Richard Dawkins – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m potpis |
Prevedeno s en.wiki |
||
Red 1:
:''Za arheologa vidi [[Richard MacGillivray Dawkins]].''
{{Infokutija biografija
| ime = Richard Dawkins
Linija 27 ⟶ 29:
}}
'''Clinton Richard Dawkins''' ([[Nairobi]], [[Britanska Kenija|Kenija]], [[26. ožujka]] [[1941.]]), [[etologija|etolog]], [[evolucijska biologija|evolucijski biolog]]<ref>Ridley, Mark. 2007. <span class="plainlinks">[http://books.google.com/books?id=lH4sh2436rEC&q=%22evolutionary+biologist%22#v=snippet&q=%22evolutionary%20biologist%22&f=false ''Richard Dawkins: How a Scientist Changed the Way We Think : Reflections by Scientists, Writers, and Philosophers'']</span>. Oxford University Press. Str. 228. ISBN 0-19-921466-2. <span class="plainlinks">[http://books.google.com/books?id=gPL7LqY8NSsC&pg=PA228 Izvadak sa stranice 228.]</span></ref> i pisac. Na [[Novi koledž u Oxfordu|Novom koledžu u Oxfordu]] ima titulu ''[[fellow|emeritus fellow]]'',<ref><span class="plainlinks">[http://www.new.ox.ac.uk/emeritus-honorary-and-wykeham-fellows Emeritus, Honorary and Wykeham Fellows]</span>, [[New College, Oxford]]</ref> a od 1995. do 2008. bio je [[Simonyijeva profesura za javno razumijevanje znanosti|profesor za javno razumijevanje znanosti]] [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilišta u Oxfordu]].<ref>{{cite web |url=http://www.simonyi.ox.ac.uk/previous-holders-simonyi-professorship|title=Previous holders of The Simonyi Professorship |accessdate=23. rujna 2010.|publisher=The University of Oxford}}</ref> Na istom je sveučilištu 1989. dobio titulu [[doktor znanosti|doktora znanosti]], od 1997. član je [[Kraljevsko književno društvo|Kraljevskog književnog društva]], a od 2001. član je [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]].
Istaknuto mjesto Dawkins je stekao svojom knjigom ''[[Sebični gen]]'' iz 1976. u kojoj je popularizirao [[genocentrični nazor o evoluciji]] i uveo pojam ''[[mem]]''. Godine 1982. uveo je u [[evolucijska biologija|evolucijsku biologiju]] koncept po kojem [[fenotip]]ski efekti gena nisu nužno ograničeni na tijelo organizma, već se mogu protezati daleko u okoliš, uključujući tijela drugih organizama. Ovaj je koncept predstavio u svojoj knjizi ''[[Prošireni fenotip]]''.<ref name="esf">{{cite web|url=http://www.sciencedaily.com/releases/2009/01/090119081333.htm |title=European Evolutionary Biologists Rally Behind Richard Dawkins's Extended Phenotype |publisher=Sciencedaily.com |date=20. siječnja 2009. |accessdate=28. lipnja 2011.}}</ref>
Dawkins je [[ateist]], potpredsjednik [[Britanska humanistička asocijacija|Britanske humanističke asocijacije]] i pristalica pokreta [[Brights]].<ref>{{cite web |url=http://www.ted.com/talks/lang/en/richard_dawkins_on_militant_atheism.html|title=Richard Dawkins o militantnom ateizmu|accessdate=14. prosinca 2011. |publisher=TED Conferences, LLC}}</ref> Opće je poznat po svojoj kritici [[kreacionizam|kreacionizma]] i [[inteligentni dizajn|inteligentnog dizajna]]. U svojoj knjizi ''[[Slijepi urar]]'' iz 1986. argumentira protiv [[analogija s urarom|analogije s urarom]], argumenta za egzistenciju [[bog|nadnaravnog stvoritelja]] zasnovana na kompleksnosti živih organizama. Umjesto toga Dawkins evolucijske procese opisuje kao analogne ''slijepom'' uraru.
