Odo Veliki – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 3:
'''Odo Veliki''' ili '''Odo od Akvitanije''', (također poznat kao ''Eudes'' ili ''Eudo''; ? - cca. 735), bio je [[vojvoda Akvitanije]] od cca. 700. do abdikacije cca 735.
Zbog oskudnih i proturječnih podataka historičari ne znaju koje mu je bilo porijeklo ili etnicitet. Neki podaci navode da mu je otac bio [[Boggis]]/Bertrand, akvitanski vojvoda i navodni sin [[Franci|franačkog]] [[Merovinzi|merovinškog]] kralja [[Haribert II|Hariberta II]]; isti podaci navode da mu je brat bio Sveti [[Hubert]]. Drugi podaci sugeriraju da je bio sin vojvode [[Lupus I od Akvitanije|Lupusa]], koji je bio domorodačkog porijekla. Također nije poznato kada je, zapravo, došao na mjesto vojvode - kao najraniji datum se spominje godina 679. a najkasniji godina 700.
Prvih nekoliko decenija vladavine je proveo u relativnom miru kao [[Franačka|franački]] vazal sve do smrti dugogodišnjeg [[majordom]]a i ''de facto'' vladara [[Pipin Herstalski|Pipina Herstalskog]] 714. On je izazvao građanski rat u Franačkoj, što je Odo iskoristio kako bi 715. proglasio nezavisnost. Suočeni s prijetnjom Pipinovog vanbračnog sina [[Karlo Martel|Karla Martela]], franački kralj [[Hilperik II]] i neustrijski majordom [[Ragenfrid]] su mu 718. ponudili priznanje nezavisnosti u zamjenu za vojnu pomoć. Odo je prihvatio ponudu, ali je iste godine poražen u [[Bitka kod Soissona (718)|bitci kod Soissona]], nakon koje je Hilperik bio prisiljen tražiti utočište u Akvitaniji. Spoznavši Karlovu vojničku nadmoć, sa njime je sklopio mir predavši mu Hilperika i njegovo blago; kontrola nad kraljem je Karlu omogućila da postane neupitni vladar Franačke.
Odovoj Akvitaniji je, tada, pak, zaprijetila nova opasnost s juga, u obliku [[Muslimanska osvajanja|Arapa]] koji su u prethodnoj deceniji [[Muslimansko osvajanje Hispanije|osvojili Iberijski poluotok]] ne nastojali proširiti vlast Kalifata na današnju Francusku. 9. juna 721. je Odo uspio iznenaditi brojčano nadmoćnu arapsku vojsku koja je pod [[Al-Sam ibn Malik al-Havlani]]jem opsjedala grad [[Toulouse]] te joj nanijeti [[Bitka kod Toulousea (721)|poraz]] koji je za cijelu deceniju zaustavio arapske pokušaje osvajanja Zapadne Evrope. Prema predaji je nakon toga svoju nezakonitu kćer Lampegiju nakon toga dao udati za arapskog velikodostojnika [[Munuza|Munuzu]] nastojeći postići trajni mir ili saveznike južno od Pirineja.
==Izvori==
| |||