Napoleon I Bonaparte – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje |
m Vraćene izmjene Igor gdsgsdgifsscvu (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Munjanes |
||
Red 1:
{{Monarh
| ime = Napoleon I Bonaparte
| slika = [[File:Jacques-Louis David - The Emperor Napoleon in His Study at the Tuileries - Google Art Project.jpg|250px]]
| opis = [[Jacques-Louis David]]: [[Car Napoleon u svojoj radnoj sobi u Tuileriesu]] ([[1812.]])
| titula = {{flagicon|FRA}} [[Prvo Francusko Carstvo|Car Francuza]]
| vladavina = [[18. svibnja]] [[1804.]] – [[11. travnja]] [[1814.]]<br>[[20. ožujka]] [[1815.]] – [[22. lipnja]] [[1815.]]
| krunidba = [[2. prosinca]] [[1804.]]
| prethodnik = ''nitko''
| nasljednik = [[Louis XVIII od Francuske|Louis XVIII]] <small>(''de iure'' [[1814.]] kao kralj)</small><br>[[Napoleon II Bonaparte|Napoleon II]] <small>(''de facto'' nasljednik titule cara)</small>
| regent =
| titula1 = [[File:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|22px]] [[Kraljevina Italija (1805-1814)|Kralj Italije]]
| vladavina1 = [[17. ožujka]] [[1805.]] – [[11. travnja]] [[1814.]]
| krunidba1 = [[26. svibnja]] [[1805.]]
| prethodnik1 = ''on sam''<br><small>(kao [[predsjednik Italije]])</small>
| nasljednik1 = ''nitko''<br><small>(Napoleonska kraljevina je ukinuta, a sljedeći vladar Italije bio je [[Vittorio Emanuele II od Italije|Vittorio Emanuele II]])</small>
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
Linija 13 ⟶ 27:
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga =
| supruge = [[Joséphine de Beauharnais]]<br>[[Marie-Louise od Austrije]]
| suprug =
| supruzi =
| djeca = [[Napoleon II Bonaparte|Napoleon II]]
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Dinastija
| vladarska himna
| otac = [[Carlo Buonaparte]]
| majka = [[Letizia Ramolino]]
| datum rođenja = [[15. kolovoza]] [[1769.]]
| mjesto rođenja = {{flagicon|FRA}} [[Ajaccio]], [[Francuska]]
| datum smrti = [[5. svibnja]] [[1821.]]
| mjesto smrti = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Longwood, Sveta Helena|Longwood]], [[Sveta Helena]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
| datum pokopa =
| mjesto pokopa = ''[[Les Invalides]]''<br>{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]
| potpis = Firma Napoleón Bonaparte.svg
| zanimanje =
| vjera = [[katolicizam]]<ref>Napoleon je službeno ekskomuniciran [[10. lipnja]] [[1809.]] godine.</ref>
}}
'''Napoleon I. Bonaparte''' ([[Ajaccio]], [[15. 8.]] [[1769]]. — [[Sveta Helena]], [[5. 5.]] [[1821]].) [[Francuska|francuski]] je vojskovođa, državnik, car i vladar.
Kao dijete siromašnog [[korzika]]nskog plemića školovao se na francuskoj vojnoj akademiji i [[Francuska revolucija|francusku revoluciju]] dočekao s činom topničkog [[kapetan (vojska)|satnika]]. U francuskim je revolucionarnim ratovima brzo napredovao do čina [[general]]a i godine [[1796]]. dobio zapovjedništvo nad francuskim snagama koje su jug zemlje trebale braniti od [[Austrija]]naca iz [[Italija|Italije]]. Zahvaljujući svom britkom umu u nizu je bitaka i vještih manevara porazio brojčano nadmoćnije austrijsko - talijanske snage, osvojio sjevernu Italiju i prisilio Austriju na sklapanje [[Mir u Campo Formiju|Mira u Campo Formiu]] [[1797]].
