi 2011. živi 79 milijardera, više nego u bilo kojeg drugom gradu na svijetu.<ref>http://billionaires.forbes.com/article/0fbC8i4gE66o2?q=billionaire+OR+billionaires+OR+billionaire%27s</ref> Na vrhu popisa najbogatiji je [[Mihail Prohorov]] s 9,5 milijardi američkih dolara većinom u hidrogenskoj energiji, [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]], tradicionalnoj energiji i plemenitim metalima, ispred čuvenog [[Roman Abramovič|Romana Abramoviča]] s 8,5 milijardi većinom u rudarstvu i čeličanama.
 
=== Industrija ===
[[Datoteka:P42345701.jpg|thumb|desno|180px|Državni istraživački i proizvodni svemirski centar Hruničev]]
Najznačajnije su [[industrija|industrije]] u Moskvi [[kemijska industrija|kemijska]], [[Metalurgija|metalurška]], [[Prehrambena industrija|prehrambena]], [[Tekstilna industrija|tekstilna]], industrija namještaja, energetska, [[softver]]ska i proizvodnja [[strojevi|strojeva]].
 
Tvornica Mil (''Московский вертолётный завод имени М. Л. Миля'') jedan je od vodećih proizvođača vojnih i civilnih [[helikopter]]a u svijetu. Državni istraživački i proizvodni svemirski centar Hruničev (''ГКНПЦ имени М. В. Хруничева'') proizvodi raznu svemirsku opremu, uključujući module za svemirske stanice [[Mir (svemirska stanica)|Mir]], [[Saljut]] i [[Međunarodna svemirska stanica|ISS]], kao i [[Proton (raketa)|lansirne rakete Proton]] i vojne [[Interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalne balističke projektile]]. Projektni biroi zrakoplovnih tvrtki [[Suhoj]], [[Iljušin]], [[Mikojan]], [[Tupoljev]] i [[Jakovljev]] nalaze se u Moskvi. Također, u Moskvi se nalaze i automobilske industrije [[ZiL]] i [[AZLK]], i željezničke tvornice Vojtovič i Metrovagonmaš. Tvornica Poljot (''Полёт'') proizvodi pouzdane vojne, profesionalne i sportske satove ([[Jurij Gagarin]] na svom putovanju u svemir nosio je sat te tvrtke). U gradu djeluju sjedišta više softverskih kompanija, uključujući 1C Company, ABBYY, Akella i Kaspersky Lab.
 
Elektrozavod, prva je tvornica transformatora u Rusiji. Destilerija Kristal,<ref>http://eng.kristall.ru/</ref> najstarija u Rusiji, proizvodi razne vrste [[votka|votke]], dok se širok asortiman vina proizvodi u nekoliko Moskovskih tvornica vina, uključujući Vinariju Mežrespublikanski vinzavod (''Межреспубликанский винзавод'').<ref>http://www.mmvz.ru</ref> Moskovska tvornica nakita (''Московский Ювелирный Завод'') značajan je proizvođač [[nakit]]a u Rusiji. Neposredno izvan grada nalaze se mnoge druge industrije, kao i više mikroelektroničkih industrija u [[Zelenograd]]u.
 
Radi poboljšanja [[Ekologija|ekološkog]] stanja u gradu, neke industrije sada se sele izvan Moskve. Ipak, grad Moskva i dalje je jedno od velikih ruskih industrijskih centara.
[[Datoteka:PatriarszePrudyMoskwa1.jpg|thumb|lijevo|180px|Patriaršie prudi, jedna od najprestižnijih stambenih zona]]
=== Troškovi života ===
Cijene nekretnina u Moskvi uglavnom rastu. Prosječna je cijena kvadratnog metra u predgrađu grada 2800[[Euro|€]], ili 4500-5600€ u elitnoj četvrti. Cijena ponekad može premašiti 28&nbsp;000€ po kvadratnom metru.<ref>{{Ru icon}} [http://www.regnum.ru/news/643249.html The absolute record of realty cost is broken]</ref><ref>{{cite news|last=Humphries |first=Conor |title=Dividing the Spoils of the Boom |url=http://www.stroi.ru/eng/default.aspx?d=5&dr=901&m=13 |publisher=The Moscow Times |date = 20. 06. 2006. |accessdate = 14. 07. 2006.}}</ref><ref>{{Ru icon}} [http://mosday.ru/info/article.php?realty-2006 Costs of realty in Moscow (2006)]</ref> Mjesečni najam jednosobnog stana iznosi oko 1800€, a najam ateljea u centru oko 1000€.
 
Godine 2006., Moskva je bila najskuplji grad na svijetu za strane zaposlenike, ispred uobičajeno prvoplasiranog [[Tokio|Tokija]], radi stabilne [[Ruska rublja|rublje]] i povećanja cijena stanova u gradu.<ref>{{cite news |url=http://money.cnn.com/2006/06/23/pf/expensive_cities/index.htm |last=Sahadi |first=Jeanne |date = 23. 06. 2006. |accessdate = 04. 07. 2006. |publisher=CNNMoney |title=World's most expensive cities}}</ref> Moskva je prema istom istraživanju također zauzela prvo mjesto 2007. i 2008., međutim Tokyo je pretekao Moskvu kao najskuplji grad na svijetu, s Osakom na drugom mjestu i Moskvom i trećem.<ref name="mercer.com">{{cite web|url=http://www.mercer.com/costoflivingpr#Top_50 |title=Worldwide Cost of Living survey 2009 |publisher=Mercer.com |date = 07. 07. 2009. |accessdate = 15. 06. 2010.}}</ref> Kritičari ovog istraživanja tvrde da je uzeta u obzir samo uvozna ili ekskluzivna roba, dok nisu računate neke usluge koje su u Rusiji daleko jeftinije, npr. osoblje za kućanstva, vozači, dadilje, itd.
 
