Armenski genocid – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: arc:ܩܛܠܥܡܐ ܐܪܡܢܝܐ
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
Red 10:
[[Rusija]] i [[Osmanlijsko Carstvo]] su ušle u [[Prvi svjetski rat|I svjetski rat]] kao neprijatelji. [[Osmanlije]] su [[Armenci|Armence]] smatrali ruskom petom kolonom. U [[Februar|februaru]] [[1915]]. svih 60.000 mobiliziranih armenskih vojnika zatvoreno je u radne logore i poslije ubijeno. Armence u blizini fronta (slična je sudbina zadesila i ljude daleko od linije fronte) potjerali su da pješače prema negostoljubivim pustinjskim krajevima [[Sirija|Sirije]] i [[Mezopotamija|Mezopotamije]], a [[24. april]]a su u [[Istanbul]]u i drugim velikim turskim gradovima uhapšeni i pobijeni armenski intelektualci.
 
Ukupno je tako izginulo oko milion i pol ljudi, dok se preživjeli nakon rata nisu mogli vratiti kući, pa su se iselili u [[Rusija|ruski]] dio Armenije ili [[Zapadna Evropa|Zapadnuzapadnu Evropu]], [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]] i [[Australija|Australiju]].
 
Te rane nisu posve zacijelile i još utiču na odnose između između Armenije i Turske. Zvanična Turska se ne slaže sa terminom genocid i tvrdi da su samo neki zapovjednici "otišli malo predaleko" dok veliki broj evropskih država a posebno Armenija tvrdi da su ti događaji bili planirani i da ih se može nazvati samo [[genocid]]om. Taj je stav [[1985]]. i [[1986]]. zauzeo i [[UN]], a godinu dana kasnije i [[Evropski parlament]]. Neke su armenske organizacije (npr. [[ASALA]]) u drugoj polovici [[20. vijek]]a terorističkim napadima neuspješno pokušale natjerati Tursku da promijeni stav.