Verzija na datum 10 juni 2013 u 07:42 uredi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja ← Starija izmjena		Verzija na datum 16 februar 2015 u 14:42 uredi poništi Wolmar (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Patrolci, Vraćači 5.897 izmena dopuna Novija izmjena →
Red 1: [[Datoteka:Radioactive.svg\|mini\|desno\|250px\|Znak za opasnost od radioaktivnosti]] '''Bekerel''' ([[engleski jezik\|eng]]. ''becquerel''; simbol: Bq) je [[SI izvedena jedinica]], koja se definiše kao aktivnost količine radioaktivnog materijala gde se jedno [[atomsko jezgro\|jezgro]] raspada u [[sekund]]i. Bekerel je, stoga, ekvivalentan [[sekund\|s]]<sup>-1</sup>. Starija jedinica radioaktivnosti je bila [[kiri]] (Ci), definisana kao 37×10<sup>9</sup> bekerela ili 37 GBq. '''Bekerel''' je [[SI izvedene jedinice\|SI izvedena mjerna jedinica]] za aktivnost radioaktivnoga izvora ([[radioaktivnost]]). Aktivnost radioaktivnog uzorka od jednog bekerela odgovara jednom raspadu [[atomska jezgra\|atomske jezgre]] u [[sekunda\|sekundi]]: 1 Bq = 1 1/s. Nazvan je prema [[Francuzi\|francuskom]] [[fizičar]]u [[Antoine Henri Becquerel\|Antoineu Henriu Becquerelu]]. Kako su aktivnosti atomskih jezgri radioaktivnih uzoraka često vrlo velike, u upotrebi je i veća jedinica: [[kiri]] (Ci), 1 Ci iznosi 3,7 • 10<sup>10</sup> Bq, koja nije SI mjerna jedinica. <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref> ~~Nazvan je po [[Antoine Henri Becquerel\|Anriju Bekerelu]], koji je podelio [[Nobelova nagrada\|Nobelovu nagradu]] sa [[Marie Curie\|Marijom Kiri]] zbog njihovog rada u otkrivanju radioaktivnosti.~~ Kako se radioaktivni raspad nuklearnih jezgri mijenja s vremenom, uobičajeno je dati i još neke dodatne podatke o [[kemijski element\|kemijskom elementu]], pogotovo ako ima kratko [[vrijeme poluraspada]]. Naše [[Tijelo (biologija)\|tijelo]] osjeti svakodnevno aktivnost radioaktivnoga izvora i to prije svega [[kalij]]a-40, oko 4400 bekerela. U [[Međunarodni sustav mjernih jedinica\|SI sustavu]] poželjnije je koristiti mjernu jedinicu bekerel, nego 1/s, jer to može dovesti do krivih zaključaka, kao na primjer da se radi o mjernoj jedinici [[Herc]] (1 Hz = 1 1/s). <ref> [http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] "Jedinica radioaktivnosti", www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.</ref> Za fiksiranu masu radioaktivnog metala, broj bekerela se menja vremenom. Pod nekim okolnostima, količine radioaktivnog materijala su date posle nekog vremena za podešavanje. Na primer, može da se uzme desetodnevna podešena cifra, tj. količina radioaktivnosti koja će i dalje biti prisutna posle deset dana. Ovo sklanja naglasak sa kratkovekovnih izotopa. Češće korišteni višekratnici su: Bilo je namenjeno u [[SI]]-ju da se koristi bekerel umesto recipročne sekunde kao jedinica merenja aktivnosti. Ovo je specifično uvedeno zbog opasnosti po ljudsko zdravlje koje su mogle da proisteknu iz grešaka vezane za recipročnu sekundu. Koristeći bekerel, aktivniji izvor ima veći broj (pa je i opasnije). Koristeći 1/s ili s kao sekundu može da dovede do konfuzije. * '''kilobekerel''', tisuću bekerela (1 kBq = 1•10<sup>3</sup> Bq) * '''megabekerel''', milijun bekerela (1 MBq = 1•10<sup>6</sup> Bq) * '''gigabekerel''', milijarda bekerela (1 GBq = 1•10<sup>9</sup> Bq) * '''terabekerel''', bilijun bekerela (1 TBq = 1•10<sup>12</sup> Bq) Tako na promjer, prirodni [[kalij]]-40 u ljudskom tijelu stvara aktivnost radioaktivnoga izvora od otprilike 4 kBq. ==Proračun aktivnost radioaktivnoga izvora== Za neku [[masa\|masu]] ''m'' (u [[gram]]ima) radioaktivnog [[izotop]]a, koji ima [[Relativna atomska masa\|atomsku masu]] ''m<sub>a</sub>'' (u g/[[Mol (mjerna jedinica)\|mol]]) i [[vrijeme poluraspada]] ''t<sub>1/2</sub>'' (u [[sekunda]]ma), količina [[radioaktivnost]]i se može izračunati prema: :radioaktivnost (u Bq) = <math>\frac{m}{m_a}N_A\frac{\ln(2)}{t_{1/2}}</math> gdje je: ''N<sub>A</sub>'' = 6,022 141 79(30)×10<sup>23</sup> mol<sup>−1</sup> [[Avogadrov broj]]. Tako na primjer, jedan [[kilogram]] [[kalij]]a sadrži 0,12 grama [[izotop]]a kalija-40 (svi ostali izotopi kalija su stabilni), koji ima vrijeme poluraspada of 1,248×10<sup>9</sup> godina = 39,38388×10<sup>15</sup> sekundi i ima atomsku masu 39,96399848 g/mol, tako da računanjem dobijemo da je radioaktivnost 31,825 kBq. <ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf] "Uvod u nuklearnu energetiku", prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze ==

Bekerel – razlika između verzija