Razlike između izmjena na stranici "Rat u istočnoj Ukrajini"

Dodano 2.490 bajtova ,  prije 5 godina
Ma kakvi POV, i UN spominje aneksiju
m/м
(Ma kakvi POV, i UN spominje aneksiju)
|napomene=
}}
'''Rat na istoku Ukrajine''' ({{lang-uk|Війна на сході України}}) ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ({{lang-ru|Вооружённый конфликт на востоке Украины}}) je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-[[Rusija|ruskih]] [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od maja udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[evromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Evropejstvo|evropska]] vlada na čelu sa predsjednikom [[Aleksandar Turčinov|Aleksandrom Turčinovom]] i [[Arsen Jacenjuk|Arsenom Jacenjukom]]. U dijelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala "pučističkom" i nelegitimnom, te su se počeli formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma, a što je koincidiralo sa [[KrimskaAneksija krizaKrima od Ruske Federacije|priključenjemruskom Krimaaneksijom RusijiKrima]].<ref>{{cite web|title=Backing Ukraine’s territorial integrity, UN Assembly declares Crimea referendum invalid| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=47443&Cr=ukraine&Cr1=#.VN8nt-bQrVp| date=27.3. 2014}} {{citat|The United Nations General Assembly today adopted a measure underscoring that the mid-March referendum in Crimea that led to the peninsula’s annexation by Russia “has no validity”}}</ref>
 
'''Rat na istoku Ukrajine''' ({{lang-uk|Війна на сході України}}) ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ({{lang-ru|Вооружённый конфликт на востоке Украины}}) je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-[[Rusija|ruskih]] [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od maja udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[evromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Evropejstvo|evropska]] vlada na čelu sa predsjednikom [[Aleksandar Turčinov|Aleksandrom Turčinovom]] i [[Arsen Jacenjuk|Arsenom Jacenjukom]]. U dijelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala "pučističkom" i nelegitimnom, te su se počeli formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma, a što je koincidiralo sa [[Krimska kriza|priključenjem Krima Rusiji]].
 
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje uz teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. Dana [[5. 9.]] potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Do nove eskalacije je došlo u januaru 2015. kada su novorusijske snage u [[Druga bitka za Donjecki aerodrom|žestokim borbama]] zauzele [[Donjecki aerodrom]] te pokrenule ofanzivu koja još uvijek traje. Dana 12. februara 2015. su čelnici Rusije, Ukrajine, [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] potpisali sporazum pod imenom [[Minsk II]], temeljem koga bi se trebalo uspostaviti [[primirje]] odnosno stvoriti preduvjeti za političko rješenje sukoba.
 
===Izbori===
26.10. Ukrajina je održala parlamentarne izbore u kojima su pobijedili Porošenko, proeuropski i nacionalistički zastupnici, a poraz doživjeli pristaše Janukoviča i komunističke stranke. S druge strane, 2.11. održani su izbori i u pobunjeničkim regijama na istoku u kojima je pobjedio [[Aleksandar Zaharčenko]]. Visoki tajnik UN-a [[Ban Ki-moon]] nazvao je izbore pobunjenika "kršenjem ustava i nacionalnog prava" jer "ugrožavaju primirje i dogovor u Minsku". Također je ponovio važnost obnavljanja stabilnosti i očuvanja ukrajinske teritorijalne cjelovitosti.<ref>{{cite web|title=''Ukraine: Ban deplores planned holding of November ‘elections’ by rebel groups''| publisher=UN News Centre|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49195#.VFd-fTTQrVo |date=29.10. 2014}}</ref>
 
25.12., ukrajinski parlament je donio novi zakon kojim ta država prekida svoj status nesvrstane države, što su ruske vlasti interpretirale kao korak prema pristupanju NATO savezu.<ref>{{cite web|title=''Russia to take retaliatory measures to NATO's eastward expansion''|publisher=Xinhua|date=26.12. 2015| url=http://news.xinhuanet.com/english/europe/europe/2014-12/26/c_133879226.htm}}</ref>
 