Otada je napisao nekoliko popularnoznanstvenih knjiga te redovito nastupa na radiju i televiziji, pretežno diskutirajući o tim temama. U svojoj knjizi ''[[Deluzija o bogu]]'' iz 2006. Dawkins tvrdi da nadnaravni stvoritelj gotovo sigurno ne postoji i da je religiozna vjera deluzija – »fiksno lažno vjerovanje«.<ref name="goddelusion">{{cite book| last = Dawkins| first = Richard| title = The God Delusion| year = 2006.| publisher = Transworld Publishers| isbn = 0-593-05548-9}}</ref><sup class="reference" style="white-space:nowrap;">:5</sup> Do siječnja 2010. engleska je jezična verzija ove knjige bila prodana u više od 2 milijuna primjeraka i bila prevedena na 31 jezik.<ref>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articles/5000#455619 | publisher= Richard Dawkins na RichardDawkins.net | title= The God Delusion – back on the Times extended list at #24 |accessdate=6. veljače 2010. | date = 27. siječnja 2010. }}
* {{cite web |url=http://media.libsyn.com/media/pointofinquiry/POI_2007_12_7_Richard_Dawkins.mp3 | publisher= Richard Dawkins na Point of Inquiryju | title= Richard Dawkins — Science and the New Atheism | accessdate=14. ožujka 2008. | date=8. prosinca 2007.}}</ref> Dawkins je osnovao [[Zaklada Richarda Dawkinsa za razum i znanost|Zakladu Richarda Dawkinsa za razum i znanost]] radi promicanja poučavanja evolucije i djelovanja protiv onih koji zastupaju nastavne programe protiv evolucije.
==
===
Dawkins se rodio u [[Nairobi]]ju u [[Kolonija Kenija|Keniji]].<ref name="cv">{{cite web |url=http://www.fontem.com/archivos/usuarios/cv_521.pdf |title=Curriculum vitae of Richard Dawkins |accessdate=13. ožujka 2008. |publisher=The University of Oxford|archiveurl = http://web.archive.org/web/20080423211133/http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/CV.shtml |archivedate =23. travnja 2008|deadurl=no}}</ref> Sin je Jean Mary Vyvyan (rođ. Ladner) i Clintona Johna Dawkinsa (1915. – 2010.), koji je bio poljoprivredni civilni službenik u [[Kolonijalna služba|Britanskoj kolonijalnoj službi]] u [[Njasa|Njasi]] (sada [[Malavi]]).<ref name="father's obit"/><ref>{{cite web|url=http://www.encyclopedia.com/article-1G2-3449200042/dawkins-richard-1941.html |title=Dawkins, Richard 1941- - Contemporary Authors, New Revision Series |publisher=Encyclopedia.com |accessdate=16. svibnja 2014.}}</ref> Dawkins se autoidentificira kao Englez i trenutačno živi u Oxfordu u Engleskoj.<ref>{{cite web|url=https://twitter.com/RichardDawkins/status/308215177373954049 |title=A twitter status update by Dawkins saying that he identifies as English| publisher=Twitter.com |accessdate=16. svibnja 2014.}}</ref><ref>{{cite web| title=Richard Dawkins: 'I don't think I am strident or aggressive'| author= Andrew Anthony| date=15. rujna 2013.| url=http://www.theguardian.com/science/2013/sep/15/richard-dawkins-interview-appetite-wonder| publisher=The Guardian| accessdate=21. rujna 2014.}}</ref> Rodivši se u Keniji, on je [[britanski državljanin]].
