Panonski Rusini – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m PANONIAN je premjestio stranicu Zapadni Rusini na Panonski Rusini preko preusmjeravanja
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{narod|
'''Rusini''' su zapadnoslovenski narod, koji pretežno živi u srpskoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]], u kojoj je njihov jezik jedan od 6 službenih jezika. Jezik ovih Rusina se govori uglavnom u Vojvodini, a spada u grupu zapadnoslovenskih jezika i sličan je slovačkom. Manji deo Rusina živi i na istoku [[Hrvatska|Hrvatske]] ([[Slavonija]]) te na severu [[BiH|Bosne i Hercegovine]].
|ime = Panonski Rusini<br>Rusini
|slika =
|populacija = '''16.182''' (2011)
|region1 = {{zastava|Srbija}} (uglavnom [[Vojvodina]])
|pop1 = 14.246 (2011)
|region2 = {{zastava|Hrvatska}}
|pop2 = 1.936 (2011)
|jezici = [[Srpski jezik|srpski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Zapadnorusinski jezik|rusinski]]
|religija = [[Grkokatolicizam|grkokatoličanstvo]], [[pravoslavlje]]
|grupa = [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]]
}}
[[Datoteka:Etno-Vojvodina.jpg|mini|desno|250p|Etnički sastav Vojvodine 2002. godine. Na karti je prikazano područje na kojem etnički Rusini čine većinsko stanovništvo]]
[[Datoteka:Vojvodina west east slavs.png|mini|desno|250p|Rusinska naselja u Vojvodini]]
'''Panonski Rusini''' ili '''Rusini''' su narod istočnoslovenskog porekla<ref>[http://zavod.rs/sr/istorijat/]</ref>, koji pretežno živi u [[Srbija|Srbiji]] (srpskoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]], u kojoj je njihov jezik jedan od 6 službenih jezika) i manjim delom u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Jezik ovih Rusina se govori uglavnom na ovim prostorima, a istorijski je nastao u karpatskom arealu, gde se seku izoglose istočnoslovenskih i zapadnoslovenskih jezika.<ref>[https://books.google.rs/books?ei=vCrhVK7yI8jmywPZwYCwDw&hl=sr&id=vwEqAQAAIAAJ&dq=rusini+zapadnoslovenski&focus=searchwithinvolume&q=%22+%D0%B4%D0%B0+%D1%81%D0%B5+%D1%80%D1%83%D1%81%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8+%5D%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA+%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%B0%D0%BE+%D1%83++%D0%BA%D0%B0%D1%80%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC+%D0%B0%D1%80%D0%B5%D0%B0%D0%BB%D1%83%2C+%D0%B3%D0%B4%D0%B5+%D1%81%D0%B5+%D1%81%D0%B5%D0%BA%D1%83+%D0%B8%D0%B7%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%BE%D1%81%D0%B5+%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%87%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85+%D0%B8+%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85%22]</ref> Prema jednom mišljenju,{{neodređeno|prema kom mišljenju?}} ovaj jezik se svrstava u zapadnoslovenske jezike<ref>[https://books.google.rs/books?ei=wBnhVLeYIITZywPEn4KYAQ&hl=sr&id=7iVWAAAAYAAJ&dq=%22rusinski+jezik%22+zapadnoslovenski&focus=searchwithinvolume&q=%22rusinski+jezik+u+zapadnoslovenske%22]</ref> i sličan je slovačkom jeziku, dok je, prema drugom mišljenju{{neodređeno|čije mišljenje?}} on dijalekat književnog rusko-ukrajinskog jezika.<ref>[https://books.google.rs/books?ei=vCrhVK7yI8jmywPZwYCwDw&hl=sr&id=vwEqAQAAIAAJ&dq=rusini+zapadnoslovenski&focus=searchwithinvolume&q=%22+%D0%B4%D0%B0+%D1%81%D0%B5+%D1%80%D1%83%D1%81%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8+%5D%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA+%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%B0%D0%BE+%D1%83++%D0%BA%D0%B0%D1%80%D0%BF%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC+%D0%B0%D1%80%D0%B5%D0%B0%D0%BB%D1%83%2C+%D0%B3%D0%B4%D0%B5+%D1%81%D0%B5+%D1%81%D0%B5%D0%BA%D1%83+%D0%B8%D0%B7%D0%BE%D0%B3%D0%BB%D0%BE%D1%81%D0%B5+%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%87%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85+%D0%B8+%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85%22]</ref>{{neodređeno|čije mišljenje?}}
 
==Geografija==
Prema popisu iz 2002. godine, u Vojvodini je živelo oko 15.000 Rusina (Prema popisu iz 1981. godine bilo ih je oko 23.000). Rusini su pretežno grkokatoličke veroispovesti. Kulturni centar Rusina u Vojvodini je [[Ruski Krstur]].
U Srbiji, Rusini čine najveći deo stanovništva u naseljima [[Ruski Krstur]], [[Kucura]] i [[Bikić Do]]. U Hrvatskoj čine većinu u naseljima [[Petrovci (Bogdanovci)|Petrovci]] i [[Mikluševci]]. Kulturni centar Rusina u Vojvodini je [[Ruski Krstur]].
 
