Protivpešadijska mina – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kadzo (razgovor | doprinos)
Kadzo (razgovor | doprinos)
→‎Minska polja: - Povezivanje stranica i boldiranje
Red 106:
Protivpešadijskim minama se postavljaju minska polja a cilj nam zavisi od namene i šta želimo da postignemo tim postavljanjem. Obično se to vrši površinskim maskiranjem, kao na primer lišćem, travom i kamenjem ili se ukopaju ispod površinskog sloja na dubinu od 10 – 20 mm. Svrha ovoga je da spreči napad vojne sile na određena područja kako pešaka tako i vozila koja ih aktiviraju. Zaprečavanjem mina stvaraju se prepreke kako bi se ograničilo kretanje osoba.
 
Postavljanje minskih polja se može obaviti na nekoliko načina a najčešće se to vrši ručno strojevim rasporedom ili koordinatnim konopcem koji se nalazi u kompletu za miniranje i razminiranje. Ima i moderniji način postavljanja mina mašinskim putem odnosno minopolagačem, a postoji i za brzo zaprečavanje kada je vaša vojska u povlačenju i sprečavanju brzih prodora protivničke vojske i to iz artiljerijskih oruđa, onda aviona i helikoptera. U vojnoj nauci minska polja se smatraju kao defanzivna vrsta taktike i koristi se da bi usporili prodore neprijatelja, da demorališu i smanje moral vojsci koja treba da prođe kroz zonu minskog polja. Inženjeri sa opremom za čišćenje mina mogu da očiste put kroz minsko polje relativno brzo, ali ako je minsko polje efikasno pokriveno vatrom protivničke strane onda to umnogome otežava rad na uklanjanju mina. Minska polja su često obeležena znacima upozorenja ili trakom tkanine, kako bi se sprečilo da vaša vojska ili neko od civila ne uđe u minsko polje. Ponekad teren može biti obeležen i lažnim minskim poljem da bi se zavarao neprijatelj i da bi se otežali brzi prodori trupa. Minska polja mogu takođe da imaju markirane ili neobeležene puteve da omoguće sigurno kretanje kroz njih. U Sjedinjenim Državama su dizajnirali mine da se samounište posle određenog vremenskog perioda, smanjujući potrebu za razminiranjem samo što sistem samouništenja nije funkcionisao baš uvek. Tako da je i posle toga postojala velika opasnost povrede vojnika ili civila. Postavljanje minskih polja bez markiranja i obeležavanje smatra se da je to ratni zločin na osnovu aneksa Ženevske [[Konvencija o konvencionalnom naoružanju|konvencije o konvencionalnom naoružanju]] [[Protokol II]].
 
Najčešća minska polja su postavljana na granicama između država, radi sprečavanja brzih prodora vojne sile, onda zbog sprečavanja upada nekih nevladinih grupa iz susednih zemalja koje im prave velike probleme njihovim selima i gradovima. Takođe velika upotreba mina je bila i u zaprečavanju nekih vojnih objekata ili baza, zbog izuzetne važnosti tih objekata i nemogućnosti da sa ljudstvom i tehnikom obezbede sigurnost, onda se pribegavalo postavljanju minskih polja. Minska polja su postavljana oko nekih gradova ili mesta, to je nročitonaročito izraženo u '''[[Afrika|Africi]]''' i manjim delom u '''[[Južna Amerika|Južnoj Americi]]'''. A razlog zaprečavanja je bio što su neke nevladine trupe upadale u sela i gradove i prepadale stanovništvo, koje je bilo bespomoćno da se odbrani od tih hordi. Takođe se minska polja postavljala oko gradova da bi se sprečile neke nevladine grupe koje su imali za cilj nasilno svrgavanje predsednika i vladu te države.
 
== Nekoliko načina postavljanja minskih polja ==