Gerilski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 36:
Postoje i zabeleške o partizanskom ratovanju sa "druge strane", tj. od visokih okupacionih zapovednika. Italijanski guverner okupirane Crne Gore [[Alessandro Pirzio Biroli]] je sastavio detaljan izveštaj o partizanskim metodama borbe, u kome između ostalog piše sledeće:
 
{{citiranje|[[Datoteka:Alessandro Pirzio Biroli.jpg|100px|left]]Normalno, partizani napadaju noću, jer se u toku dana zadržavaju na položajima i čekaju podatke... Napad noću izvode po svim pravilima borbene veštine; nastupaju u prikupljenim formacijama a zatim, kad stignu na pogodno odstojanje za bacanje ručnih bombi, napadaju munjevito i otvaraju vatru iz automatskog naoružanja, stvarajući zaglušujuću buku. Napadaju životinjski, ispuštajući divlje krikove da bi zaplašili protivnika. Kad smatraju da je njihov napad postigao izvestan uspeh, u neprijateljske formacije odmah ubacuju svoje „trojke“ koje, zatim, stižu u našu pozadinu... Kako je poznato, neprijatelj je u napadima noću uvek imao uspeha, jer mi za to nismo unapred bili pripremljeni, čak i kad smo bili obavešteni o ovim napadima. [...]
 
Partizani svoje položaje brane tako da napred isturaju manje jedinice, snabđevene automatskim oružjem. Pomoću ovih jedinica uspevaju da nametnu borbu i da prisile naše rezerve da se angažuju pre vremena, tako da, kad stignemo do njihovog glavnog položaja, više ne raspolažemo rezervama. U ovom momentu oni kreću u protivnapad i imaju verovatnoću za uspeh.<ref name="Beleška Guvernatora">[http://znaci.net/zb/4_13_3.pdf#page=468 ZABELEŠKA ITALIJANSKOG GUVERNATORATA CRNE GORE IZ PRVE POLOVINE 1943. O ORGANIZACIJI I NAČINU VOĐENJA BORBE JEDINICA NOV I POJ]</ref>|ZABELEŠKA ITALIJANSKOG GUVERNATORATA CRNE GORE IZ PRVE POLOVINE 1943. O ORGANIZACIJI I NAČINU VOĐENJA BORBE JEDINICA NOV I POJ}}
Red 42:
Zapovednik [[2. oklopna armija (Njemačka)|2. oklopne armije]] [[Vermaht]]a, general [[Lothar Rendulic]] ostavio je zabelešku o tome kako je partizansko ratovanje u Jugoslaviji iscrpljivalo njegove vojnike, te su tražili premeštaj na Istočni front:
 
{{citatquote|Nije bilo ni jednog nemačkog vojnika kome je partizanski rat bio drag. U nedeljama nakon mog dolaska na Balkan primio sam zahteve više od 1000 vojnika svih činova u kojima oni traže premeštaj na rusko ratište, iako su tamo stalno vođene velike borbe.<ref>Lothar Rendulic: GEKÄMPFT, GESIEGT, GESCHLAGEN, strana 210 ({{jez-nem|Es gab keinen deutschen Soldaten, dem der Partisanenkrieg sympathisch gewesen wäre. In den Wochen nach meinem Eintreffen auf dem Balkan erhielt ich Gesuche von mehr als 1000 Soldaten aller Dienstgrade, die um Versetzung auf den russischen Kriegsschauplatz baten, obwohl dort dauernd große Kämpfe im Gange waren.}})</ref>| Njemački senior-general [[Lothar Rendulić|Lotar Rendulic]]}}
 
Razvojem borbenih dejstava partizanski rat gubi gerilski karakter i prerasta u pravi rat. Nemački zapovednik okupiranog Balkana feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] je u jesen 1943. godine zaključio da je rat u Jugoslaviji izgubio karakter gerilskog rata:
 
{{citiranje|[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-056-1643-29A, Frankreich, Generäl v. Weichs.jpg|100px|left]]Borbene akcije, koje su se otuda razvile izgubile su karakter gerilskog rata. U stvarnosti, u borbama sa posadnim trupama na odlučujućim mestima pojavljuju se brojno jake, planski vođene i — bar za planinsko ratovanje — dobro naoružane i opremljene jedinice.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA PODRUČJU JUGOSLAVIJE KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE]</ref>|Izveštaj feldmaršala [[Maximilian von Weichs|fon Vajhsa]] Vrhovnoj komandi Vermahta od 1. novembra 1943.}}
 
== Literatura ==