Pored toga, Rusina u značajnijem broju ima i u [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Đurđevo|Đurđevu]], [[Vrbas]]u, [[Šid]]u, [[Berkasovo|Berkasovu]] i [[Bačinci]]ma.
Rusini su se u Vojvodinu naselili sa područja današnje istočne Slovačke u 18. veku.
 
<gallery>
Pored ovog imena, Rusini se u istorijskim dokumentima pominju i pod imenima '''Ruteni''' i '''Malorusi'''. Postoje takođe i [[Istočni Rusini|Rusini]] u Ukrajini, čiji jezik spada u grupu istočnoslovenskih jezika i sličan je ukrajinskom. Vojvođanski Rusini su u Srbiji priznati kao posebna nacija, ali ih neki smatraju delom ukrajinskih Rusina, koje opet neki smatraju delom [[Ukrajinci|ukrajinskog naroda]]. Međutim, za razliku od Ukrajinaca i ukrajinskih Rusina, koji govore istočnoslovenske jezike, Rusini u Vojvodini govore zapadnoslovenski jezik.
Datoteka:Vojvodina-Rusyns-Ukr-1948.GIF|Rusini i Ukrajinci u Vojvodini, 1948.
Datoteka:Vojvodina-Rusyns-Ukr-1961.GIF|Rusini i Ukrajinci u Vojvodini, 1961.
</gallery>
 
==Populacija==
[[Kategorija:Narodi]]
Kretanje broja Rusina u Vojvodini prema različitim popisima:
[[Kategorija:Slaveni]]
*1948: 22.077
[[Kategorija:Vojvodina]]
*1953: 23.038
*1961: 24.548
*1971: 20.109
*1981: 19.305
*1991: 17.652
*2002: 15.626
*2011: 13.928
 
==Istorija==
[[Datoteka:Teritorio de rutenoj.jpg|mini|levo|Rusinsko etničko područje na Karpatima]]
[[Datoteka:Vojvodina-GreekCatholic-1931.GIF|mini|levo|Grkokatolici u Vojvodini 1931.]]
Preci Rusina bili su [[pravoslavlje|pravoslavne vere]]. Krajem 16. veka, [[katolicizam|katolički]] [[jezuiti]] su vodili propagandu i agitaciju među pravoslavnim vernicima [[Podkarpatska Rusija|Podkarpatske Rusije]] da se priključe [[unijati|uniji]]. 1590. godine. tri pravoslavna episkopa su donela odluku o priključenju Katoličkoj crkvi. Jezuiti su nakon početnih uspeha, pokrenuli kampanju zavađanja i terora nad pravoslavnim vernicima i sveštenicima Podkarpatske Rusije. U tim uslovima, pravoslavni mitropolit Podkarpatske Rusije, Ragoza, se službeno izjasnio za priključenje Pravoslavne crkve Katoličkoj. S obzirom na otpor pravoslavnog stanovništva, proces širenja unije u Podkarpatskoj Rusiji trajao je dugo, od 1590. do 1665. godine, a nastavio se čak i do 18. veka.
 
Rusini su se na područje današnje [[Vojvodina|Vojvodine]] naselili u 18. veku (1750-1784), a potiču iz kraja koji su sami nazivali "Hornjica" (u značenju "gornji predeo"), odnosno sa prostora ispod Karpata i [[Karpati|Karpata]]. Rusinski etnički prostori na Karpatima danas su administrativno podeljeni između [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Poljska|Poljske]] i [[Rumunija|Rumunije]]. Rusini su naseljeni u nekoliko naselja u [[Bačka|Bačkoj]] ([[Doroslovo|Doroslovu]], [[Kulpin]]u, [[Ruski Krstur|Krsturu]], [[Kucura|Kucuri]], [[Kula|Kuli]] i [[Novi Sad|Novom Sadu]]) i [[Srem]]u ([[Petrovci (Bogdanovci)|Petrovcima]], [[Mikluševci]]ma, [[Bačinci]]ma i [[Šid]]u).
 