Dawkins ima mlađu sestru.<ref name="Darwin's child"/> Tijekom Drugog svjetskog rata njegov je otac bio pozvan u [[Kraljevi afrički strijelci|Kraljeve afričke strijelce]];<ref>{{cite book| author = Richard Dawkins| title = The Ancestor's Tale| url = http://books.google.com/?id=Tub-X6wydKgC| date = listopad 2004.| publisher = Houghton Mifflin Harcourt| isbn = 978-0-618-00583-3| page = 317 }}</ref><ref name="Brief Scientific Autobiography">{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articles/4757-brief-scientific-autobiography |title=Brief Scientific Autobiography |accessdate=17. srpnja 2010. |publisher=RichardDawkins.net |last=Dawkins |first=Richard}}</ref> u Englesku se vratio 1949. kada je Dawkinsu bilo osam godina. Otac mu je bio naslijedio ladanjsku ostavštinu, Over Norton Park u Oxfordshireu, koju je pretvorio u komercijalnu farmu.<ref name="father's obit">Dawkins, Richard (11. prosinca 2010.). <span class="plainlinks">[http://www.independent.co.uk/news/obituaries/lives-remembered-john-dawkins-2157459.html Lives Remembered: John Dawkins]</span>. ''[[The Independent]]'' (London). Pristupljeno 12. prosinca 2010.</ref> Oba njegova roditelja bila su zainteresirana za [[prirodne znanosti]]; na Dawkinsova pitanja odgovarala su u znanstvenim terminima.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/uk/2000/newsmakers/1595744.stm |title=Richard Dawkins: The foibles of faith |accessdate=13. ožujka 2008. |date=12. listopada 2001. |publisher=BBC News}}</ref>
Dawkins opisuje svoje djetinjstvo kao »normalno [[anglikanizam|anglikansko]] odgajanje«.<ref>Pollard, Nick (travanj 1995.). <span class="plainlinks">[http://books.google.com/?id=17rzvh_Ve0IC High Profile]</span>. ''[[Third Way Magazine|Third Way]]'' (Harrow, England: Hymns Ancient & Modern Ltd) '''18''' (3): 15. [[ISSN]] <span class="plainlinks">[http://www.worldcat.org/issn/0309-3492 0309-3492]</span>.</ref> Kršćanin je bio do sredine svojih adolescentskih godina kada je zaključio da je [[teorija evolucije]] bila bolje objašnjenje za kompleksnost života te je prestao vjerovati u boga.<ref name="Darwin's child">{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/world/2003/feb/10/religion.scienceandnature |author=Hattenstone, Simon |title=Darwin's child |accessdate=22. travnja 2008. |date=10. veljače 2003. |publisher=The Guardian |location=London}}</ref> Dawkins tvrdi: »Glavni rezidualni razlog zašto sam bio religiozan bio je taj da sam bio toliko impresioniran kompleksnošću života i da sam osjećao da je on morao imati dizajnera i mislim da je to bilo kada sam shvatio da je darvinizam bio daleko superiorno objašnjenje koje je argumentu dizajna izmaknulo tlo ispod nogu. I to me ostavilo bez ičega.«<ref name="Darwin's child"/>
=== Obrazovanje ===