==2015. godina==
===Nova eskalacija nasilja===
[[Datoteka:Damaged_building_in_Kurakhove,_Donetsk_region.jpg|right|thumb|250px|Ruševine u gradu [[Kurahove]]]]
Krhko primirje je početkom nove, 2015. godine počelo bilježiti sve više incidenata sa obje strane. Vođa bojne donskih [[Kozaci|Kozaka]] iz [[Antracit (Ukrajina)|Antracita]], Nikolaj Kozicin, je izjavio da je teritorija njegove skupine, koju kontrolira Luhanska Narodna Republika, postala dio "Ruskog Carstva", a da je Putin njen "vladar".<ref name="NYT5JAN2015">{{cite web|title=''French Leader Urges End to Sanctions Against Russia Over Ukraine''| publisher=New York Times|url=5.1. 2015|url=http://www.nytimes.com/2015/01/06/world/europe/francois-hollande-says-destabilizing-sanctions-on-russia-must-stop-now.html?_r=0|publisher=New York Times}}</ref> 13.1. odigrao se [[napad na autobus u Volnovaki]] pri čemu je poginulo 13 civila.<ref name="OSCE14JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/134636 | title=''Spot report by the OSCE Special Monitoring Mission to Ukraine, 14 January 2015: 12 civilians killed and 17 wounded when a rocket exploded close to a civilian bus near Volnovakha'' | publisher=OSCE | date=14.1. 2015}}</ref> Snage Donjecke Narodne Republike (DNR) pokrenule su novu ofenzivu i zauzele međunarodni aerodrom u Donjecku, nakon bitke za isti koja je trajala od maja 2014. Od aerodroma su ostale samo ruševine.<ref name="15JANGUARD">{{cite web | url=http://www.theguardian.com/world/2015/jan/15/russian-backed-separatists-seize-donetsk-airport-ukraine | title=Russia-backed separatists seize Donetsk airport in Ukraine | work=The Guardian | date=15.1. 2015}}</ref>
 
Separatistički vođa Zaharčenko je izjavio da je zauzimanje aerodroma prvi korak prema "vraćanju teritorija izgubljenog od ukrajinskih snaga od ljeta 2014." Takva izjava je označila potpuni raspad primirja u Minsku koja je uspostavila tampon zonu između dvaju strana.<ref name="REU21JAN22">{{cite web | url=http://in.reuters.com/article/2015/01/20/ukraine-crisis-klimkin-idINKBN0KT1VD20150120 | title=Ukraine accuses separatists of abusing Minsk deal with land grab | agency=Reuters | date=21.1. 2015}}</ref> Pozivi na nove mirovne pregovore u Minsku 16.1. odbili su vođe DNR-a i LNR-a Zaharčenko i Igor Plotnicki.<ref name="15JANIF">{{cite web | url=http://en.interfax.com.ua/news/general/244837.html | title=No Contact Group meeting without Zakharchenko, Plotnytsky - Kuchma | work=Interfax-Ukraine News Agency | date=15.1. 2015 }}</ref>
 
Ukrajinske snage su pokrenule protuofenzivu kako bi vratile kontrolu nad ostacima aerodroma, te izjavile da time ne krše mirovni sporazum u Minsku jer se jedino vraćaju na prethodne linije razgraničenja uspostavljene tim sporazumom.<ref name="REU18JAN">{{cite web| url=http://uk.reuters.com/article/2015/01/18/uk-ukraine-crisis-military-idUKKBN0KR0DD20150118 | title=Ukrainian troops retake most of Donetsk airport from rebels | agency=Reuters | date=18.1. 2015}}</ref> Ovime su započela nova bombardiranja Donjecka.<ref name="OSCE20JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/135491 | title=''Latest from OSCE Special Monitoring Mission (SMM) to Ukraine based on information received as of 18:00 (Kyiv time), 19 January 2015'' | publisher=OSCE | date=20.1. 2015}}</ref>
[[File:Ruins_of_Donetsk_International_airport_(16).jpg|thumb|left|250px|Ruševine ostataka luhanskog aerodroma]]
Porošenko je 21.1. izjavio da je Rusija ponovno poslala pojačanje da spasi proruske separatiste u obliku 9.000 vojnika i 500 tenkova koji su poslani u Donbas.<ref name="BBC15JAn">{{cite news | url=http://www.bbc.com/news/world-europe-30928107 | title=''Ukraine conflict: US accuses rebels of 'land grab'' | publisher=BBC News | date=21.1. 2015 }}</ref> Time su proruske snage ponovno odbile ukrajinske vojnike i učvrstile kontrolu nad ostacima aerodroma.<ref name="DT22JAN">{{cite web | url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/ukraine/11363929/Pro-Russia-separatists-vow-further-advances-into-Ukraine-after-taking-Donetsk-airport.html | title=''Pro-Russia separatists vow further advances into Ukraine after taking Donetsk airport'' | work=The Daily Telegraph | date=22.1. 2015}}</ref>
 