Njegovi vojni uspjesi i naglo stečena popularnost učinili su ga favoritom političara i narodnih masa koji su željeli stabilnost nakon godina revolucionarne [[Anarhija|anarhije]] i nasilja. Godinu dana nakon pohoda u [[Egipat]], Napoleon je godine [[1799]]. izveo državni udar poslije kojega se proglasio prvim [[konzul]]om i zaveo osobnu [[Diktatura|diktaturu]]. Godine [[1804]]. proglasio se francuskim [[car]]em.
Napoleonova vladavina bila je obilježena sukobom Francuske s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]], koji je trajao od godine [[1793]]. do [[mir u Amiensu|mira u Amiensu]] [[1802]]. Godinu dana kasnije sukob je ponovno eskalirao i Napoleon se, nakon poraza u pomorskoj [[bitka kod Trafalgara|bitci kod Trafalgara]] i kraha planova za invaziju Britanskog otočja, morao obračunati s britanskim kontinentalnim saveznicima. Godine [[1805]]. u [[Bitka kod Austerlitza|Bitci kod Austerlitza]] porazio je i pokorio [[Austrija|Austriju]], godine [[1806]]. nakon [[bitka kod Jene|bitke kod Jene]] isto je učinio s [[Pruska|Pruskom]] te formalno okončao [[Sveto Rimsko Carstvo]], da bi nakon pobjede nad [[Rusija|Rusima]] kod [[bitka kod Friedlanda|Friedlanda]] [[1807]]. godine sklopio savez s ruskim carom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandrom I.]] i ustanovio tzv. [[Kontinentalni sustav]], čiji je cilj bio ekonomskim [[embargo]]m poraziti Britaniju.
U tom trenutku Napoleon je bio na vrhuncu moći, ali je samo godinu dana kasnije sebi dopustio da bude umiješan u [[Dinastija|dinastijski]] sukob u savezničkoj [[Španija|Španjolskoj]]. Francuska vojna intervencija i postavljanje Napoleonova brata za [[kralj]]a dovela je do svenarodnog otpora, pojave [[španija|španjolske]] [[Gerila|gerile]] i prvih ozbiljnih francuskih poraza. Godine [[1809]]. ohrabrena je Austrija Francuskoj objavila rat što je dovelo do kratkog ali vrlo krvavog pohoda tokom kojeg je u [[bitka kod Asperna|bitci kod Asperna]] Napoleon po prvi put potučen na bojnom polju. Iako je Napoleon taj rat na kraju dobio, nastojao se od sličnih problema u budućnosti osigurati ženidbom s austrijskom princezom [[Marija Lujza|Marijom Lujzom]] koja mu je rodila sina.
U međuvremenu je [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] sve teže podnosila ekonomske posljedice napoleonove Kontinentalne blokade pa ju je počela kršiti i dozvoljavati britanskim brodovima da uplovljavaju u luku [[Sankt Peterburg]], zbog tog ju je Napoleon [[1812]]. napao s najvećom vojnom silom dotada skupljenom. Pohod se krajem godine pretvorio u katastrofu tojekom koje je izgubljen veći dio Napoleonove Velike Armije. U proljeće [[1813]]. Napoleon se suočio sa svenarodnim ustankom u [[Nemačka|Njemačkoj]] i dotadašnjim saveznicima koji su se okrenuli protiv njega. U odlučnoj [[bitka kod Leipziga|bitci kod Leipziga]] Napoleon je poražen i prisiljen na povlačenje u Francusku gdje je morao [[abdicirati]] i otići u progonstvo na otok [[Elba (otok)|Elbu]] gdje je postavljen za formalnog vladara.
Novi režim kralja [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luja XVIII.]] pokazao se tako nepopularnim da je Napoleon nakon samo godinu dana sa šačicom pristaša uspio preuzeti vlast i započeti vladavinu poznatu kao [[Sto dana]]. To je razdoblje završilo u junu [[1815]]. godine nakon poraza u [[bitka kod Vaterloa|bitci kod Waterlooa]]. Napoleona su zarobili Britanci i zatočili na otoku [[Sveta Helena]] gdje je umro šest godina kasnije.
