Razlike između izmjena na stranici "Rat u istočnoj Ukrajini"

Dodano 5.577 bajtova ,  prije 5 godina
update
(update)
'''Rat na istoku Ukrajine''' ({{lang-uk|Війна на сході України}}) ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ({{lang-ru|Вооружённый конфликт на востоке Украины}}) je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-[[Rusija|ruskih]] [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od maja udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[evromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Evropejstvo|evropska]] vlada na čelu sa predsjednikom [[Aleksandar Turčinov|Aleksandrom Turčinovom]] i [[Arsen Jacenjuk|Arsenom Jacenjukom]]. U dijelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala "pučističkom" i nelegitimnom, te su se počeli formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma, a što je koincidiralo sa [[Ruska aneksija Krima|ruskom aneksijom Krima]].
 
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje uz teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. 5.9. potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Do nove eskalacije je došlo u januaru 2015. kada su novorusijske snage u [[Druga bitka za Donjecki aerodrom|žestokim borbama]] zauzele [[Donjecki aerodrom]] te pokrenule ofanzivu koja još uvijek traje. Prema nekim procjenama, cilj je uspostavljanje ruskog kopnenog [[koridor]]a sa [[Krim]]om.
 
Rat u istočnoj Ukrajini je doveo je do smrti preko 5.000 osoba, preko milion izbjeglica ili raseljenih osoba i velika razaranja kod civilnog stanovništva, te se smatra najvećim oružanim sukobom u modernoj Evropi nakon [[Jugoslavenski ratovi|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] i [[Prvi čečenski rat|prvog]] i [[Drugi čečenski rat|drugog čečenskog rata]]. Ukrajinskoj vladi je u sukovusukobu moralnu, političku, diplomatsku, a na kraju i vojno-logističku podršku dao [[Zapadni blok]] na čelu sa [[SAD]], EU i [[NATO]]-om, a navodna ruska podrška je iskorištena kao povod za sveobuhvatne [[ekonomske sankcije]] protiv Rusije kakve nisu zabilježene od vremena [[Hladni rat|Hladnog rata]].
 
==Uvod==
===Izbori===
26.10. Ukrajina je održala parlamentarne izbore u kojima su pobijedili Porošenko, proeuropski i nacionalistički zastupnici, a poraz doživjeli pristaše Janukoviča i komunističke stranke. S druge strane, 2.11. održani su izbori i u pobunjeničkim regijama na istoku u kojima je pobjedio Aleksandar Zaharčenko. Visoki tajnik UN-a [[Ban Ki-moon]] nazvao je izbore pobunjenika "kršenjem ustava i nacionalnog prava" jer "ugrožavaju primirje i dogovor u Minsku". Također je ponovio važnost obnavljanja stabilnosti i očuvanja ukrajinske teritorijalne cjelovitosti.<ref>{{cite web|title=''Ukraine: Ban deplores planned holding of November ‘elections’ by rebel groups''| publisher=UN News Centre|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49195#.VFd-fTTQrVo |date=29.10. 2014}}</ref>
 
==2015. godina==
[[Datoteka:Damaged_building_in_Kurakhove,_Donetsk_region.jpg|right|thumb|250px|Ruševine u gradu [[Kurahove]]]]
Krhko primirje je početkom nove, 2015. godine počelo bilježiti sve više incidenata sa obje strane. Vođa bojne donskih [[Kozaci|Kozaka]] iz [[Antracit (Ukrajina)|Antracita]], Nikolaj Kozicin, je izjavio da je teritorija njegove skupine, koju kontrolira Luhanska Narodna Republika, postala dio "Ruskog Carstva", a da je Putin njen "vladar".<ref name="NYT5JAN2015">{{cite web|title=French Leader Urges End to Sanctions Against Russia Over Ukraine| publisher=New York Times|url=5.1. 2015|url=http://www.nytimes.com/2015/01/06/world/europe/francois-hollande-says-destabilizing-sanctions-on-russia-must-stop-now.html?_r=0|publisher=New York Times}}</ref> 13.1. odigrao se [[napad na autobus u Volnovaki]] pri čemu je poginulo 13 civila.<ref name="OSCE14JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/134636 | title=Spot report by the OSCE Special Monitoring Mission to Ukraine, 14 January 2015: 12 civilians killed and 17 wounded when a rocket exploded close to a civilian bus near Volnovakha | publisher=OSCE | date=14.1. 2015}}</ref> Snage Donjecke Narodne Republike (DNR) pokrenule su novu ofenzivu i zauzele međunarodni aerodrom u Donjecku, nakon bitke za isti koja je trajala od maja 2014. Od aerodroma su ostale samo ruševine.<ref name="15JANGUARD">{{cite web | url=http://www.theguardian.com/world/2015/jan/15/russian-backed-separatists-seize-donetsk-airport-ukraine | title=Russia-backed separatists seize Donetsk airport in Ukraine | work=The Guardian | date=15.1. 2015}}</ref>
 
Separatistički vođa Zaharčenko je izjavio da je zauzimanje aerodroma prvi korak prema "vraćanju teritorija izgubljenog od ukrajinskih snaga od ljeta 2014." Takva izjava je označila potpuni raspad primirja u Minsku koja je uspostavila tampon zonu između dvaju strana.<ref name="REU21JAN22">{{cite web | url=http://in.reuters.com/article/2015/01/20/ukraine-crisis-klimkin-idINKBN0KT1VD20150120 | title=Ukraine accuses separatists of abusing Minsk deal with land grab | agency=Reuters | date=21.1. 2015}}</ref> Pozivi na nove mirovne pregovore u Minsku 16.1. odbili su vođe DNR-a i LNR-a Zaharčenko i Igor Plotnicki.<ref name="15JANIF">{{cite web | url=http://en.interfax.com.ua/news/general/244837.html | title=No Contact Group meeting without Zakharchenko, Plotnytsky - Kuchma | work=Interfax-Ukraine News Agency | date=15.1. 2015 }}</ref>
 
