Čečenski jezik – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Чеченски језик је један од кавкаских језика. Говори га око 1.200.000 људи, углавном етнички Чечени, од ... |
dodatak s hr.wiki |
||
Red 1:
'''Čečenski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=che che]) [[jezik]] kojim na [[Kavkaz]]u, u [[Čečenija|Čečeniji]] govori oko 1.2 milijuna ljudi. Zajedno s još nekim jezicima, spada u [[Sjeveroistočni kavkaski jezici|sjeveroistočne kavkaske jezike]], u žu [[nahski jezici|nahsku]] skupinu.
== Osobine ==
=== Pismo ===
Povijesno se koristilo [[arapsko pismo]], [[ćirilica]] i [[latinica]]. Zbog velikog broja glasova koje ima čečenski, sva su ta pisma relativno neodgovarajuća.
U posljednje vrijeme se pokušava standardizirati čečenska latinica, i postoji nekoliko različitih verzija zapisivanja.
=== Glasovi ===
Čečenski je poznat po izrazito velikom broju suglasnika (preko 30, što je karakteristika mnogih jezika na Kavkazu), ali i po velikom broju samoglasnika i dvoglasa (27). Broj varira prema narječju i načinu analize.
Plozivi (kao u [[Gruzijski jezik|gruzijskom]], npr.) imaju tri tipa: bezvučni, glotalizirani (označeni s apostrofom ''ʼ'') i zvučni; shema suglasnika:
{| class="wikitable"
!
!bilabijalni
!alveolarni
!palatalni
!velarni
!uvularni
!faringalni
!glotalni
|- align="center"
!ploziv
|''p'' ''pʼ'' ''b''
|''t'' ''tʼ'' ''d''
|
|''k'' ''kʼ'' ''g''
|''q'' ''qʼ''
|''w''
|''ʼ''
|- align="center"
!frikativ
|(''f'') ''v''
|''s'' ''z''
|''š'' ''ž''
|
|''x'' ''gh''
|''hw''
|''h''
|- align="center"
!slivenik
|
|''c'' ''cʼ''
|''č'' ''čʼ''
|
|
|
|
|- align="center"
!nazal
|''m''
|''n''
|
|
|
|
|
|- align="center"
!lateral
|
|''l'', ''r'', ''rh''
|
|
|
|
|
|}
=== Gramatika ===
{{sectionStub|, Jezici}}
==== Imenice, zamjenice i pridjevi ====
Čečenski posjeduje sustav sljedećih [[padež]]a: [[nominativ]], [[ergativ]], [[genitiv]], [[dativ]], alativ (koristi se za neke indirektne objekte), [[instrumental]], lativ, i komparativ (u izrazima "X je bolji od Y", umjesto "od-Y" koristi se ovaj padež).
Imenice imaju 6 [[Rod (gramatika)|rodova]] (u nekim opisima 4). Od toga su dva za ljudska bića (muški, ženski), a ostali su za životinje i neživa bića. Različiti rodovi koriste različite ''markere'' po sljedećem sustavu:
{| class="wikitable"
|-
!rod
!muški
!ženski
!''J''-rod
!''B''-rod
!''D''-rod
!''BD''-rod
|-
!jednina
|''v'' -||''j'' -||''j'' -||''b'' -||''d'' - ||''b'' -
|-
!množina
|''b'' -||''b'' -||''j'' -||''b'' -||''d'' - ||''d''-
|-
!primjer
|''veša''<br />"brat"
|''jiša''<br />"sestra"
|''phwaagal''<br />"zec"
|''laatta''<br />"zemlja"
|''maalx''<br />"sunce"
|''jyett''<br />"krava"
|-
|}
Imenice muškog i ženskog roda počinju s ''v''-, odnosno ''j''- u jednini i množini; neke imenice mogu biti i muškog i ženskog roda, ovisno o tome koga predstavljaju (npr. nazivi zanimanja, općenito "osoba" i sl.). Nekoliko imenica za ljude pripada ostalim rodovima.
Postoji 10 deklinacijskih klasa, koje se razlikuju po različitim umecima u padežima različitim od nominativa, i po promjeni osnove (prijeglasu). Primjer promjene imenice (''ča'' "medvjed"):
{| class="wikitable"
|-
|
!nom.!!erg.!!gen.!!dat.!!ala.!!ins.!!lat.!!kom.
|-
!jednina
|''ča'' ||''čanuo'' ||''čan'' ||''čana'' ||''čanie''||''čaca''||''čax''||''čal''
|-
!množina
|''čerčii''||''čerčaša''||''čerčiin''||''čerčašna''||''čerčaška''||''čerčašca''||''čerčiax''||''čerčial''
|}
Tvorba množine je obično nepravilna.