Godine [[1840]]. njegovi su posmrtni ostaci vraćeni u Francusku gdje je pokopan u [[Pariz|pariškom]] [[Dom invalida|Domu invalida]]. Njegov se pogreb smatra jednim od najvećih i najveličanstvenijih u povijesti.
Zbog svoje kratke ali burne vladavine Napoleon je i danas predmetom velikih kontroverzi. Jedni ga smatraju beskrupuloznim tiraninom i militaristom čija je vanjska politika izazvala krvoproliće i pustošenje koje se u [[Evropa|Europi]] nije ponovilo sve do doba [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. S druge se strane navode njegova manje spektakularna, ali za razvoj europske ekonomije i kulture daleko važnija dostignuća na polju unutrašnje politike, odnosno cijeli niz liberalnih reformi kojima je staro [[feudalizam|feudalno]] uređenje postupno zamjenjivano modernim [[kapitalizam|kapitalizmom]] oličenim u Napoleonovu zakoniku poznatom kao [[Code civil]].
== Porodični život ==
[[Datoteka:Jacques-Louis David 019.jpg|thumb|left|Jozefina kleči pred Napoleonom tijekom krunidbe]]
Napoleon se prvi puta oženio [[1796]]. godine sa [[Joséphine de Beauharnais]]. Joséphine, Rosa Tascher de la Pagerie, rodila se na [[Martinik|Martiniqueu]] gdje je njena obitelj imala plantažu [[šećer]]a. Roditelji su je udali za Alexandra de Beauharnaisa. U braku su imali dvoje djece, no rastali su se zbog bračnih razmirica. Alexandar je u doba [[Revolucija|revolucije]] bio pogubljen na [[Giljotina|giljotini]]. Joséphine se udala za Napoleona uoči njegova prvog pohoda na Italiju.
Bez obzira na Napoleonovu neupitnu ljubav prema Josephine koja je potvrđena njihovom drugom rodbinskom vezom kada se njena kćer iz prvog braka ženi s carevim mlađim bratom, njena nemogućnost da ima djecu je presudila vezi je stvarala povremene svađe i optužbe. Do rastave formalno dolazi na njen zahtjev [[1809]], a on se potom je [[1810]]. oženio devetnaestogodišnju austrijsku nadvojvotkinju Mariju Lujzu, kći austrijskog cara [[Franjo I., austrijski car|Franje I]]. Iako nije dobrovoljno ušla u ovaj brak, već sljedeće godine [[Marija Lujza]] rodila je Napoleonu sina, nasljednika prijestolja. Marija Lujza napustila je Napoleona [[1814]]. kad je prognan na [[Laba|Elbu]]. Odlukom Bečkog kongresa dobila je vojvodine [[Parma|Parmu]] i [[Piacenza|Piacenzu]] kojima je vladala od [[1816]]. godine. Marija Lujza sklopila je još dva braka i umrla [[1847]]. godine.
Sin Napoleona I. i Marije Lujze dobio je ime [[Francois Charles Joseph Bonaparte]]. Kada je Napoleon abdicirao [[1815]]. kao četverogodišnji dječak proglašen je za francuskog cara pod imenom [[Napoleon II.]] Bio je boležljivo dijete i živio je na dvoru u [[Schönbrunn]]u. Također je bio kralj [[Rim]]a, vojvoda od [[Reichardst]]a i princ od Parme. Nadimak mu je bio Orlić (''L’aiglon''). Umro je [[1832]]. godine u 21. godini života.
