Učenje – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 7:
# '''Spol''' - Smatra se da [[muškarac|muškarci]] više djeluju u području [[prirodne znanosti|prirodnih znanosti]], dok su [[žena|žene]] jače u [[društvene nauke|društvenim znanostima]]. O tome govori i sama činjenica da studije [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]], [[elektrotehnika|elektrotehnike]] i sličnih [[znanosti]] upisuje više muških [[student|studenata]], dok društvene predmete i [[jezik]]e studira više studentica. To se tumači time što su [[muškarci]] i [[žena|žene]] različiti u obrađivanju [[informacije|informacija]], po načinima usvajanja informacija i brzini kojom usvajaju određenu vrstu informacija. "Muški" [[mozak]] lakše pamti apstraktne ideje, znakove, lakše se prostorno orijentira i predočuje nešto u prostoru. "Ženski" [[mozak]] s druge strane lakše se uživljava u stanja drugih ljudi, u [[emocije|osjećaje]], socijalne konflikte, uspješniji je u obradi verbalnih podataka i jezične građe.
# '''Dispozicije''' - Urođena građa i funkcija [[organizam|organizma]] također utječe na učenje. Genetski nasljeđujemo dispozicije od roditeljskog para i prijašnjih generacija. Čim naučimo nešto novo, na temelju riješavanja nekog problema, čega nema u našem iskustvu, idemo dalje u razvoju svojih dispozicija.
# '''Umor''' - Umor je jedan od obrambenih mehanizama organizma koji nas štiti da se ne bismo previše opteretili. To je reverzibilno stanje. Postoji fizički i psihički umor. Fizički umor se javlja nakon što intenzivno, kroz dulje vrijeme opterećujemo neku [[ljudski mišići|mišićnu skupinu]]. Psihički umor sa manifestira kao monotonija i jako emocionalno opterećenje koje nastaje zbog nedostatka stimulacije, a ponekad i kao frustracija. Naime, tijekom učenja trošimo mnogo [[kiseonik|kisika]] i organizmu je potrebno više kisika. Kad osjetimo umor, treba se odmoriti. Već odmor od kojih pola sata do sat vremena znači brz oporavak. Za psihički odmor potrebno je nešto više vremena, no ako se previše umaramo može biti opasan i manifestirati se kao neurotičnost, [[depresija]] i razna psihosomatska oboljenja. Umor u procesu učenja preventira se pravodobnim početkom odmora. U učenju su bitni kratki odmori nakon prvih znakova umora (kad osjećamo da gubimo nit u gradivu, kad počinjemo zuriti u prazno ili kroz prozor...), jer je tada veća mogućnost obnavljanja [[energija|energije]]. Dovoljno je prestati s učenjem na 3 do 5 minuta, prošetati i jednostavno se maknuti s mjesta učenja. Tijekom učenja bitno je i paziti na [[prehrana|prehranu]], jer dodatni stimulansi poput kave ili red bulla samo privremeno odgađaju znakove umora. Zdraviji su fiziološki stimulatori poput umivanja hladnom vodom ili hiperventilacije
== Psihički faktori ==
Red 20:
Postoji unutarnja (intrizična) i vanjska (ekstrizična) motivacija. Unutarnja motivacija je kad imamo neke pokretačke snage unutar nas samih da napredujemo i uspijevamo, za naše potrebe. Vanjska motivacija je neki vanjski motiv zbog kojeg radimo neku aktivnost (npr. ocjena, plaća, poklon itd.)
=====
# Prilaziti poslovima s pozitivnim stavom - imati volju učiniti nešto
# Postaviti si cilj - što želim ostvariti?
# Postaviti očekivanja - koliko mogu ostvariti?
Red 31:
# Postaviti si nagrade za obavljen posao - ako obavim posao.
# Podsjetiti se na dobre strane svog rada - zašto to radim.
# Osjećaj zadovoljstva na kraju mora biti posljedica naše svjesne odluke da ćemo se početi mijenjati danas
# Iskoristi višak energije za svoj rad
# Iskoristi negativnosti - podsjeti se na posljedice ako ne obaviš zadatak
# Ne prekoračiti vrijeme koje si zadaješ za neki zadatak.
# Drži se rokova.
# Napraviti jasnu razliku između "ne mogu" i "neću".
# Počni odmah. Ne odugovlači
# Poboljšaj svoju sposobnost samouvjeravanja
# Budi optimističan - šanse za uspjeh će se povećavati
# Koristi bilješke, podsjetnike, natuknice i sl.
# Iskoristi svaki uspjeh kao dodatnu motivaciju za daljnji rad.
# Prepoznaj ono što bi te moglo ometati i napravi izbor.
# Imaš pravo pogriješiti - nitko nije savršen.
# Vježbaj svoj smisao za [[humor]] - smijeh ukazuje na to da si realan
# Nagradi se za ostvaren cilj – realne nagrade
=== Razina aktivnosti učenja ===
Red 75:
b) misaono-verbalno (verbalno)
=== Prema načinu učenja ===
Linija 112 ⟶ 111:
# Osvrt
Suvremene [[nastavne metode|metode učenja]] uključuju i izradu mentalnih mapa te brzo čitanje.