Dawkins je pohađao [[Škola u Oundleu|Školu u Oundleu]] u Northamptonshireu, englesku javnu školu s distinktnom aromom Engleske crkve,<ref name="Darwin's child"/> od 1954. do 1959., gdje je boravio u [[Škola u Oundleu|Laundimerovoj kući]].<ref name="Oundle2012b">{{cite web|ref=CITEREFOundle2012b|url=http://www.oundleschool.org.uk./extracurric/lectures.php|title=The Oundle Lecture Series|publisher=[[Oundle School]]|year=2012b|accessdate=12. lipnja 2012.}}</ref> [[zoologija|Zoologiju]] je studirao na [[Balliolov koledž u Oxfordu|Balliolovu koledžu u Oxfordu]], diplomiravši 1962.; dok se ondje nalazio, tutor mu je bio [[Nobelova nagrada|Nobelom nagrađeni]] etolog [[Nikolaas Tinbergen]]. Pod Tinbergenovom supervizijom nastavio je kao student istraživač, stekavši do 1966. stupnjeve [[magistar umjetnosti (Oxbridge i Dublin)|magistra (MA)]] i [[doktor filozofije|doktora (DPhil)]], a potom je još jednu godinu ostao kao asistent istraživač.<ref name=cv/> Tinbergen je bio pionir u proučavanju životinjskog ponašanja, posebice u područjima instinkta, učenja i izbora;<ref name="Shrage">{{cite news| first=Michael |last=Schrage |title=Revolutionary Evolutionist |date=srpanj 1995. |url=http://www.wired.com/wired/archive/3.07/dawkins_pr.html |publisher=Wired |accessdate=21. travnja 2008.}}</ref> Dawkinsovo se istraživanje u tom periodu bavilo modelima donošenja odluka u životinja.<ref>{{cite journal |first=Richard |last=Dawkins |title=A threshold model of choice behaviour |journal=Animal Behaviour |volume=17 |year=1969. |doi=10.1016/0003-3472(69)90120-1 |page=120 |issue=1}}</ref>
=== Poučavanje ===
Od 1967. do 1969. bio je profesor asistent zoologije na [[Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju|Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju]]. Tijekom tog perioda studenti i fakultet na Sveučilištu u Berkeleyju većinom su se protivili tekućem [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] i Dawkins se snažno uključio u [[opozicija Vijetnamskom ratu|antiratne]] demonstracije i aktivnosti.<ref name="belief interview">{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/people/dawkins.shtml |title="Belief" interview |accessdate=8. travnja 2008. |date=5. travnja 2004. |publisher=BBC}}</ref> Na Sveučilište u Oxfordu vratio se 1970., gdje je preuzeo poziciju predavača. Godine 1990. postao je [[reader (akademsko zvanje)|profesor (''reader'')]] zoologije. Godine 1995. bio je postavljen za [[Simonyijeva profesorura za javno razumijevanje znanosti|Simonyijeva profesora za javno razumijevanje znanosti]] na Oxfordu, a ovu je poziciju financijski utemeljio [[Charles Simonyi]] s izraženom namjerom da se od nositelja »očekuje da učini važne doprinose u javnom razumijevanju nekog znanstvenog polja«<ref>{{cite web |url=http://www.simonyi.ox.ac.uk/aims/manifesto.shtml |title=Manifesto for the Simonyi Professorship |accessdate=13. ožujka 2008. |author=Simonyi, Charles |authorlink=Charles Simonyi |date=15. svibnja 1995. |publisher=The University of Oxford|archiveurl = http://web.archive.org/web/20080423211123/http://www.simonyi.ox.ac.uk/aims/manifesto.shtml |archivedate =23. travnja 2008|deadurl=yes}}</ref> i da prvi nositelj profesure bude Richard Dawkins.<ref>{{cite web|url=http://www.simonyi.ox.ac.uk/aims/index.shtml |title= Aims of the Simonyi Professorship|date=23. travnja 2008. |accessdate=28. lipnja 2011. |archiveurl=http://web.archive.org/web/20080423211118/www.simonyi.ox.ac.uk/aims/index.shtml |archivedate=23. travnja 2008}}</ref>