== Znanost i obrazovanje ==
[[Datoteka:RAN 01.jpg|thumb|desno|180px|Ruska akademija znanosti]]
U Moskvi ima 1696 srednjih škola i 91 fakultet.<ref name="mosru-stats" /> Osim toga, tu su 222 institucije visokog obrazovanja, uključujući 60 državnih univerziteta<ref name="mosru-stats" /> i čuveni državni univerzitet [[Moskovski državni univerzitet Lomonosov|Lomonosov]], osnovan 1755.<ref name="msu-history">{{cite web |url=http://www.msu.ru/en/info/history.html |title=MSU History |publisher=Moscow State University |accessdate = 06. 07. 2006.}}</ref> Glavna zgrada univerziteta nalazi se na [[Vrapčeva Brda|Vrapčevim Brdima]], visoka je 240 m, te je u vrijeme svoje izgradnje bila najviša zgrada na svijetu izvan Sjedinjenih Država.<ref>{{cite book |title=Is Progress Speeding Up?: Our Multiplying Multitudes of Blessings |last=Templeton |first=John Marks |date = 01. 10. 1997. |isbn=1-890151-02-5 |page=99}}</ref> Univerzitet pohađa preko 30&nbsp;000 redovnih i 7000 postdiplomskih [[Student|studenata]] koji na raspolaganju imaju 29 fakulteta i 450 univerzitetskih odjela. Dodatno, na univerzitetima pohađa tečajeve oko 10&nbsp;000 srednjoškolaca, a istraživačkim se radom bavi oko 2000 ljudi. Biblioteka univerziteta Lomonosov sadrži više od devet milijuna knjiga, što ju čini jednom od najvećih knjižnica u Rusiji. Veliki ugled univerziteta u međunarodnoj akademskoj zajednici potvrđuje i činjenica da je na Lomonosovu diplomiralo 11&nbsp;000 međunarodnih studenata.
 
Moskva, kao jedno od glavnih financijskih središta Ruske Federacije i [[ZND]]-a, poznata je po svojim poslovnim školama, među najboljima su Financijski univerzitet pri vladi Ruske Federacije, Ruski ekonomski univerzitet Plehanov, Ruska ekonomska škola, Državni univerzitet menadžmenta i Nacionalni istraživački univerzitet - Visoka ekonomska škola, s akademskim stupnjevima u manadžmentu, financijama, [[Računovodstvo|računovodstvu]], [[marketing]]u, ekonomskoj teoriji i Masters programima i [[Master of Business Administration|MBA]] različitih koncentracija. Većina tih instituta svoje podružnice imaju i u drugim dijelovima Rusije i raznim zemljama širom svijeta.
 
Državni tehnički univerzitet Bauman (''МГТУ им. Н. Э. Баумана''), osnovan 1830., pohađa više od 18&nbsp;000 redovnih i 1000 postdiplomskih studenata,<ref>{{cite web |url=http://www.bmstu.ru/mstu/English |last=Fedorov |first=I.B. |publisher=МГТУ им.Н.Э.Баумана (Bauman Moscow State Technical University) |title=General (English) |accessdate = 06. 07. 2006.}}</ref> te od 1991. prima do 200 stranih studenata.<ref>{{cite web |url=http://195.19.32.10/megdun/eng/index.htm |title=International Relations |publisher=международная деятельность МГТУ (Bauman Moscow State Technical University) |accessdate = 06. 07. 2006.}}</ref>
 
Moskovski [[konzervatorij]], osnovan 1866., istaknuta je glazbena škola koju su završili [[Sergej Rahmanjinov]], [[Aleksandr Skrjabin]], [[Aram Hačaturjan]], [[Mstislav Rostropovič]], i [[Alfred Šnitke]].
[[Datoteka:Vgik.jpg|thumb|lijevo|180px|Kinematografski institut Gerasimov]]
Sveruski državni kinematografski univerzitet Gerasimov (''ВГИК''), osnovan 1919., najstarija je obrazovna [[Kinematografija|kinematografska]] institucija na svijetu. [[Sergej Ejzenštejn]], [[Vsevolod Pudovkin]] i [[Aleksej Batalov]] bili su među najistaknutijim profesorima univerziteta, kojeg su između ostalih završili [[Mihail Vartanov]], [[Sergej Parajanov]], [[Andrej Tarkovski]], [[Nikita Mihalkov]], [[Eldar Rjazanov]], [[Aleksandr Sokurov]], [[Jurij Norštejn]], [[Aleksandr Petrov (animator)|Aleksandr Petrov]], [[Vasilij Šukšin]] i [[Konrad Wolf]].
 
Moskovski državni institut međunarodnih odnosa, osnovan 1944., najpoznatija je ruska škola [[Diplomacija|diplomacije]], sa šest različitih škola usredotočenih na međunarodne odnose. Pohađa ga oko 4500 studenata, dok biblioteka instituta sadrži preko 700&nbsp;000 svezaka.<ref>{{cite web |url=http://www.mgimo.ru/showcontent.asp?UID={7F81DBB2-6EEE-4796-B2DF-7230433C5C41}" |title=Facts and Figures |publisher=MGIMO (Moscow State Institute of International Relations) |accessdate = 06. 07. 2006.}}</ref>
 
Između ostalih obrazovnih institucija ističu se Moskovski institutu za fiziku i tehnologiju, poznat i kao Fizteh (''Физтех''), Moskovski zrakoplovni institut, Moskovski autocestovni institut (Državni tehnički univerzitet) i Nacionalni univerzitet za nuklearna istraživanja (Moskovski inženjersko fizički institut). Moskovski institut za fiziku i tehnologiju iznjedrio je mnoge dobitnike [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], uključujući [[Petar Kapica|Petra Kapicu]], [[Nikolaj Semjonov|Nikolaja Semjonova]], [[Lav Landau|Lava Landaua]] i [[Aleksandar Prohorov|Aleksandra Prohorova]].<ref>{{cite web |url=http://www.icra.it/Icranet/Members/struc_russia2.htm |title=Moscow State Engineering Physics Institute (MEPhI) |publisher=International Centre for Relativistic Astrophysics |accessdate = 04. 08. 2006.}}</ref> U Moskvi se nalazi i najviša ruska vojna škola, Kombinirana vojna akademija oružanih snaga Ruske Federacije.
 