Čečenski razlikuje ''inkluzivne'' ("mi, uključujući i tebe") i ''ekskluzivne'' ("mi, bez tebe") [[zamjenice]] u prvom licu množine. Markeri roda u jednini ovise o spolu osobe na koju se odnosi zamjenica.
{| class="wikitable"
|-
! lice, broj
!nom.!!erg.!!gen.!!dat.!!ala.!!ins.!!lat.!!kom.!!marker roda
|-
! 1. jd.
|''so'' ||''as''(''a'') ||''san'' ||''suuna'' ||''soega'' ||''soeca'' ||''sox'' ||''sol'' || ''v'' / ''j''
|-
! 2. jd.
|''hwo'' ||''ahw''(''a'')||''hwan''||''hwuuna''||''hwoega''||''hwoeca''||''hwox''||''hwol'' || ''v'' / ''j''
|-
! 3. jd.
|''i'',''iza''||''cuo'' ||''cynan''||''cuuna''||''cynga'' ||''cynca''||''cunax''||''cul'' || ''v'' / ''j''
|-
! 1. eks. mn.
|''txo'' ||''ooxa'' ||''txan''||''txuuna''||''txoega''||''txoeca''||''txox''||''txol'' || ''d''
|-
! 1. ink. mn.
|''vai'' ||''vai'' ||''vain''||''vaina'' ||''vaiga''||''vaica'' ||''vaix''||''vail'' || ''d''
|-
! 2. mn.
|''šu'' ||''aš''(''a'') ||''šun''||''šuna'' ||''šyga''||''šyca'' ||''šux''||''šul'' || ''d''
|-
! 3. mn.
|''yš'' ||''caara'' ||''ceeran''||''caarna''||''caerga''||''caerca'' ||''caarax''||''caaral'' || ''b''
|}
Pridjevi se slažu s imenicama po padežu, ali imaju samo dva različita oblika (npr. ''dikan'' "dobar"):
* ''dikan'' - nominativ jednine i množine
* ''dikaču'' - svi ostali padeži u jednini i množini
Pridjevi nemaju promjenu po rodu. Ako se pridjev koristi kao imenica, tada ima punu promjenu po padežima i broju.
==== Glagoli ====
Glagoli se ne mijenjaju po glagolskim licima, ali oko 30% glagola se mijenja po rodu, uz pomoć prefiksiranih markera roda (npr. ''uoža''- "pasti"):
: ''Beer xi ču d-uožna.''
: dijete voda-NOM u MARKER-pasti.PERFEKT
: "Dijete je palo u vodu."
Glagol u čečenskom ima 4 osnovna oblika (ako zanemarimo promjenu po rodu):
* prezent
* infinitiv
* posvjedočeni prošli oblik
* perfekt
Uz pomoć tih oblika i različitih oblika pomoćnog glagola "biti" se tvore sljedeća vremena (primjeri za glagol -''aax''- "živjeti"; ''v''- je oznaka roda):
* neprogresivni prezent (''v-eexa'')
* nedavna prošlost (''v-eexin'')
* posvjedočena prošlost (''v-eexira'')
* perfekt (''v-axna'')
* davna prošlost (''v-axniera'')
* imperfekt (''v-eexara'')
* futur (''v-eexar'')
* progresivni prezent (''v-eexaš vu'')
* progresivna prošlost (''v-eexaš vara'')
* neposredna budućnost (''v-eexar vu'')
==== Ostale riječi ====
==== Sintaksa ====
Čečenski je ergativan jezik, tj. subjekt neprijelaznog glagola je u nominativu:
: (primjer)
Ako je glagol prijelazan:
: ''Muusaa vieza suuna.''
: Musa.NOM PREFIKS-voljeti.PREZENT ja.DAT
: "Ja volim Musu."
Osnovni red riječi je subjekt-objekt-glagol (SOV).