Od 1970. član je [[Novi koledžu o Oxfordu|Novog koledža u Oxfordu]].<ref>{{cite web |url=http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/index.shtml |title=The Current Simonyi Professor: Richard Dawkins |accessdate=13. ožujka 2008. |publisher=The University of Oxford|archiveurl = http://web.archive.org/web/20080423211128/http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/index.shtml |archivedate =23. travnja 2008|deadurl=yes}}</ref> Održao je mnogo inauguralnih i ostalih predavanja, uključujući memorijalno predavanje o [[Henry Sidgwick|Henryju Sidgwicku]] (1989.), prvo memorijalno predavanje o [[Erasmus Darwin|Erasmusu Darwinu]] (1990.), predavanje o [[Michael Faraday|Michaelu Faradayu]] (1991.), memorijalno predavanje o [[Thomas Henry Huxley|T. H. Huxleyju]] (1992.), memorijalno predavanje o Irvineu (1997.) predavanje o Sheldonu Doyleu (1999.), predavanje o Tinbergenu (2004.) te [[Tannerova predavanja]] (2003.).<ref name=cv/> Godine 1991. održao je [[Kraljevska institucijska božićna predavanja|Kraljevska institucijska božićna predavanja za djecu]] na temu ''[[Odrastanje u svemiru]]'' (''Growing Up in the Universe''). Bio je također urednik mnogih časopisa te radio kao urednički savjetnik za ''Enciklopediju Encartu'' (''Encarta Encyclopedia'') i ''[[Enciklopedija evolucije|Enciklopediju evolucije]]'' (''Encyclopedia of Evolution''). Na popisu je kao viši urednik i kolumnist magazina ''Free Inquiry'' [[Vijeće za sekularni humanizam|Vijeća za sekularni humanizam]] i član je uredničkog odbora magazina ''[[Skeptic (američki magazin)|Skeptic]]'' od njegova osnutka.<ref>{{cite web |url=http://www.skeptic.com/the_magazine/editorial_board.html |title= Editorial Board |accessdate=22. travnja 2008. |publisher=The Skeptics' Society}}</ref>
Sudjelovao je u sudačkim panelima za razne nagrade, od [[Faradayeva nagrada|Faradayeve nagrade]] Kraljevskog društva do [[Nagrade Britanske akademije televizijskih umjetnosti|Nagrada Britanske akademije televizijskih umjetnosti]],<ref name=autogenerated1>Richard Dawkins, 2006. [http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/CV.shtml Curriculum Vitae]. <span class="plainlinks">[https://web.archive.org/web/20080423211133/http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/CV.shtml Arhivirano]</span> 23. travnja 2008. na [[Wayback Machine]]u.</ref> te bio predsjednik Sekcije za biološke znanosti [[Britanska asocijacija za unapređenje znanosti|Britanske asocijacije za unapređenje znanosti]]. Godine 2004. [[Balliolov koledž u Oxfordu]] ustanovio je Dawkinsovu nagradu koja se dodjeljuje za »izvanredno istraživanje o ekologiji i ponašanju životinja kojih bi blagostanje i opstanak mogli biti ugroženi čovjekovim aktivnostima«.<ref>{{cite web |url=http://www.balliol.ox.ac.uk/official/miscellany/dawkins/index.asp |title=The Dawkins Prize for Animal Conservation and Welfare |accessdate=30. ožujka 2008. |date=9. studenoga 2007. |publisher=Balliol College, Oxford|archiveurl = http://web.archive.org/web/20070912192317/http://www.balliol.ox.ac.uk/official/miscellany/dawkins/index.asp |archivedate =12. rujna 2007|deadurl=yes}}</ref> U rujnu 2008. napustio je svoju profesuru i otišao u mirovinu, najavivši planove da će »napisati knjigu namijenjenu mladima u kojoj će ih upozoriti da ne vjeruju u ›antiznanstvene‹ bajke«.<ref name="telegraph2008">{{cite news| title=Harry Potter fails to cast spell over Professor Richard Dawkins| url=http://www.telegraph.co.uk/news/3255972/Harry-Potter-fails-to-cast-spell-over-Professor-Richard-Dawkins.html| publisher=The Daily Telegraph| accessdate=1. studenoga 2008.| author=Martin Beckford and Urmee Khan| location=London| date=24. listopada 2008.}}</ref>