[[Datoteka:Russian State Library in the night by shakko.jpg|thumb|desno|180px|Ruska državna biblioteka]]
Moskva je jedno od najznačajnijih znanstvenih središta u Rusiji. Sjedište Ruske akademije znanosti, kao i brojnih istraživačkih instituta i institucija primijenjene znanosti nalaze se u Moskvi, uključujući Kurčatovski institut, vodeće ruske institucije za istraživanje i razvoj u nuklearnoj energiji, gdje je izrađen prvi [[nuklearni reaktor]] u Evropi, Instituta teorijske fizike Landau, Instituta za teorijsku i eksperimentalnu fiziku Alihanov, Instituta za fizičke probleme Kapica i Matematičkog instituta Steklov.
 
U gradi ima 452 [[Knjižnica|knjižnice]], uključujući i 168 dječjih.<ref name="mosru-stats" /> Ruska državna biblioteka, osnovana 1862., nacionalna je knjižnica Rusije i jedna od najvećih u svijetu. Sadrži preko 275 kilometara polica i 42 milijuna volumena, uključujući više od 17 milijuna knjiga, 13 milijuna časopisa, 350&nbsp;000 [[partitura]] i zvučnih zapisa, i 150&nbsp;000 karata. Oko 29% zbirke obuhvaća dokumente na 247 različitih jezika.<ref>{{Ru icon}} {{cite web |url=http://leninka.ru/index.php?doc=950 |title=Краткая статистическая справка |publisher=Russian State Library |accessdate = 04. 08. 2006. |date = 01. 01. 2006.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://rsl.ru/index.php?f=2 |title=Stacks |publisher=The Russian State Library |accessdate = 04. 08. 2006.}}</ref>
 
Javna državna historijska biblioteka Rusije, osnovana 1863., najveća je biblioteka specijalizirana za [[Historija Rusije|historiju Rusije]]. Zbirka sadrži četiri milijuna volumena na 112 jezika (uključujući 47 jezika bivšeg SSSR-a), uglavnom o ruskoj i svjetskoj historiji, [[Heraldika|heraldici]], [[Numizmatika|numizmatici]] i historiji znanosti.
 
[[Datoteka:Moscow pano.jpg|thumb|center|590px|Pogled na rijeku Moskvu. Slijeva na desno: Most Bogdana Hmeljnickog, trg Evrope i Kijevski željeznički terminal, u pozadini [[Moskva-city]] u izgradnji, Borodinski most, krajnje desno Zgrada vlade Ruske Federacije.]]
 
== Transport ==
=== Zračni prijevoz ===
[[Datoteka:Szeremietiewo-zachod.jpg|thumb|desno|180px|Međunarodni aerodrom [[Zračna luka Šeremetjevo|Šeremetjevo]]]]
Moskvu opslužuje pet glavnih civilnih aerodroma: [[Aerodrom Šeremetjevo|Šeremetjevo]], [[Aerodrom Domodedovo|Domodedovo]], [[Aerodrom Bikovo|Bikovo]], [[Aerodrom Ostafjevo|Ostafjevo]] i [[Aerodrom Vnukovo|Vnukovo]]. Šeremetjevo je najčešći ulazni aerodrom za strane putnike, sa 60% svih međunarodnih letova.<ref name="4airports">{{cite news |url=http://www.go-russia.com/angela.php |publisher=Go-Russia |title=Moscow Airports |date = 07. 10. 2007. |accessdate = 07. 10. 2007.}}</ref> Domodedovo je vodeći aerodrom u Rusiji po broju putnika i glavni za domaće duge letove i destinacije u ZND-u, i nakon Šeremetjeva najznačajniji internacionalni aerodrom. Tri ostala aerodroma povezuju destinacije u Rusiji i zemljama ZND-a. Od MKAD-a, najudaljeniji je aerodrom Bikovo, 35 km, dok su aerodromi Domodedovo na 22 km, Vnukovo 11 km, Šeremetjevo 10 km i Ostafjevo na oko 8 km udaljenosti od kružne autoceste.<ref name="4airports" />
 
Nekoliko manjih zračnih luka također je u blizini Moskve, kao aerodrom Mjačkovo za privatne zrakoplove, [[helikopter]]e i čartere.<ref>{{Ru icon}} [http://www.sostav.ru/news/2004/08/18/72/ Airport Myachkovo changed the owners]</ref>
 
=== Plovni putevi ===
Moskva također ima i dva riječna terminala, Južni riječni terminal i Sjeverni riječni terminal (''Rečnoj vokzal''), za redovne brodske rute i krstarenja duž rijeka Moskve i Oke. Sjeverni terminal, izgrađen 1937., također je glavno čvorište za duge riječne plovidbe. Moskva raspolaže i s tri teretne [[Luka|luke]].
 
=== Željeznice ===
[[Datoteka:Sapsan Russia.jpg|thumb|desno|180px|[[Vlak velike brzine]] ''[[Sapsan]]'' (Siemens Velaro) povezuje Moskvu i [[Sankt Peterburg]]]]
Moskvu poslužuje devet [[Željeznica|željezničkih]] terminala: Bjeloruski, Kazanski, Kijevski, Kurski, Lenjingradski, Pavelecki, Rižski, Savjolovski i Jaroslavski terminal. Svi su smješteni u središtu grada, i u skladu sa svojim nazivom polazna su mjesta za različite destinacije u Evropi i [[Azija|Aziji]].
 
Postoje i mnogi manji [[Željeznički kolodvor|kolodvori]]. Kako su karte relativno jeftine, željeznica je najčešće korišteni oblik prijevoza, posebno za putovanja do [[Sankt Peterburg]]a. Moskva je također zapadna polazna stanica [[Transsibirska željeznica|Transsibirske željeznice]], s oko 9300 km, najduže željezničke pruge na svijetu.
 
