Arabija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m Vraćene izmjene 92.36.137.138 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Orijentolog |
||
Red 3:
[[Datoteka:Arabian Peninsula dust SeaWiFS.jpg|thumb|right|280px|Arapski poluotok]]
'''Arapski poluotok''' ([[arapski jezik|arapski]] شبه الجزيرة العربية), [[poluotok]] u [[jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]] između [[Crveno more|Crvenog]] i [[Arapsko more|Arapskog mora]] te [[Perzijski zaljev|Perzijskog]], [[Omanski zaljev|Omanskog]] i [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]]. Obuhvaća oko 3,000,000 km², a većinom se sastoji od [[pustinja|pustinje]]. Arapski poluotok je važan dio veće regije [[Bliski istok|Bliskog istoka]], te ima kritično važnu [[geopolitika|geopolitičku]] ulogu zbog svojih ogromnih rezervi [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]].▼
▲]] شبه الجزيرة العربية), [[poluotok]] u [[jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]] između [[Crveno more|Crvenog]] i [[Arapsko more|Arapskog mora]] te [[Perzijski zaljev|Perzijskog]], [[Omanski zaljev|Omanskog]] i [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]]. Obuhvaća oko 3,000,000 km², a većinom se sastoji od [[pustinja|pustinje]]. Arapski poluotok je važan dio veće regije [[Bliski istok|Bliskog istoka]], te ima kritično važnu [[geopolitika|geopolitičku]] ulogu zbog svojih ogromnih rezervi [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]].
Obale poluotoka omeđene su Crvenim morem i [[Akapski zaljev|Akapskim zaljevom]] na (jugo)zapadu, Arapskim morem (dio [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]) na jugoistoku, te Omanskim zaljevom, [[Hormuz]]om i Perzijskim zaljevom na sjeveroistoku. Sjeverna granica poluotoka određena je kolizijskom zonom [[Zagros]]a, planinske uzvisine na kojoj se zbiva [[kontinentski sraz]] između arapske ploče i Azije. Arapski poluotok se geografski spaja sa [[Sirijska pustinja|Sirijskom pustinjom]] bez jasne linije razgraničenja.
Geološki je ova regija zapravo ''Arapski potkontinent
Arapski poluotok je pretežno valovit ravnjak (prosječna visina 500-1000 m) s velikim [[pustinja|pustinjskim]] područjima ([[Nefud]], [[Rub'al Khali]]) i osamljenim [[granit]]nim masivima. Na rubnim dijelovima prelazi u [[planina|planinske]] krajeve (najviši ispon 3760
U regiji prevladava pustinjska [[klima]] sa znatnim dnevnim i godišnjim kolebanjima temperature i vrlo malom količinom oborina (do 100 mm godišnje). Stalnih površinskih tokova i [[jezero|jezera]] nema, a suhe doline povremenih vodenih tokova ([[vadi]]) duge su često do nekoliko stotina km. Ispod površine velikog dijela poluotoka postoje obilni drevni [[akvifer]]i (vodonosnici), a na mjestima gdje voda izbija na površinu formiraju se [[oaza|oaze]] (npr. oaze [[Al-Hasa]] i [[Qatif]]) koje omogućuju razvoj poljoprivrede.
|