=== Osobni život ===
Dawkins se ženio tri puta i ima jednu kćer. Za kolegicu etologinju [[Marian Stamp Dawkins|Marian Stamp]] Dawkins se oženio 19. kolovoza 1967. u [[Annestown]]u u [[Waterford (grofovija)|grofoviji Waterfordu]] u Irskoj;<ref name="MStamp">{{cite news|title=Marriage|newspaper=The Times|location=London|date=23. kolovoza 1967.|page=8|url=http://callisto10.ggimg.com/doc/LT/WrapPDF=contentSet=LT=recordID=0FFO-1967-AUG23-008-F.pdf}}{{dead link|date=listopad 2011.}}</ref> razveli su se 1984. Potom se 1. lipnja iste godine u Oxfordu oženio za Eve Barham (19. kolovoza 1951.<ref name="BMD">{{cite web|url=http://www.findmypast.co.uk/BirthsMarriagesDeaths.jsp |title=Births, Marriages and Deaths, England and Wales 1984–2006 |publisher=Findmypast.com |accessdate=29. srpnja 2010.}}</ref> – 28. veljače 1999.). Dobili su kćer Juliet Emmu Dawkins (Oxford, 1984.).<ref name="BMD"/> Dawkins i Barham također su se razveli.<ref name=McKie/> Godine 1992. u [[Kraljevski gradski okrug Kensigton i Chelsea|Kensigtonu i Chelseaju]] u Londonu oženio se za glumicu [[Lalla Ward|Lallu Ward]].<ref name="McKie">{{cite news |first=Robin |last=McKie |title=Doctor Zoo |url=http://observer.guardian.co.uk/comment/story/0,6903,1268687,00.html |publisher=The Guardian |location=London |date=25. srpnja 2004. |accessdate=17. ožujka 2008. }}</ref><ref name="BMD"/> Dawkins ju je upoznao preko njihova zajedničkog prijatelja [[Douglas Adams|Douglasa Adamsa]],<ref>{{cite book| title = Hitchhiker: A Biography of Douglas Adams| url = http://books.google.com/?id=K-E2cAzsxwUC| year = 2005.| publisher = Justin, Charles & Co| isbn = 1-932112-35-9| page = 129| first1 = M. J.| last1 = Simpson }}, [http://books.google.com/books?id=K-E2cAzsxwUC&pg=PA129 Chapter 15, p. 129]</ref> koji je s njom radio na BBC-jevu ''[[Doctor Who|Doctor Whou]]''.
== Djelo ==
=== Evolucijska biologija ===
[[file:Dawkins at UT Austin.jpg|thumb|right|upright|Dawkins na [[Teksaško sveučilište u Austinu|Teksaškom sveučilištu u Austinu]], ožujak 2008.]]
:''daljnje informacije: [[genocentrični nazor o evoluciji]]''
U svojim znanstvenim djelima Dawkins je najpoznatiji po popularizaciji [[gen]]a kao glavne [[jedinica selekcije|jedinice selekcije]] u [[evolucija|evoluciji]]; ovaj nazor najjasnije je izložen u njegovim knjigama:<ref>{{cite book| last = Lloyd| first = Elisabeth Anne| title = The structure and confirmation of evolutionary theory| url = http://books.google.com/?id=hO8vHTSiBkAC| year = 1994.| publisher = Princeton University Press| isbn = 978-0-691-00046-6 }}</ref>
* ''[[Sebični gen]]'' (''The Selfish Gene'', 1976.), u kojoj primjećuje da »sav život evoluira diferencijalnim preživljenjem replicirajućih entiteta«
* ''[[Prošireni fenotip]]'' (''The Extended Phenotype'', 1982.), u kojoj opisuje [[prirodna selekcija|prirodnu selekciju]] kao »proces kojim [[replikacija DNA|replikatori]] jedan drugoga ispropagiraju«.