Predgrađa i satelitski gradovi povezani su mrežom prigradskih vlakova ''Električka'', koji glavne željezničke terminale u centru grada povezuju s destinacijama na do 140 km udaljenosti.
 
=== Metro ===
:''Glavni članak: [[Moskovski metro]]''
[[Datoteka:Moscow metro map en sb.svg|thumb|lijevo|Shema linija [[Moskovski metro|moskovskog metroa]]]]
Lokalni prijevoz uključuje [[Moskovski metro]], sistem [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]] poznat po iznimno ukrašenim stanicama u bogatom socrealističkom stilu, s brojnim [[mural]]ima, [[Mozaik|mozaicima]] i [[luster]]ima. Kada je otvoren 1935., metro je imao samo dvije linije. Danas, obuhvaća dvanaest, uglavnom podzemnih linija, s ukupno 182 stanice. Moskovski je metro jedan od najdubljih sustava podzemne željeznice u svijetu. Stanica Park pobjede, dovršena 2003., nalazi se na 84 m ispod zemlje i do nje vode najduži [[eskalator]]i u Evropi. To je također, s više od devet milijuna putnika dnevno, i jedan od najprometnijih metro sustava u svijetu.<ref name="metro">{{Ru icon}} {{cite web |url=http://www.mosmetro.ru/pages/page_0.php?id_page=99 |title=Московский метрополитен |accessdate = 04. 07. 2006.}}</ref> U toku su opsežni planovi proširenja sustava.
 
=== Autobus i trolejbus ===
Kako su stanice metroa izvan centra grada međusobno udaljene i do 4 km, opsežna mreža [[autobus]]nih linija povezuje stanice i okolne stambene zone. Moskva također raspolaže i s autobusnim terminalom za duge i međugradske linije (''Московский автовокзал''), s kojeg polazi oko 40% dugih autobusnih linija u Moskvi, s dnevnim prometom od oko 25&nbsp;000 putnika.<ref>See also: {{Ru icon}} [http://www.kvartirant.ru/news/?news_id=10891&date=12.05.2006&date2=2006-05-12] Realty news. Retrieved on 2006-07-22.</ref>
 
Svaku veću ulicu u gradu opslužuje najmanje jedna autobusna linija. Na mnogim od tih ruta voze također i [[trolejbus]]ne linije.
 
=== Jednotračna željeznica ===
[[Datoteka:msk monorail.jpg|thumb|180px|Moskovska jednotračna željeznica.]]
Godine 2004., uvedena je kratka linija jednotračne željeznice, koja povezuje stanice metroa Timirjazevskaja i ulicu Sergeja Ejzenštejna, prolazeći blizu Sveruskog izložbenog centra. Linijom upravlja moskovski metro.
 
=== Tramvaj ===
Opsežna [[tramvaj]]ska mreža prvi je puta uvedena 1899., dok je najnovija linija izgrađena 1984. Tramvajski promet obuhvaća relativno nizak postotak ukupnog prometa u gradskom prijevozu, oko 5%, jer su mnoge značajne linije ukinute. Tramvaji su u nekim rajonima i dalje značajni kao veze sa stanicama metroa, ili veze između linija metroa, kao između Univerzitetske stanice linije Sokoljničeskaja (br. 1, crvena linija) i stanice Profsojužnaja linije Kaljužsko-Rižskaja (br. 6, narančasta linija).
 
Postoje tri odvojene tramvajske mreže:
* Mreža spremišta Krasnopresnenskoje, s najzapadnijom točkom u Stroginu (mjesto spremišta) i najistočnijom u blizini platforme Dmitrovskaja. Mreža je odvojena 1973., ali se do 1997. lako mogla ponovo spojiti s 1 km tračnica i tri skretnice. To je naprometnija tramvajska mreža u Moskvi.
* Mreža spremišta Apakov opslužuje srednje, južne i jugozapadne okruge Moskve.
* Mreža tri glavna spremišta (Bauman, Oktjabrjaskoje, Rusakov)
 
=== Taksi ===
U Rusiji i Moskvi, teško je razlikovati vožnju [[taksi]]jem od stopiranja. Stara je ruska tradicija da vozači za naknadu nude vožnju nepoznatim osobama. Generalno, bilo gdje i u bilo koje doba dana ili noći, podizanjem ruke može se vrlo brzo naći "taksi", ali na raspolaganju su i regularne taksi tvrtke. Također, mnogo se koriste i [[maršrutka|maršrutke]].
 
=== Ceste ===
[[Datoteka:Moskwa-odwodnica MKAD.jpg|thumb|desno|180px|Kružna autocesta MKAD]]
Moskovski cestovni sustav približno je centriran oko Kremlja u središtu grada, odakle se ceste uglavnom zrakasto šire i sijeku s nizom kružnih cesta ("prstenova").
 
Prvi je prsten, u samom središtu grada, ''Bulevarnoje Kolco'' (Bulevarski prsten), sagrađen na mjestu nekadašnjih gradskih zidina iz 16. vijeka koje su okruživale tadašnji centralni dio grada, ''Beli Gorod''.<ref name="golden-ring" /> ''Bulevarnoje Kolco'' tehnički nije prsten jer ne čini puni krug, već velika potkova koja se pruža od [[Katedrala Krista Spasitelja|Katedrale Krista Spasitelja]] do rijeke [[Jauza]]. Osim toga, Bulevarski prsten duž svoje trase više puta mijenja ime.
 
Drugi primarni prsten, koji se nalazi izvan Bulevarskog prstena je ''Sadovoje Kolco'' (Vrtni prsten). Kao Bulevarski prsten, i Vrtni prsten slijedi trasu zida iz 16. vijeka koji je obuhvaćao dio grada.<ref name="golden-ring" /> Treći "prometni prsten", dovršen je 2003. godine kao brza [[autocesta]].
 