Pojam akceleriranog učenja javio se u suvremenom ubrzanom [[društvo|društvu]] koje želi doći na brz i jednostavan način do korisnih informacija. Originalni koncept brzog učenja razvio je profesor Lozanov, a tijekom sedamdesetih godina su ga je šire objavili Ostrander i Schroeder. Oni su dokazali da učenjem u određenom ritmu i [[frekvencija]]ma, sposobnost učenja i zadržavanja informacija može se uvelike poboljšati. Akcelerirano učenje temelji se na najnovijim istraživanjima ljudskog mozga. Svaki pojedinac ima svoj način učenja – način koji mu najboljr odgovara. Ako znate i koristite tehnike koje se poklapaju s vašim načinom učenja, učite prirodnije. Budući da je prirodnije, postaje i lakše. A budući da je lakše, ujedno je i brže. Stoga i samo ime akceleriranog učenja. Uklapanjem dobro istraženih tehnika pamćenja, akcelerirano učenje čini učenje ugodnim, uspješnim i zadovoljavajućim iskustvom. [[Profesor]] Gardner sa sveučilišta Harvard razvio je «Teoriju višestrukih [[inteligencija]]» koja govori da se IQ ne bi smio mjeriti kao apsolutna mjera poput visine, [[težina|težine]] ili [[krvni pritisak|krvnog tlaka]]. Ne radi se o tome koliko si pametan, već kako si pametan. Svi mi kao ljudska bića imamo repertoar vještina za rješavanje različitih vrsta problema. Gardner definira inteligenciju kao sposobnost rješavanja problema ili oblikovanja nekog [[proizvod]]a koja se procjenjuje u jednom ili više kulturnih okvira. Mreža akceleriranog učenja je uzela Gardnerovu teoriju i stavila je u praksu. Stvorili su [[proizvod]]e koji omogućuju [[učenik|učenicima]] da uče prema vlastitim mogućnostima učenja. Dodatno se bave i nizom aktivnosti učenja koje uključuju sve inteligencije, tako da svatko ima jednaku priliku za učenje. Postoji osam [[inteligencija]], a to su:
#
#
#
#
#
#
#
#
Tradicionalno su se školski predmeti poučavali uključivanjem samo jezične i logičko-matematičke inteligencije. To znači da su učenici koji su prirodno jaki u tim područjima dobro prolazili u [[škola|školskom]] sustavu. Danas su te inteligencije jako važne, ali postoji i šest drugih inteligencija. Tek kad dovedemo u red sve svoje inteligencije zaista počinjemo koristiti cjelokupnu moć uma
Jedna od suvremenih tehnika koja pomaže u učenju su [[mentalna mapa|mentalne mape]]. Mentalna mapa je dijagram koji se koristi da bismo si predočili riječi, ideje, zadatke ili druge stvari međusobno povezane i poredane oko centralnog pojma ili ideje. Stavljanje različitih informacija u mentalnu mapu radijalno omogućava lakše povezivanje pojedinih informacija, a time olakšava pamćenje i učenje. Elementi mape mogu se poredati prema važnosti na grupe, grane ili područja. Elementi koji spadaju pod jednu granu mogu se obojiti jednom [[boja|bojom]] i tako vizualno bolje prikazati. Koristi se za prikupljanje znanja ili obnavljanje starih [[znanje|znanja]]. Najpopularniji autor mnogih [[knjiga]] o mentalnim mapama, Tony Buzan, predlaže da se središnji [[pojam]] stavi na sredinu [[papir]]a. U mapi se mogu koristiti sličice, simboli, šifre, i različite dimenzije. Ključne riječi pišu se velikim tiskanim slovima, a kako prelazimo u niži rodni pojam možemo ih promijeniti u mala tiskana slova. Svaka riječ ili slika mora stajati samostalno na jednoj grani. Crte moraju biti povezane počevši od centralnog pojma. Centralne crte su deblje i postaju sve tanje kako se odmiču od centra. Crte su jednake duljine kao i riječ ili slika. Na mapi se koriste boje prema vlastitom izboru odnosno šifri. Dobro je naglasiti pojedine dijelove i koristiti asocijacije diljem mape.
Postoji još niz korisnih tehnika poput mnemotehnika i novih načina učenja, ovo su samo neki od najpopularnijih i najučinkovitijih. Zahvaljujući tim modelima pojam cjeloživotnog učenja postaje ugodan i nešto čemu se treba veseliti.
== Vanjske veze ==
* [http://www.pedagogy.ir/ pedagogy.ir: learning environment, learning performance & lifelong learning]▼
{{Commonscat|Learning}}
▲* [http://www.pedagogy.ir/ pedagogy.ir: learning environment, learning performance & lifelong learning]
[[Kategorija:
[[Kategorija:Psihologija]]
| |||