Dawkins je konzistentan u skepsi prema neadaptivnim procesima u evoluciji (kao što su [[spandrel (biologija)|spandreli]] koje su opisali [[Steven Jay Gould|Gould]] i [[Richard Lewontin|Lewontin]])<ref name="gould-lewontin">{{cite journal|last=Gould|first=Stephen Jay|author2=Lewontin, Richard C. |year=1979.|title=The Spandrels of San Marco and the Panglossian Paradigm: A Critique of the Adaptationist Programme |journal=Proceedings of the Royal Society of London|location=London|volume= 205|issue=1161|series=B|pages=581–598|url=http://rspb.royalsocietypublishing.org/content/205/1161/581.short | doi = 10.1098/rspb.1979.0086 | pmid= 42062|accessdate=14. kolovoza 2009}}</ref> i prema selekciji na razinama »iznad« razine gena.<ref name=Extended_Phenotype>{{cite book|last=Dawkins|first=Richard|title=The extended phenotype: the long reach of the gene|year=1999.|publisher=Oxford Univ. Press|location=Oxford [u.a.]|isbn=0192880519|edition=Rev. ed. with new afterword and further reading.}}</ref> Osobito je skeptičan prema praktičnoj vjerojatnosti ili važnosti [[grupna selekcija|grupne selekcije]] kao osnove za razumijevanje [[altruizam|altruizma]].<ref name="goddelusion" /><sup class="reference" style="white-space:nowrap;">:169–172</sup> Ovo ponašanje isprva izgleda kao evolucijski paradoks jer pomaganje drugima troši vrijedne resurse i smanjuje vlastitu [[sposobnost opstanka]]. Prije njega mnogi su to interpretirali kao aspekt grupne selekcije: jedinke čine ono što je najbolje za opstanak populacije ili vrste u cjelini. Britanski evolucijski biolog [[W. D. Hamilton]] rabio je bio genocentrični nazor da bi objasnio altruizam u okvirima [[inkluzivni fitnes|inkluzivnog fitnesa]] i [[rodbinska selekcija|rodbinske selekcije]], odnosno da bi objasnio da se jedinke ponašaju altruistično prema svojim bliskim srodnicima, koji s njima dijele mnogo vlastitih gena.<ref>{{cite journal |author=Hamilton, W. D. |authorlink=W. D. Hamilton |title=The genetical evolution of social behaviour I and II |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=7 |issue= 1|pages=1–16, 17–52 |year=1964.|doi=10.1016/0022-5193(64)90038-4 |pmid=5875341}}</ref>{{Ref label|a|a|none}} Slično tomu je [[Robert Trivers]], razmišljajući u okvirima genocentričnog modela, razvio teoriju [[recipročni altruizam|recipročnog altruizma]] pri čemu jedan organizam pruža korist drugomu u iščekivanju budućeg reciprociteta.<ref>{{cite journal |author=Trivers, Robert |title=The evolution of reciprocal altruism |journal=Quarterly Review of Biology |volume=46 |issue= 1|pages=35–57 |year=1971.|url= |doi=10.1086/406755}}</ref> Dawkins je ove ideje popularizirao u ''Sebičnom genu'' te ih razvio u vlastitu djelu.<ref name="dawkins79">{{cite journal |author=Dawkins, Richard |authorlink= |title=Twelve Misunderstandings of Kin Selection |journal=Zeitschrift fur Tierpsychologie |volume=51 |issue= |pages=184–200 |year=1979.|url=http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/writings/Twelve%20Misunderstandings%20of%20Kin%20Selection.pdf|archiveurl= https://web.archive.org/web/20080529180009/http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/writings/Twelve%20Misunderstandings%20of%20Kin%20Selection.pdf |archivedate= 29. svibnja 2008. |doi=10.1111/j.1439-0310.1979.tb00682.x}}{{dead link|date=listopad 2011.}}</ref>
Dawkins je također snažno kritizirao [[hipoteza Geje|hipotezu Geje]] nezavisnog znanstvenika [[James Lovelock|Jamesa Lovelocka]].<ref>{{cite book| title = The molecular biology of Gaia| url = http://books.google.com/?id=84yKHDK3VEAC| year = 1996.| publisher = Columbia University Press| isbn = 0-231-10512-6| page = 178| first1 = George Ronald| last1 = Williams }}, [http://books.google.com/books?id=84yKHDK3VEAC&pg=PA178 izvadak sa stranice 178.]
</ref><ref>{{cite book| title = Scientists debate gaia: the next century| url = http://books.google.com/?id=TOi1Cyj9h1UC| year = 2004.| publisher = MIT Press| isbn = 0-262-19498-8| page = 72| first1 = Stephen Henry| last1 = Schneider }}, [http://books.google.com/books?id=TOi1Cyj9h1UC&pg=PA72 izvadak sa stranice 72.]