Četvrti prometni prsten, također autocesta, u izgradnji je radi daljnjeg smanjenja prometnih zagušenja. Najudaljeniji je prsten Moskovska automobilska kružna cesta (često zvana ''MKAD'', kratica od ruskog ''Московская Кольцевая Автомобильная Дорога'') koja približno prati granicu gradskog područja. Izvan grada, neke od cesta koja obuhvaćaju grad i dalje prate takav kružni predložak.
 
Unutar gradskog područja, rijeku i prateće kanale premošćuje 49 [[most]]ova. Na moskovskim cestama svakodnevno prometuje 2,6 milijuna automobila,<ref name="mosru-stats" /> koji stvaraju velike prometne gužve. Gradske vlasti poduzimaju razne mjere i projekte kako bi se riješio taj problem. [[MKAD]], zajedno s trećim transportnim prstenom i budućim četvrtim transportnim prstenom, jedna je od samo tri [[Autocesta|autoceste]] unutar granica grada. Izvan gradskog područja još nekoliko cestovnih sustava stvara oko Moskve oblike koncentričnih krugova.
 
== Budući razvoj ==
[[Datoteka:Moscow-City 28-03-2010 2.jpg|thumb|lijevo|180px|Moskovski međunarodni poslovni centar - Moskva City]]
"Moskovski međunarodni poslovni centar" (''Московский международный деловой центр'') [[Moskva-City]], novi je dio središnje Moskve. Smještena na obali Krasnopresnenskaja u rajonu Presnenski, jedinom području u središtu grada koje može primiti projekt takvih gabarita, zona "Moskva-Cityja" pod intenzivnom je gradnjom. Cilj "Moskva-Cityja" je stvaranje zone, prvo u Rusiji, te i u cijeloj [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]],<ref>{{cite news|title= "Москва-Сити" начинается строительство "Города столиц" |url= http://lenta.ru/news/2005/12/23/city/|agency=Lenta.ru|language=Russian |work= |publisher= |date = 23. 12. 2005.|accessdate = 24. 05. 2009.}}</ref> koja će kao grad u gradu kombinirati poslovne aktivnosti, stanovanje i zabavu. Projekt, kojeg je pokrenula gradska vlada 1992. obuhvaća 1 kvadratni kilometar.
 
Toranj Federacije (''Башня Федерация''), trenutno u izgradnji, kada bude dovršen 2016. biti će najviša zgrada u Evropi. U projekt će biti uključeni i aquapark i drugi rekreacijski sadržaji, trgovački i zabavni kompleksi, brojni prestižni poslovni i stambeni objekti, prometni čvor i novo sjedište moskovske vlade. Izgradnja četiri nove metro stanice već je završena, od kojih su dvije u funkciji, a dvije rezervirane za buduće linije metroa u kompleksu, dok je u planu izgradnja još nekoliko stanica. U planu je također i direktna željeznička veza između [[Moskva-City]]ja i aerodroma [[Aerodrom Šeremetjevo|Šeremetjevo]]. Glavne su lokalne prometnice "Treći prsten" (''Третье транспортное кольцо'') i Kutuzovski prospekt.
 
Autocesta "Četvrti prsten", kao dodatak MKAD-u, Vrtnom prstenu i Trećem prstenu, gradi se u okolici Moskve. Biti će dovršen do 2012. s ukupnom dužinom od 61&nbsp;km.<ref>{{Ru icon}} http://www.gazeta.ru/auto/2006/02/27_a_551381.shtml</ref><ref>{{Ru icon}}http://www.prime-realty.ru/cmi/c5/5.146..htm</ref><ref>{{cite web|url=http://www.roads.ru/4tk/4tk_rbk.php |title=Plan of the Fourth Transport Road |publisher=Roads.ru |date= |accessdate = 22. 12. 2010.}}</ref>
 
U planu je izgradnja željezničke veze između međunarodnih aerodroma [[Aerodrom Vnukovo|Vnukovo]] i [[Aerodrom Šeremetjevo|Šeremetjevo]] i terminalima u centru grada.
 
Marta 2009., ruski poslovni dnevnik "Kommersant" (''Коммерсантъ'')<ref>{{cite web|url=http://kommersant.ru/ |title=Издательский дом «Коммерсантъ» |publisher=Kommersant.ru |date= |accessdate = 05. 05. 2009.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.kommersant.ru/doc.aspx?DocsID=1087182 |title=Ъ-Санкт-Петербург - Девелопер на перепутье |publisher=Kommersant.ru |date= |accessdate = 05. 05. 2009.}}</ref><ref>{{cite web|author=Ольга Ъ-Сичкарь |url=http://www.kommersant.ru/doc.aspx?DocsID=1129754 |title=Ъ - Mirax Group проявила дар убеждения |publisher=Kommersant.ru |date= |accessdate = 05. 05. 2009.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.kommersant.ru/doc-rss.aspx?DocsID=1139873 |title=Ъ—ПИК построил меньше, а AFI Development получила убыток |publisher=Kommersant.ru |date= |accessdate = 05. 05. 2009.}}</ref> izvijestio je da su radi [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske gospodarske krize]], koja je teško pogodila lokalne kompanije, mnogi od građevinskih projekata u Moskvi (posebno u "Moskovskom međunarodnom poslovnom centru") odgođeni, ili bi mogli biti i otkazani, kao ambiciozni "Toranj Rusija" (''Башня Россия'') u [[Moskva-City]]ju.
 
[[Datoteka:Panorama of Moscow at night.jpg|thumb|center|590px|Pogled s Vrapčevih brda na Moskvu noću.]]
 
== Mediji ==
[[Datoteka:224th Flight Unit Antonov An-124 over Moscow 6 May 2010.jpg|thumb|desno|180px|Radiotelevizijski toranj Ostankino, jedna od najviših građevina na svijetu]]
Moskva je sjedište skoro svih ruskih nacionalnih televizijskih mreža, radio stanica, [[novine|dnevnih listova]] i [[časopis]]a.
 
