Kalendarska era – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 6:
==Antički sistemi datiranja==
===Grčko-helenistički===
====Olimpijade====
*'''Olimpijade'''. Kod starih Grka, uobičajeni metod za odmeravanje prolaska godina počivao je na poretku Olimpijskih igara, koje su prvi put održane [[776. pne.]]. Ove panhelenske igre su raznim nezavisnim gradovima-državama pružale uzajamno razumljiv sistem datiranja. Pri tome, same igre su se nazivale "Olimpijske igre", a "''[[Olimpijada (period)|Olimpijada]]''" je četvorogodišnji interval između igara. Prva Olimpijada takođe označava tradicionalni početak grčke istorijske civilizacije i vođenja zapisa; i danas se smatra krajem zapadne praistorije i početkom istorijske epohe. Ovaj sistem je korišćen od 4. st.stoleća pne. do 3. ili 4. st.stoleća n.enove ere.
 
*'''Seleukidska era'''. U većem delu Bliskog istoka se od 4. st. pne. do 6. st. n.e. koristila [[seleukidska era]], čija je epoha bila 312. pne., godina kada je [[Seleuk I Nikator]] zauzeo [[Vavilon]], čime je započeo vladavinu svoju, i svoje dinastije, nad azijskim delom imperije [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Ova era se javlja u [[hebrejska Biblija|Hebrejskoj Bibliji]] u [[Knjiga Makaveja|Knjizi Makaveja]]; Jevreji su ovu eru koristili i tokom Srednjeg veka, pod nazivom Era ugovora, jer su njome datirani pravni dokumenti.
 
====Seleukidska era====
*'''Seleukidska era'''. U većem delu Bliskog istoka se od 4. st. pne. do 6. st. n.e. koristila ''[[seleukidska era]]'', čija je epoha bila 312. pne., godina kada je [[Seleuk I Nikator]] zauzeo [[Vavilon]], čime je započeo vladavinu svoju, i svoje dinastije, nad azijskim delom imperije [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Ova era se javlja u [[hebrejska Biblija|Hebrejskoj Bibliji]] u [[Knjiga Makaveja|Knjizi Makaveja]]; Jevreji su ovu eru koristili i tokom Srednjeg veka, pod nazivom Era ugovora, jer su njome datirani pravni dokumenti.
----
===Stari Rim===
====Konzularno datiranje====
*'''Konzularno datiranje'''. Stari i uobičajeni običaj bilo je rimsko "''[[rimski konzul|konzularno]]arno"'' datiranje. Ovo je podrazumevalo imenovanje obojice ''consules ordinarii'' koji su preuzimali taj položaj 1. januara/siječnja građanske godine. Ponekad se dešavalo da jedan ili obojica konzula ne budu imenovani do novembra ili decembra prethodne godine, a vest o imenovanju bi možda stigla tek nekoliko meseci od početka godine u sve delove [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], pa ponekad nalazimo natpise gde je godina definisana kao "posle konzulata" prethodnog para konzula, što se naziva post-konzularno datiranje. Upotreba konzularnog datiranja je okončana [[541]]. godine, kada je [[Justinijan I]] prestao sa imenovanjem konzula. Praktično je uvedeno datiranje po ''vladavinama [[vizantijski car|careva]]'' a zatim [[Datiranje postanja|datiranje od Postanja]].
 
====Od osnivanja Rima====
*'''Od osnivanja Rima'''. Jedan retko korišćeni metod datiranja bilo je da se navede godina ''anno urbis conditae'' ([[latinski jezik|latinski]]: "u godini osnovanog grada [Rima]", skraćeno AUC). Često se neispravno daje da AUC znači ''[[ab urbe condita]]'', što je naslov [[Livije]]ve istorije Rima. Rimski istoričari su koristili nekoliko epoha, njihove današnje kolege uglavnom usvajaju [[Marko Terencije Varon|Varon]]ovu epohu, nama poznatu kao 753. godinu pne..
 
:Ovaj sistem je uveo Marko Terencije Varon u 1. veku pne.. Prvi dan njene godine bio je Dan Osnivača ([[21.4.|21. april/travnja]]), mada većina modernih istoričara pretpostavlja da je koincidirala sa modernom istorijskom godinom (1. januar - 31. decembar). U [[rimski kalendar|prvobitnom rimskom]] i [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] je retko korišćena — dominiralo je imenovanje dvojice konzula koja su bila na položaju u konkretnoj godini. Godina {{CURRENTYEAR}} n.e. je AUC {{#expr: {{CURRENTYEAR}}+753}} (godina n.e. + 753, odn. 754 - godina pne.).
 
:Iberijski istoričar [[Orozije]] je oko 400. n.e. koristio AUC eru. Papa [[Bonifacije IV]] (oko 600.) mogao je biti prvi koji je koristio AUC i ''Anno Domini'' (novu) eru; zabeležio je 607. godinu kao AUC 1360.
 
====Vladarske godine rimskih careva====
*'''Vladarske godine rimskih careva'''. Još jedan sistem, koji se nalazi ređe nego što se mislilo, bilo je upotreba vladarske godine [[rimski car|rimskog cara]]. Prvi car, [[August (rimski car)|August]], označavao je godine svoje vlasti brojanjem koliko puta je bio konzul i koliko puta mu je [[Rimski senat]] dao ovlašćenja [[tribun]]a. Time je pažljivo poštovao fikciju da njegova vlast potiče od ovih položaja koji su mu dati, a ne od njegove osobe ili mnogih [[legija]] pod njegovom kontrolom. Njegovi naslednici su sledili ovu praksu sve dok nije izbledelo sećanje na [[Rimska republika|Rimsku republiku]], na prelazu iz drugog u treće stoleće, kada su otvoreno počeli koristiti i svoju vladarsku godinu.
 
*'''====Datiranje od rimskog osvajanja'''. ====
Neki regioni Rimskog carstva su datirali svoje kalendare od vremena rimskog osvajanja ili ustanovljenja rimske vlasti.
 
:* '''[[Španska era]]''' (ili Hispanska) je brojala godine od 38. pne., što je verovatno bio datum nametanja nekog novog poreza u Iberiji. To bi označavalo uvođenje rimske vlasti u Hispaniji i ta era je korišćena u zvaničnim dokumentima hrišćanskih država na poluostrvu sve do 15. veka.
 
:* Tokom rimskog i vizantijskog perioda, neformalni region [[Dekapolis]] i drugi helenizovani gradovi Sirije i Palestine su koristili '''[[Pompejeva era|Pompejevu eru]]''', koja je brojala godine od 63. pne., kada je taj rimski general osvojio region.
 
*'''====Drugi sistemi datiranja'''. ====
Postojale su i mnoge druge, lokalne ere, npr. od godine osnivanja pojedinog grada, vladarska godina susednog [[persija|persijskog]] cara, kasnije čak i godina aktuelnog [[Kalif]]a.
 
==Pozna antika i Srednji vek==