Prkosi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 21:
== Istorija ==
 
Istorija ovog njesta je najviše vezana za njegov položaj u neposrednoj blizini rijeke Une koja je bila pogranično područje. I danas su vidljivi ostaci kule koju je u tome selu sagradio poznati Kulin-kapetan, kapetan Stare Ostrovice. Ta je kula nakon toga postala središtem kapetanije Stara Ostrovica.
U tome selu sagradio je poznati Kulin-kapetan, kapetan Stare Ostrovice oko 1800 kulu na četiri kata od tesanog kamena i na vrhu veliki odžak od drvenog materijala. Osnovica joj je kvadrat, a oko kule je dvorište opasano zidom. Godine 1876 propao je odžak u požaru, a i na kuli je izgorila sva drvenina.
 
Kapetanije su bile manji, tačno ograničeni teritoriji u prvo doba njihova opstanka samo duž onih granica bosansko-hercegovackih, koje su dijelile tursko carstvo od hrvatskih zemalja, a bile su pod vlašću bečkog cara i mletačkog dužda. Ova institucija postojala je od polovine 16. stoljeća do 1835. godine.
 
Po svom teritorijalnom opsegu, ali i geostrateškom značaju, jedna od najvećih i najznačajnijih kapetanija Bosanskog ejaleta bila je Stara Ostrovica. Kapetanija se prvi put spominje 1699. godine, a kapetani su pripadali obitelji Kulinović, kasnije prozvani Kulenovići. Njihovi brojni članovi bili su kapetani Stare Ostrovice, Petrovca, dizdari (zapovijednici tvrđave) Havale i Jajca. Zapovijedali su i palankom Čovkom, koja je u neposrednoj blizini Prkosa . Kapetani su u Staroj Ostrovici opstali do iza 1791. godine. Nakon gubitka Lapca i pomjeranja granice u neposrednu blizinu Stare Ostrovice, kapetan je prenio svoje sjedište u Prkose,<ref>Povijesno područje Ostrovica – Ostrovački grad, općina Bihać, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine -Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 69/12</ref> gdje je sagradio oko 1800 kulu na četiri kata od tesanog kamena i na vrhu veliki odžak od drvenog materijala. Osnovica joj je kvadrat, a oko kule je dvorište opasano zidom. Godine 1876 propao je odžak u požaru, a i na kuli je izgorila sva drvenina.
 
 
Na Prkosima je teško ranjena Marija Bursać koja će kasnije biti proglašena prvom ženom [[Narodni heroj|Narodnim herojem]] Jugoslavije.
 
Ovdje je rođen i Narodni heroj Nikola Karanović, komandant 3. krajiške proleterske brigade.
{{...}}