=== Dnevni listovi ===
Najznačajniji su dnevni listovi ''Izvestija'' (''Известия''), ''Nezavisimaja Gazeta'' (''Nezavisimaya Gazeta''), i ''Trud'' (''Tpyд''), tabloidi ''Komsomolskaja Pravda'' (''Комсомо́льская пра́вда'') i ''Moskovskij Komsomolec'' (''Московский комсомолец''), poslovni dnevnici ''Kommersant'' (''Коммерсантъ'') i ''Vedomosti'' (''Ведомости''), te sportski dnevnik ''Sport Express'' (''Спорт-Экспресс''). Dnevnici na engleskom jeziku uključuju ''The Moscow Times'' i ''Moscow News''.
 
=== Televizija i radio ===
Redovne [[Televizija|televizijske]] emisije u Moskvi započele su [[1939]]. godine. Iz grada se emitiraju 24 televizijska kanala, oba federalna i nekoliko regionalnih. Svi savezni kanali, osim "Peterburg - peti kanal", emitiraju se iz Moskve. Grad ima veliku mrežu [[Radio|radijskih]] stanica. Većina se emitira s radiotelevizijskog [[Toranj Ostankino|tornja Ostankino]] i radio-tornja Balašika. Druge istaknuti mediji uključuju radio stanicu ''Eho Moskve'' (''Э́хо Москвы́''), prvi sovjetski i ruski privatni informativni radio, i ''NTV'', jedna od prvih privatnih ruskih televizijskih stanica.
 
Moskovski TV kanali:
{| cellpadding="10"
|- style="vertical-align:top;"
|
* Prvi kanal (''Первый Канал'')
* Rusija-1 (''Россия-1'')
* TV Centar (''ТВ Центр'')
* Treći kanal (''3 канал'')
* NTV (''НТВ'')
* Peterburg - peti kanal (''Петербург–Пятый канал'')
* Sport TV kanal (''Спорт Телеканал'')
||
* TV3 (''ТВ3'')
* REN TV (''РЕН ТВ'')
* STS (''СТС'')
* DTV (''ДТВ'')
* [[Euronews]]
* 7TV (''7ТВ'')
* Domašnji (''Домашний'')
||
* Rusija K (''Россия К'')
* TNT (''ТНТ'')
* Zvezda (''Звезда'')
* 2×2
* VKT (''ВКТ'')
* Stolica (''Столица'')
* Doverje (''Доверие'')
||
* Muz-TV (''Муз-ТВ'')
* MTV Rusija (''MTV Россия'')
* RBC (''РБК'')
* MIR (''МИР'')
* Rusija 24 (''Россия 24'')
* RTR Planeta (''РТР Планета'')
* VKT-2 (''ВКТ 2'')
|}
 
Iz Moskve emitira oko 50 radio stanica u [[FM]] pojasu. Moskovske radio stanice:
{| cellpadding="10"
|- style="vertical-align:top;"
|
* Ruski radio (''Русское радио'')
* Europa Plus (''Европа Плюс'')
* DFM
* NRJ
* Radio Maximum (''Радио Maximum'')
* Megapolis FM
* Radio Kultura (''Радио «Культура»'')
* Pionir FM (''Пионер FM'')
* Radio Zvezda (''Радио Звезда'')
* Orfej (''Орфей'')
* Monte Carlo (''Монте-Карло'')
||
* Love Radio
* Radio Dača (''Радио Дача'')
* Naše Radio (''Наше радио'')
* Radio 7 (''Радио 7'')
* Humor FM (''Юмор FM'')
* Retro FM (''Ретро FM'')
* Radio Ultra (''Радио Ultra'')
* Keks FM (''Кекс FM'')
* Radio Karnaval (''Радио Карнавал'')
* Kino FM (''Кино FM'')
* Finam FM (''Финам FM'')
* Prvi Popularni radio (''Первое популярное радио'')
* Milicejskaja volna (''Милице́йская волна́'')
||
* Radio Rusija (''Радио России'')
* Radio Podmoskovje (''Радио Подмосковье'')
* Radio Junost (''Радио Юность'')
* Majak (''Маяк'')
* Business FM
* Autoradio (''Авторадио'')
* Radio Sport (''Радио Спорт'')
* Moja Semja (''Моя семья'')
* XFM
* Sveže radio (''Свежее радио'')
* Serebrjanji dožd (''Серебряный дождь'')
* Šanson (''Шансон'')
||
* Eho Moskve (''Э́хо Москвы'')
* Radio Jazz (''Радио Jazz'')
* Radio Classic (''Радио Classic'')
* Vesti FM (''Вести ФМ'')
* Siti FM (''Сити-FM'')
* Relax FM
* Kommersant FM (''Коммерсантъ FM'')
* Rock FM
* Detskoje radio (''Детское радио'')
* Radio Alla (''Радио Алла'')
* Best FM
* Next FM
|}
 
== Istaknute ličnosti ==
Moskva je zavičaj mnogih historijskih i modernih poznatih ličnosti iz kulture, znanosti, politike i sporta. Također, Moskva za mnoge poznate osobe nije bila mjesto rođenja, već mjesto realizacije karijere ili ideja. Mnogi aktualni šefovi država i osobe na ključnim pozicijama u međunarodnim političkim i ekonomskim strukturama, svoje su obrazovanje stekli u Moskvi. Istaknuti su Moskovljkani: književnici [[Fjodor Dostojevski]], [[Aleksandar Puškin]] i [[Andrej Beli]], pjesnici [[Marina Cvetajeva]] i [[Mihail Ljermontov]], znanstvenik [[Lav Landau]], astronaut [[Vladimir Komarov]], filmski redatelj [[Nikita Mihalkov]], umjetnik [[Vasilij Kandinski]] i političari [[Lav Kamenjev]] i [[Sergej Lavrov]]. Među sportašima ističu se tenisači [[Ana Čakvetadze]], [[Jelena Dementijeva]], [[Marija Kiriljenko]], [[Anastazija Miškina]], [[Nadja Petrova]], [[Marat Safin]], [[Dinara Safina]], [[Dimitrij Tursunov]], [[Mihail Južnji]] i [[Vjera Zvonarjeva]], i klizačica [[Irina Sluckaja]].
 