== Početak vojne karijere ==
Linija 36 ⟶ 87:
U zemlji je uspostavljena [[vojna diktatura]], vlast je centralizirana, a uloga [[parlament]]a bila je neznatna. Također su centralizirane financije i osnovana je državna banka (Banque de France). Građanima su osigurana prava i slobode stečene u doba revolucije. Svi su bili jednaki pred zakonom i imali su pravo na slobodu [[vjeroispovijest]]i. Zakonom o školstvu otvarane su gimnazije za koje su postojale [[Stipendija|stipendije]]. Cilj školovanja bio je obrazovanje sposobnih činovnika i vojnih dužnosnika. Ono što je mnogima bilo najvažnije bilo je uspostavljanje mira i reda u državi. Godine [[1802]]. [[Ustav]] je promijenjen te je Napoleon imenovan doživotnim konzulom.
== Bitke ==
=== Carski ratovi ===
Kao izabrani doživotni konzul Napoleon se [[1804]]. godine proglasio carem. U travnju [[1803]]. Britanija je, isprovocirana Napoleonovim agresivnim ponašanjem, nastavila rat s Francuskom na moru. Dvije godine kasnije Britancima su se pridružile Austrija, Rusija, [[Švedska]] i [[Napulj]]. Zbog poraza u pomorskoj bitci kod [[Trafalgar]]a, rta na jugu Španjolske, Napoleon je napustio planove o napadu na Britaniju. Svoju je vojsku usmjerio protiv austrijsko-ruskih snaga te ih [[1805]]. porazio u bitkama kod [[Ulm]]a i [[Bitka kod Austerlitza|Austerlitza]].
Iste je godine brata Louisa [Luja] proglasio kraljem [[Holandija|Nizozemske]], a šogora [[Joachim Murat|Joachima Murata]] kraljem Napulja. Godine [[1806]]. ukinuo je [[Sveto Rimsko Carstvo]] Njemačke Narodnosti i od njemačkih je država osnovao [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]].
Naredni Napoleonov korak bio je nametanje kontinentalne blokade Velikoj Britaniji. Europskim državama pod njegovom kontrolom naredio je [[bojkot]] britanske robe. Zbog tih je događaja [[Pruska]] sklopila savez s Rusijom i napala je Rajnsku konfederaciju. No, Napoleon je kod [[Jena|Jene]] i [[Auerstädt]]a porazio Pruse. Sljedeće je godine ([[1807]].) u [[Tilsit]]u sklopio mirovni sporazum s ruskim carom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandrom I]]. Svome je carstvu pridodao dvije nove države: [[Vestfalija|Vestfaliju]], u kojoj je za kralja postavio brata [[Jérôme]]a [Žeroma], i [[Varšavsko Vojvodstvo]].
=== Poluotočki rat ===
Godine [[1807]]. Napoleon je osvojio [[Portugal]] koji nije poštivao kontinentalnu blokadu, a [[1808]]. [[Španija|Španjolsku]] u kojoj je za kralja postavio brata Josepha ([[Josip I. Bonaparte]]). Josephov dolazak u Španjolsku potakao je ustanak protiv Francuza, poznat pod nazivom Poluotočki rat. Napoleon je došao u Španjolsku i ugušio pobunu, no nakon njegova odlaska borbe su se nastavile. Budući da su Britanci podupirali Španjolce u pobuni u Poluotočkom ratu, Francuzi su s vremenom izgubili 300 000 vojnika i velika novčana sredstva. To je utjecalo na slabljenje Napoleonova carstva.
Ipak, Francusko Carstvo ubrzo je doživjelo najveću ekspanziju. U novom ratu [[1809]]. Napoleon je prinudio Austriju na mir u [[Schönbrunn]]u [Šenbrun] i oduzeo joj je dio teritorija. Na prostoru [[Hrvatska|hrvatskih]] i [[Slovenija|slovenskih]] zemalja južno od [[Sava|Save]] osnovao je [[Ilirske pokrajine]]. Također je zavladao Nizozemskom i dijelom sjevernih njemačkih država.
== Bitka kod Austerlitza ==
| |||