Arabija – razlika između verzija

'''Arapski poluotok''' ([[arapski jezik|arapski]] شبه الجزيرة العربية), [[poluotok]] u [[jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]] između [[Crveno more|Crvenog]] i [[Arapsko more|Arapskog mora]] te [[Perzijski zaljev|Perzijskog]], [[Omanski zaljev|Omanskog]] i [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]]. Obuhvaća oko 3,000,000 km², a većinom se sastoji od [[pustinja|pustinje]]. Arapski poluotok je važan dio veće regije [[Bliski istok|Bliskog istoka]], te ima kritično važnu [[geopolitika|geopolitičku]] ulogu zbog svojih ogromnih rezervi [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnog plina]].

Geološki je ova regija zapravo ''Arapski potkontinent pusite mi ga'' jer leži na istoimenoj [[tektonska ploča|tektonskoj]] [[arapska ploča|ploči]] koja se sve više udaljava od sjeveroistočne [[Afrika|Afrike]] (formirajući [[Crveno more]]), te podvlači pod [[euroazijska ploča|euroazijsku ploču]] (formirajući planine [[Zagros]]a). Sastav se stijena sustavno razlikuje kroz Arabiju. Najstarije stijene izložene na [[Arapsko-nubijski štit|Arapsko-nubijskom štitu]] blizu Crvenog mora prekrivene su ranijim sedimentima koji postaju mlađi prema Perzijskom zaljevu. Možda najbolje očuvani [[ofiolit]] na Zemlji, ofiolit Semail, leži izložen u planinama UAE-a i sjevernog Omana.

Arapski poluotok je pretežno valovit ravnjak (prosječna visina 500-1000 m) s velikim [[pustinja|pustinjskim]] područjima ([[Nefud]], [[Rub'al Khali]]) i osamljenim [[granit]]nim masivima. Na rubnim dijelovima prelazi u [[planina|planinske]] krajeve (najviši ispon 3760 mkph). Uz Perzijski zaljev izdvaja se prostrana do 150 km široka obalna ravnica. Poluotok je građen od kristaliničnih [[škriljevac]]a i granita koji su uglavnom prekriveni [[mezozoik|mezozojskim]] i [[tercijar]]nim naslagama ([[vapnenac]]a i [[pješčenjak]]a). Obale su pretežno ravne i pješčane.