<center><gallery>
Datoteka:AleksandrPushkin.jpg|[[Aleksandar Puškin]]
Datoteka:Dostoevskij 1872.jpg|[[Fjodor Dostojevski]]
Datoteka:Mikhail lermontov.jpg|[[Mihail Ljermontov]]
Datoteka:Vassily-Kandinsky.jpeg|[[Vasilij Kandinski]]
Datoteka:Landau3.jpg|[[Lav Landau]]
Datoteka:Nikita Mikhalkov20090626-2.jpg|[[Nikita Mihalkov]]
Datoteka:Rus-nat-Slutskaya2.jpg |[[Irina Sluckaja]]
Datoteka:Elena Dementieva at the 2010 US Open 02.jpg|[[Jelena Dementijeva]]
</gallery></center>
 
== Međunarodni odnosi ==
=== Bratimljeni gradovi ===
{|
| valign = "top" |
* {{ZD|KAZ}} '''[[Almati]]''', [[Kazahstan]]
* {{ZD|JOR}} '''[[Amman]]''', [[Jordan]]
* {{ZD|TUR}} '''[[Ankara]]''', [[Turska]]
* {{ZD|KAZ}} '''[[Astana]]''', [[Kazahstan]]
* {{ZD|GRČ}} '''[[Atena (grad)|Atena]]''', [[Grčka]]
* {{ZD|IRK}} '''[[Bagdad]]''', [[Irak]]
* {{ZD|AZE}} '''[[Baku]]''', [[Azerbajdžan]]
* {{ZD|TAJ}} '''[[Bangkok]]''', [[Tajland]]
* {{ZD|BIH}} '''[[Banja Luka]]''', [[Bosna i Hercegovina]]
* {{ZD|AUT}} '''[[Beč]]''', [[Austrija]]
* {{ZD|LBN}} '''[[Beirut]]''', [[Libanon]]
* {{ZD|SRB}} '''[[Beograd]]''', [[Srbija]]
* {{ZD|NJE}} '''[[Berlin]]''', [[Njemačka]]
* {{ZD|BJE}} '''[[Brest (Bjelorusija)|Brest]]''', [[Bjelorusija]]
* {{ZD|BEL}} '''[[Bruxelles]]''', [[Belgija]]
* {{ZD|RUM}} '''[[Bukurešt]]''', [[Rumunjska]]
* {{ZD|SAD}} '''[[Chicago]]''', [[Sjedinjene Države]]
* {{ZD|PER}} '''[[Cusco]]''', [[Peru]]
* {{ZD|IND}} '''[[Delhi (grad)|Delhi]]''', [[Indija]]
* {{ZD|UKR}} '''[[Donjeck]]''', [[Ukrajina]]
* {{ZD|UAE}} '''[[Dubai]]''', [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
| valign="top" |
* {{ZD|NJE}} '''[[Düsseldorf]]''', [[Njemačka]]<ref name="Düsseldorf">{{cite web |url=http://www.amazingdusseldorf.com/community-local/people/twin-towns.html |title=Twin Towns |publisher=www.amazingdusseldorf.com |accessdate = 29. 10. 2009. }}</ref>
* {{ZD|TADŽ}} '''[[Dušanbe]]''', [[Tadžikistan]]
* {{ZD|ARM}} '''[[Erevan]]''', [[Armenija]]
* {{ZD|AZE}} '''[[Gäncä]]''', [[Azerbajdžan]]
* {{ZD|VIJ}} '''[[Hanoi]]''', [[Vijetnam]]
* {{ZD|UKR}} '''[[Harkov]]''', [[Ukrajina]]
* {{ZD|KUB}} '''[[Havana]]''', [[Kuba]]
* {{ZD|VIJ}} '''[[Ho Ši Min (grad)|Ho Ši Min]]''', [[Vijetnam]]
* {{ZD|NJE}} '''[[Ingolstadt]]''', [[Njemačka]]
* {{ZD|INDN}} '''[[Jakarta]]''', [[Indonezija]]
* {{ZD|LAT}} '''[[Jelgava]]''', [[Latvija]]
* {{ZD|EGI}} '''[[Kairo]]''', [[Egipat]]
* {{ZD|RUS}} '''[[Kolomna]]''', [[Rusija]]
* {{ZD|POLJ}} '''[[Krakov]]''', [[Poljska]]
* {{ZD|FRA}} '''[[Limoges]]''', [[Francuska]]
* {{ZD|SLO}} '''[[Ljubljana]]''', [[Slovenija]]
* {{ZD|UK}} '''[[London]]''', [[UK|Velika Britanija]]
* {{ZD|ŠPA}} '''[[Madrid]]''', [[Španjolska]]
* {{ZD|FIL}} '''[[Manila]]''', [[Filipini]]<ref name="Manila.Gov">{{cite web|url=http://www.manila.gov.ph/localgovt.htm#sistercities|title=Sister Cities of Manila|publisher=[[copyright|©]] 2008–2009 [http://www.manila.gov.ph/ City Government of Manila]|accessdate = 02. 07. 2009.}}</ref>
* {{ZD|IND}} '''[[Mumbai]]''', [[Indija]]
| valign="top" |
* {{ZD|RUS}} '''[[Narjan-Mar]]''', [[Rusija]]
* {{ZD|CIP}} '''[[Nikozija]]''', [[Cipar]]
* {{ZD|FRA}} '''[[Pariz]]''', [[Francuska]]
* {{ZD|KIN}} '''[[Peking]]''', [[Kina]]
* {{ZD|SJKOR}} '''[[Pjongjang]]''', [[Sjeverna Koreja]]
* {{ZD|CG}} '''[[Podgorica]]''', [[Crna Gora]]
* {{ZD|ČEŠ}} '''[[Prag]]''', [[Češka]]<ref name="Prague Partner Cities">{{cite web|url=http://magistrat.praha-mesto.cz/72647_Partnerska-mesta|title=Prague Partner Cities|publisher=[[copyright|©]] 2009 [http://magistrat.praha-mesto.cz/ Magistrát hl. m. Prahy] |language=Czech|accessdate = 02. 07. 2009.}}</ref>
* {{ZD|IRN}} '''[[Rašt]]''', [[Iran]]
* {{ZD|ISL}} '''[[Reykjavík]]''', [[Island]]<ref>[http://www.diplomatrus.com/article.php?id=1071&PHPSESSID=1d432b8ba8416b3494009601b57893a2&l=eng Moscow and Rejkjavik sister cities. ]. Retrieved on 2008-03-11</ref>
* {{ZD|LAT}} '''[[Riga]]''', [[Latvija]]
* {{ZD|JKO}} '''[[Seul]]''', [[Južna Koreja]]
* {{ZD|EST}} '''[[Tallinn]]''', [[Estonija]]
* {{ZD|IRN}} '''[[Teheran]]''', [[Iran]]
* {{ZD|IZR}} '''[[Tel Aviv]]''', [[Izrael]]
* {{ZD|ALB}} '''[[Tirana]]''', [[Albanija]]<ref name="International relations">{{cite web |url=http://www.tirana.gov.al/common/images/International%20Relations.pdf |title=Twinning Cities: International Relations |accessdate = 23. 06. 2009. |work=Municipality of Tirana |publisher=www.tirana.gov.al|format=PDF}}</ref><ref>Twinning Cities: International Relations. Municipality of Tirana. www.tirana.gov.al. Retrieved on 2008-01-25.</ref>
* {{ZD|JAP}} '''[[Tokyo]]''', [[Japan]]
* {{ZD|TUN}} '''[[Tunis (grad)|Tunis]]''', [[Tunis]]
* {{ZD|MNG}} '''[[Ulan Bator]]''', [[Mongolija]]
* {{ZD|FRA}} '''[[Valenciennes]]''', [[Francuska]]
* {{ZD|POLJ}} '''[[Varšava]]''', [[Poljska]]<ref name="Warsaw">{{cite web |author= |url=http://um.warszawa.pl/v_syrenka/new/index.php?dzial=aktualnosci&ak_id=3284&kat=11 |title=Miasta partnerskie Warszawy |work=um.warszawa.pl |publisher=Biuro Promocji Miasta |pages= |page= |date = 04. 05. 2005. |accessdate = 29. 08. 2008.}}</ref>
|}
 