Ukrajinske snage su pokrenule protuofenzivu kako bi vratile kontrolu nad ostacima aerodroma, te izjavile da time ne krše mirovni sporazum u Minsku jer se jedino vraćaju na prethodne linije razgraničenja uspostavljene tim sporazumom.<ref name="REU18JAN">{{cite web| url=http://uk.reuters.com/article/2015/01/18/uk-ukraine-crisis-military-idUKKBN0KR0DD20150118 | title=Ukrainian troops retake most of Donetsk airport from rebels | agency=Reuters | date=18.1. 2015}}</ref> Ovime su započela nova bombardiranja Donjecka.<ref name="OSCE20JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/135491 | title=Latest from OSCE Special Monitoring Mission (SMM) to Ukraine based on information received as of 18:00 (Kyiv time), 19 January 2015 | publisher=OSCE | date=20.1. 2015}}</ref>
[[File:Ruins_of_Donetsk_International_airport_(16).jpg|thumb|left|250px|Ruševine ostataka luhanskog aerodroma]]
Porošenko je 21.1. izjavio da je Rusija ponovno poslala pojačanje da spasi proruske separatiste u obliku 9.000 vojnika i 500 tenkova koji su poslani u Donbas.<ref name="BBC15JAn">{{cite news | url=http://www.bbc.com/news/world-europe-30928107 | title=Ukraine conflict: US accuses rebels of 'land grab' | publisher=BBC News | date=21.1. 2015 }}</ref> Time su proruske snage ponovno odbile ukrajinske vojnike i učvrstile kontrolu nad ostacima aerodroma.<ref name="DT22JAN">{{cite web | url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/ukraine/11363929/Pro-Russia-separatists-vow-further-advances-into-Ukraine-after-taking-Donetsk-airport.html | title=Pro-Russia separatists vow further advances into Ukraine after taking Donetsk airport | work=The Daily Telegraph | date=22.1. 2015}}</ref>
 
Separatisti su započeli napad na grad Debalceve na sjeveroistoku Donjecke oblasti. Također su započeli ofenzivu na luku [[Mariupolj]] ujutro 24.1. Lansirali su rakete Grad na središte grada, pri čemu je poginulo najmanje 30 civila, a ranjeno 83.<ref name="OSCE24JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/136061 | title=Spot report by the OSCE Special Monitoring Mission to Ukraine (SMM), 24 January 2015: Shelling Incident on Olimpiiska Street in Mariupol | publisher=OSCE | date=24.1. 2015}}</ref> Vlada u Kijevu je nakon toga proglasila dan žalosti. [[Ban Ki-moon]], glavni tajnik [[UN]]-a, osudio je napad na Mariupolj, kao i jednostrano povlačenje pobunjenika od mirovnog sporazuma, te pogotovo osudio "provokativne izjave" proruskih separatista koje žele još više teritorija, što je "kršenje mirovnog sporazuma". Ki-moon je također izjavio da se "ukrajinski mir, [[teritorijalni integritet]] i stabilnost moraju odmah obnoviti".<ref>{{cite web|title=UN chief strongly deplores latest deadly attack in Ukraine| date=24.1. 2015|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49900#.VM44X9LQrVo| publisher=UN News Centre}}</ref> Teške borbe su nastavljene narednih tjedana, kako bi se zaustavila ekspanzija Novorusije na još više ukrajinskog teritorija.
 
==Optužbe za ratne zločine==
[[UNHCR]] je objavio da je do 27.6. 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i Češkoj.<ref>{{cite web|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5.8., u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{cite web|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do 2.9. možda je bilo i preko milijun raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=[[UNHCR]]| title=''Number of displaced inside Ukraine more than doubles since early August to 260,000''| date=2.9. 2014| url=http://www.unhcr.org/540590ae9.html}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 442.219 raseljenih osoba u Ukrajini, te 488.466 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 442.219 zatražilo azil u Rusiji do 31.10.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref>
 
U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do 31.10januara 2015. je poginulo najmanjeje preko 45.707100 osoba,<ref>{{cite web|title=During Ukraine visit, senior UN official pledges broad support for Government| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49635#.VJbLUsCAA| publisher=UN News Centre| date=17.12. 2014}}</ref> dok je preko 10.000 ranjeno:{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} prosječno je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevno nakon primirja 5.9.<ref>{{cite web| title=''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014}}</ref> Primirje je ostalo vrlo krhko: od 5.9. do 20.11., u Ukrajini je svejedno poginulo gotovo 1.000 osoba u sporadičnim sukobima dvaju strana.<ref>{{cite web| title=''In latest report, UN rights office says nearly 1,000 dead amid shaky Ukraine ceasefire''| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49393#.VHClztLQrVo| date=20.11. 2014}}</ref> Na ukrajinskoj strani, do 15.11. je poginulo najmanje 1.167 vojnika, dok je u Donjecku poginulo najmanje 1.719 a u Lugansku 858 vojnika i civila.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 8}}
 
===Materijalni i ekononmski gubici===