Pored Rusina unijata, na područje današnje Vojvodine su se doseljavali i pravoslavni Rusini. U Velikom Krsturu je 1757. godine bilo 27,3% domova pravoslavne veroispovesti.
 
==Ime i identitet==
Pored ovog imena, Rusini se u istorijskim dokumentima pominju i pod imenima '''Ruteni''' i '''Malorusi'''. Postoje takođe i [[Istočni Rusini|Rusini]] u Ukrajini, čiji jezik spada u grupu istočnoslovenskih jezika i sličan je ukrajinskom. Vojvođanski Rusini su u Srbiji priznati kao posebna nacija, ali ih neki smatraju delom ukrajinskih Rusina, koje opet neki smatraju delom ukrajinskog naroda. Međutim, za razliku od Ukrajinaca i ukrajinskih Rusina, koji govore istočnoslovenske jezike, Rusini u Vojvodini govore jezik, koji se može klasifikovati kao zapadnoslovenski.<ref>[https://books.google.rs/books?ei=wBnhVLeYIITZywPEn4KYAQ&hl=sr&id=7iVWAAAAYAAJ&dq=%22rusinski+jezik%22+zapadnoslovenski&focus=searchwithinvolume&q=%22rusinski+jezik+u+zapadnoslovenske%22]</ref>
 
==Jezik==
[[Datoteka:Vojvodina rusyn croatian czech map.png|mini|300p|Opštine Vojvodine u kojima je rusinski jezik u službenoj upotrebi]]
[[Rusinski jezik]] je jedan od 6 službenih jezika [[Vojvodina|AP Vojvodine]]. Na lokalnom nivou, rusinski je u službenoj upotrebi u opštinama [[Opština Kula|Kula]], [[Opština Vrbas|Vrbas]], [[Opština Šid|Šid]], [[Opština Bačka Topola|Bačka Topola]] i [[Opština Žabalj|Žabalj]], kao i u [[Grad Novi Sad|Gradu Novom Sadu]].
 
==Religija==
Rusini su pretežno grkokatoličke veroispovesti. Manjim delom su pravoslavni.
 
<gallery>
Datoteka:Ruski Krstur, Uniate church.jpg|Rusinska crkva u Ruskom Krsturu
Datoteka:Kucura, Uniate church.jpg|Rusinska crkva u Kucuri
Datoteka:Rusinska crkva.JPG|Rusinska crkva u Novom Sadu
</gallery>
 
== Vidi još ==
* [[Karpatski Rusini|Rusini]]
* [[Zapadnorusinski jezik]]
 
== Izvori ==
{{Sređivanje referenci}}
{{reflist}}
 
== Literatura ==
* Ramač, Яnko. Kratka istoriя Rusnacoh. Novi Sad: Grekokatolїcka parohiя Sv. Petra i Pavla, 1993
* Žiroš, Miron. Bačvansko-srimski Rusnaci doma i u švece (1745–1991) tom 1 - 5. Novi Sad: Grekokatolїckaparohiя Sv. Petra i Pavla 1997 - 2003
* Laboš, Fedor "Istoriя Rusinoh Bački, Srimu i Slavoniї 1745-1918”, Novi Sad, 1978
* Ranko Bugarski, Jezici, Novi Sad, 1996.
* Stevan Konstantinović, Priče o Rusinima, Šid, 1995.
* Vladimir Kirda Bolhorves, Na debelom ledu, Beograd, 1996.
* Vladimir Biljna, Rusini u Vojvodini, Novi Sad, 1987.
* Borislav Jankulov, Pregled kolonizacije Vojvodine u 18. i 19. veku, Novi Sad - Pančevo, 2003.
 
== Spoljašnje veze ==
* [http://www.rusini.rs// Rusini u Srbiji]
* [http://www.sriu.hr/hrvatski/RusiniHrvatske.htm Rusini u Hrvatskoj]
* [http://www.ruskikerestur.org/ Ruski Kerestur]
* [http://www.ruskikerestur.net/ Ruski Krstur]
 
{{Etničke grupe Vojvodine}}
{{Etničke grupe Srbije}}
{{Etničke grupe Hrvatske}}
{{Istočni Sloveni}}
{{Zapadni Sloveni}}
 
[[Kategorija:Rusini|*]]
[[Kategorija:Istočni Sloveni]]
[[Kategorija:Zapadni Sloveni]]
[[Kategorija:Etničke grupe Vojvodine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Srbije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]