== Veze ==
* [[Velika kneževina Moskva]]
* [[Moskovsko Carstvo]]
* [[Moskovska oblast]]
* [[Blisko Podmoskovlje]]
* [[Ruski federalni subjekti]]
* [[Ruski savezni gradovi]]
* [[Sankt Peterburg]]
 
== Izvori ==
{{izvori|2}}
 
== Bibliografija ==
* Caroline Brooke. Moscow: A Cultural History. 2006 (Oxford University Press)
* William Craft Brumfield. A History of Russian Architecture (Seattle: Univ. of Washington Press, 2004) ISBN 978-0-295-98394-3
* Karel Neubert. "Portrait of Moscow". 1964
* Albert J. Schmidt. The Architecture and Planning of Classical Moscow: A Cultural History. 1989
* Kathleen Berton. Moscow: An Architectural History. St. Martin's, 1991
* Marcel Girard. "Splendours of Moscow and Its Surroundings", trans. from French. 1967
* John Bushnell. "Moscow Graffiti: Language and Subculture". Unwin Hyman, 1990
* S.S. Hromov et al. (eds.). "History of Moscow: An Outline", trans. from Russian. 1981
* Galina Dutkina. "Moscow Days: Life and Hard Times in the New Russia". Trans. Catherine Fitzpatrick. Kodansha America, 1995.
* "Mosca 1990–1993" by Giuseppe D'Amato in Il Diario del Cambiamento. Urss 1990 – Russia 1993. Greco&Greco editori, Milano, 1998. ISBN 88-7980-187-2 (The Diary of the Change. USSR 1990 – Russia 1993) Book in Italian.
* Васькин А. А.. Я не люблю московской жизни, или Что осталось от пушкинской Москвы. — М., 2010. — 320 с.
* Васькин А. А. От снесенного Военторга до сгоревшего Манежа. — М., 2009. — 400 с.
* Васькин А. А. Спасти Пушкинскую площадь. — М., 2011. — 240 с.
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.moscow.ru/ Moscow.ru - Službena stranica Moskve] {{ru icon}}, {{en icon}}, {{es icon}}, {{de icon}}, {{fr icon}}
* [http://www.mos.ru/ Službena stranica Moskovske uprave] {{ru icon}}
* [http://www.arininav.ru/welmos/data/comtur.htm Odbor za turizam gradske vlade] {{en icon}}
* [http://www.moskva.com/ Moskva.com] {{ru icon}}
* [http://www.moscow-russia-insiders-guide.com/ ''Moscow Russia Insider's Guide''] {{en icon}}
* [http://terrus.ru/cgi-bin/allrussia/v3_index.pl?act=reg&id=77 Administrativna podjela Moskve] {{ru icon}}
* [http://engl.mosmetro.ru/ Službena stranica moskovskog metroa] {{en icon}}, {{ru icon}}
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons = Москва
|commonshr = Moskva
|commonscat = Moscow
|commonscathr = Moskva
|wječnik = Moskva
}}
 
{{Rusija}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Zlatni prsten Rusije}}
{{Gradovi heroji SSSR-a}}
 
[[Kategorija:Moskva| ]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]]
[[Kategorija:Centralni federalni okrug]]
 
{{Link FA|af}}
{{Link FA|de}}
{{Link FA|vi}}