Rusko-ukrajinski rat – razlika između verzija

U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do januara 2015. poginulo je preko 5.100 osoba,<ref>{{cite web|title=During Ukraine visit, senior UN official pledges broad support for Government| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49635#.VJbLUsCAA| publisher=UN News Centre| date=17.12. 2014}}</ref> dok je preko 10.000 ranjeno:{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} prosječno je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevno nakon primirja 5.9.<ref>{{cite web| title=''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014}}</ref> Primirje je ostalo vrlo krhko: od 5.9. do 20.11., u Ukrajini je svejedno poginulo gotovo 1.000 osoba u sporadičnim sukobima dvaju strana.<ref>{{cite web| title=''In latest report, UN rights office says nearly 1,000 dead amid shaky Ukraine ceasefire''| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49393#.VHClztLQrVo| date=20.11. 2014}}</ref> Na ukrajinskoj strani, do 15.11. je poginulo najmanje 1.167 vojnika, dok je u Donjecku poginulo najmanje 1.719 a u Lugansku 858 vojnika i civila.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 8}}

 

 

I materijalne štete se procjenjuju vrlo teškima. Oružane skupine su dovele do razaranja u Donbasu, koje je domaćin [[Teška industrija|teške industrije]] Ukrajine. {{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 6}} Ekonomski trošak je bio značajan: 10.7., Kijev je procjenio da će trebati izdvojiti najmanje 750 milijuna $ iz svojeg proračuna kako bi sanirao štete na istoku države.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 35}} 31.10., OCHA je navela da je uništeno ili oštećeno 11.325 privatnih ili javnih postrojbi čiji će popravak koštati 900 milijuna $.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 2}} Zbog odluke Kijeva o ukidanju rada državne riznice u separatističkim regijama i raspada bankovnog sustava, otežana je raspodjela [[Socijalna skrb|socijalne skrbi]] na tim teritorijima: do 31.10., većina stanovništva nije dobilo isplatu skrbi tri mjeseca, što je bilo osobito teško za starije i nemoćne. Neki radnici u separatstičkim regijama čak su razvili spletke da nezakonito naplate umirovljenicima procesuiranje zahtjeva za primanje penzije od Ukrajine na bankovnoj kartici.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 20-21}} Ukrajina je doživjela težak pad [[BDP]]-a i investicija zbog rata.

 

U Rusiji, Putinu je tijekom rata popularnost porasla na preko 80%. Ipak, nisu se svi Rusi složili sa njegovom politikom: 21.9. u Moskvi je organiziran antiratni prosvjed u kojem je nekoliko hiljada ljudi prosvjedovalo za mir u Ukrajini.<ref>{{cite web|publisher=Al Jazeera| title=''Russians rally against Moscow role in Ukraine''| date=22.9. 2014| url=http://www.aljazeera.com/news/europe/2014/09/russians-stage-anti-ukraine-war-moscow-201492114729171223.html}}</ref> Putin je iskoristio rat i kako bi povećao represiju nad ljudskim pravima: povećana je [[cenzura na internetu]], uvedena restrikcija nad javnim okupljanjima dok su osobe koje se nisu slagale sa ruskom politikom u ukrajinskom ratu proglašene "nacionalnim izdajicama".<ref>{{cite web|title=''Dispatches: Countering Putin With Human Rights''| date=4.9. 2014| publisher=[[Human Rights Watch]]| url=http://www.hrw.org/news/2014/09/04/dispatches-countering-putin-human-rights| author=Wenzel Michalski}}</ref> Ruski ministar financija Anton Siluanov je izjavio da su Rusiju 2014. sankcije i pad cijena nafte za preko 30 posto koštale ukupno 140 milijardi $.<ref>{{cite web| title=Russia Sees $140 Billion Annual Loss From Oil, Sanctions| author=Olga Tanas| url=http://www.bloomberg.com/news/2014-11-24/russia-sees-140-billion-annual-loss-from-oil-sanctions.html| publisher=Bloomberg| date=24.11. 2014}}</ref> Do kraja 2014., ruska rublja je pala za 50 % u odnosu na dolar, te je 16.12. 2014. ruska središnja banka odlučila da se ključna kamatna stopa u Rusiji poveća sa 10,5 na 17 %, što je bio velik teret običnom stanovniku Rusije.<ref>{{cite web| title=Russia makes drastic rate rise to 17% to stem rouble decline| url=http://www.bbc.com/news/business-30490082| date=16.12. 2014| author=BBC News}}</ref>

== Bilješke ==

{{Reflist|group=nb}}