=== Rječnik ===
Čečenski ima tek oko 3000 izvornih riječi; ostatak su posuđenice iz brojnih jezika: [[Arapski jezik|arapskog]], [[Perzijski jezik|perzijskog]], [[Turski jezik|turskog]] i, od ruskog osvajanja [[Kavkaz]]a, naročito [[Ruski jezik|ruskog]]. Čečenski dijeli osnovni rječnik (u smislu usporednica) sa srodnim jezicima:
* 84% s [[Inguški jezik|inguškim]]
* 30% s [[Avarski jezik|avarskim]]
* 20% s [[Lezginski jezik|lezginskim]]
Usporednice su nađene (ipak, o ovom ne postoji slaganje svih stručnjaka) s [[Hurijski jezik|hurijskim]] i [[Urartski jezik|urartskim]] jezikom, izumrlim jezicima koji su se govorili prije par tisuća godina.
Nekoliko riječi, prikazane s različitim usporednicama:
* ''cha´'' "1"
* ''ši´'' "2"
* ''qo´'' "3"
* ''di´'' "4"
* ''pxi´'' "5"
* ''yalx'' "6"
* ''worh'' "7"
* ''barh'' "8"
* ''iss'' "9"
* ''itt'' "10"
* ''maalx'' "sunce"
== Poveznice ==
* [[sjeveroistočni kavkaski jezici]]
* [[hurijski jezik]]
* [[urartski jezik]]
* [[inguški jezik]]
* [[Čečenija]]
* [[Kavkaz]]
* [[Rusija]]
=== Literatura ===
Uglavnom postoji literatura na ruskom. Na hrvatskom nije ništa objavljeno. Korisna je gramatika Johanne Nichols i džepni rječnik, koji se scannirani ([[GIF]]) mogu naći tražeći na internetu.
== Izvori ==
{{izvori}}
=== Vanjske poveznice ===
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=CJC Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=che Ethnologue (15th)]
*[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=che Ethnologue (16th)]
*[http://ingush.narod.ru/chech/book/ Indigenous Language of the Caucasus (Chechen)] gramatički opis čečenskog (engleski)
*[http://socrates.berkeley.edu/~chechen/ The Chechen language | Noxchiin mott] mnogo podataka (engleski)
{{Mrva-jezik}}
[[Kategorija:Čečenija]]
[[Kategorija:Nahski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Rusije]]
[[Kategorija:Jezici Jordana]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:Č]]
[[af:Tsjetsjnies]]
[[ar:لغة شيشانية]]
[[be-x-old:Чачэнская мова]]
[[bg:Чеченски език]]
[[br:Tchetcheneg]]
[[bxr:Сэсэн хэлэн]]
[[ca:Txetxè]]
[[ce:Нохчий мотт]]
[[cs:Čečenština]]
[[cv:Чечен чĕлхи]]
[[da:Tjetjensk (sprog)]]
[[de:Tschetschenische Sprache]]
[[en:Chechen language]]
[[eo:Ĉeĉena lingvo]]
[[es:Idioma checheno]]
[[et:Tšetšeeni keel]]
[[fa:زبان چچنی]]
[[fi:Tšetšeenin kieli]]
[[fr:Tchétchène]]
[[gl:Lingua chechena]]
[[he:צ'צ'נית]]
[[hr:Čečenski jezik]]
[[hu:Csecsen nyelv]]
[[is:Téténska]]
[[it:Lingua cecena]]
[[ja:チェチェン語]]
[[ka:ჩეჩნური ენა]]
[[ko:체첸어]]
[[ku:Zimanê çeçenî]]
[[kv:Нохчи кыв]]
[[lbe:Мичихичнал маз]]
[[lt:Čečėnų kalba]]
[[lv:Čečenu valoda]]
[[mhr:Чечен йылме]]
[[mk:Чеченски јазик]]
[[mr:चेचन भाषा]]
[[ms:Bahasa Chechen]]
[[nl:Tsjetsjeens]]
[[no:Tsjetsjensk]]
[[oc:Chechèn]]
[[os:Цæцæйнаг æвзаг]]
[[pl:Język czeczeński]]
[[pt:Língua chechena]]
[[ro:Limba cecenă]]
[[ru:Чеченский язык]]
[[rw:Igiceceni]]
[[sah:Чэчиэн тыла]]
[[sl:Čečenščina]]
[[sr:Чеченски језик]]
[[sv:Tjetjenska]]
[[ta:செச்சன மொழி]]
[[th:ภาษาเชเชน]]
[[tr:Çeçence]]
[[udm:Чечен кыл]]
[[uk:Чеченська мова]]
[[vi:Tiếng Chechnya]]
[[zh:車臣語]]
| |||