Separatisti su započeli napad na grad Debalceve na sjeveroistoku Donjecke oblasti. Također su započeli ofenzivu na luku [[Mariupolj]] ujutro 24.1. Lansirali su rakete Grad na središte grada, pri čemu je poginulo najmanje 30 civila, a ranjeno 83.<ref name="OSCE24JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/136061 | title=''Spot report by the OSCE Special Monitoring Mission to Ukraine (SMM), 24 January 2015: Shelling Incident on Olimpiiska Street in Mariupol'' | publisher=OSCE | date=24.1. 2015}}</ref> Vlada u Kijevu je nakon toga proglasila dan žalosti. [[Ban Ki-moon]], glavni tajnik [[UN]]-a, osudio je napad na Mariupolj, kao i jednostrano povlačenje pobunjenika od mirovnog sporazuma, te pogotovo osudio "provokativne izjave" proruskih separatista koje žele još više teritorija, što je "kršenje mirovnog sporazuma". Ki-moon je također izjavio da se "ukrajinski mir, [[teritorijalni integritet]] i stabilnost moraju odmah obnoviti".<ref>{{cite web|title=''UN chief strongly deplores latest deadly attack in Ukraine''| date=24.1. 2015|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49900#.VM44X9LQrVo| publisher=UN News Centre}}</ref> Teške borbe su nastavljene narednih tjedana, kako bi se zaustavila ekspanzija Novorusije na još više ukrajinskog teritorija.
 
===Novi mirovni pregovori u februaru===
Separatisti su započeli napad na grad Debalceve na sjeveroistoku Donjecke oblasti. Također su započeli ofenzivu na luku [[Mariupolj]] ujutro 24.1. Lansirali su rakete Grad na središte grada, pri čemu je poginulo najmanje 30 civila, a ranjeno 83.<ref name="OSCE24JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/136061 | title=Spot report by the OSCE Special Monitoring Mission to Ukraine (SMM), 24 January 2015: Shelling Incident on Olimpiiska Street in Mariupol | publisher=OSCE | date=24.1. 2015}}</ref> Vlada u Kijevu je nakon toga proglasila dan žalosti. [[Ban Ki-moon]], glavni tajnik [[UN]]-a, osudio je napad na Mariupolj, kao i jednostrano povlačenje pobunjenika od mirovnog sporazuma, te pogotovo osudio "provokativne izjave" proruskih separatista koje žele još više teritorija, što je "kršenje mirovnog sporazuma". Ki-moon je također izjavio da se "ukrajinski mir, [[teritorijalni integritet]] i stabilnost moraju odmah obnoviti".<ref>{{cite web|title=UN chief strongly deplores latest deadly attack in Ukraine| date=24.1. 2015|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49900#.VM44X9LQrVo| publisher=UN News Centre}}</ref> Teške borbe su nastavljene narednih tjedana, kako bi se zaustavila ekspanzija Novorusije na još više ukrajinskog teritorija.
2.2. američka vlada je objavila da razmišlja o dostavi oružja ukrajinskoj vladi kako bi se zaustavio prodor proruskih pobunjenika. Američki državni tajnik [[John Kerry]] je otputovao u Kijev kako bi o tome razgovarao sa vlastima.<ref>{{cite web| title=''U.S. not decide on lethal support to Kiev: spokeswoman''| date=3.2. 2015| publisher=Xinhua| url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2015-02/03/c_133965489.htm}}</ref> Kako bi se spriječila daljnja eskalacija rata, njemačka kancelarka [[Angela Merkel]] i francuski predsjednik [[François Hollande]] su potom odlučili probiti led te pokrenuti novu mirovnu inicijativu razgovorima sa Porošenkom i Putinom.<ref>{{cite web|title=''Hollande, Merkel to visit Kiev to fix Ukrainian crisis''| date=5.2. 2015|url=http://news.xinhuanet.com/english/europe/europe/2015-02/05/c_133973060.htm| publisher=Xinhua}}</ref> Hollande je čak upozorio da je ovo zadnja prilika da se izbjegne "Veliki rat". Rusija je upozorena da će joj se nametnuti nova runda još težih sankcija ako odbije i ovu ponudu. Rezultat je bio novi mirovni sporazum koji stupa na snagu 15.2. Prema dogovoru, proruske regije bi dobile veću autonomiju, ukrajinske snage bi preuzele kontrolu nad rusko-ukrajinskom granicom a teško oružje bi se povuklo iz područja sukoba.<ref>{{cite web| title=''Spotlight: World cautiously welcomes Minsk deal on Ukraine crisis, calls for implementation''| date=13.2. 2015| url=http://news.xinhuanet.com/english/europe/europe/2015-02/13/c_133993534.htm| publisher=Xinhua}}</ref>
 
==Optužbe za ratne zločine==