</ref><ref>{{cite book| title = Unweaving the Rainbow: Science, Delusion and the Appetite for Wonder| url = http://books.google.com/?id=ZudTchiioUoC| year = 2000.| publisher = Houghton Mifflin Harcourt| isbn = 0-618-05673-4| page = 223| first1 = Richard| last1 = Dawkins }}, [http://books.google.com/books?id=ZudTchiioUoC&pg=PA223 izvadak sa stranice 223.]
</ref>
U lipnju 2012. Dawkins je izrazito kritizirao knjigu ''[[Društveno osvajanje Zemlje]]'' (''The Social Conquest of Earth'', 2012.) kolege biologa [[E. O. Wilson|E. O. Wilsona]].<ref>{{cite news|last=Thorpe|first=Vanessa|title=Richard Dawkins in furious row with EO Wilson over theory of evolution. Book review sparks war of words between grand old man of biology and Oxford's most high-profile Darwinist|url=http://www.guardian.co.uk/science/2012/jun/24/battle-of-the-professors|accessdate=3. listopada 2012.|newspaper=The Guardian|date=24. lipnja 2012.|location=London}}</ref>
Kritičari Dawkinsova pristupa sugeriraju da je uzimanje [[gen]]a kao jedinice ''selekcije'' (pojedinačni događaj u kojem se jedinka ili uspije ili ne uspije reproducirati) zavaravajuće; gen bi se moglo bolje opisati, govore oni, kao jedinicu ''evolucije'' (dugoročne promjene u frekvencijama [[alel]]a u populaciji).<ref>{{cite book| last = Dover| first = Gabriel| title = Dear Mr Darwin| year = 2000.| publisher = London: Weidenfeld & Nicolson| isbn = 0-7538-1127-8 }}</ref> U ''Sebičnom genu'' Dawkins objašnjava da rabi definiciju [[George C. Williams|Georgea C. Williamsa]] po kojoj je gen »ono što se segregira i rekombinira s procjenjivom frekvencijom«.<ref>{{cite book| last = Williams| first = George C.| title = Adaptation and Natural Selection| url = http://books.google.com/?id=wWZEq87CqO0C| year = 1966.| publisher = Princeton University Press| location = United States| isbn = 0-691-02615-7 }}</ref> Još jedan čest prigovor je taj da gen ne može samostalno preživjeti, već mora kooperirati s drugim genima da bi izgradio jedinku i stoga gen ne može biti nezavisna »jedinica«.<ref>{{cite book| last = Mayr| first = Ernst| authorlink = Ernst Mayr| title = What Evolution Is| year = 2000.| publisher = Basic Books| isbn = 0-465-04426-3 }}</ref> U ''Proširenom fenotipu'' Dawkins sugerira da su iz perspektive individualnog gena svi ostali geni dio okoliša na koji se on adaptira.
Zastupnici viših razina selekcije (kao npr. [[Richard Lewontin]], [[David Sloan Wilson]] i [[Elliott Sober]]) sugeriraju da postoji mnogo fenomena (uključujući altruizam) koje selekcija zasnovana na genima ne može zadovoljavajuće objasniti. Filozofkinja [[Mary Midgley]], s kojom se Dawkins sukobio u tisku u pogledu ''Sebičnog gena'',<ref>{{Cite news |last =Midgley| first =Mary| author-link = |publication-date =| year =1979. |title =Gene-Juggling |periodical =Philosophy| publisher = | volume =54| issue =210 | pages =439–458 |url =http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=3520652| doi =10.1017/S0031819100063488| oclc = |accessdate = 18. ožujka 2008. }}</ref><ref>{{Cite news |last =Dawkins | first =Richard |publication-date =| year =1981. |title =In Defence of Selfish Genes |periodical =Philosophy |series =| publication-place =| place =| publisher =| volume =56| issue =| pages =556–573 |url =http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=3512724| doi =10.1017/S0031819100050580| oclc = |accessdate = 17. ožujka 2008.}}</ref> kritizirala je selekciju gena, memetiku i sociobiologiju kao ekscesivno [[redukcionizam|redukcionističke]];<ref>{{cite book| last = Midgley| first = Mary| title = Science and Poetry| year = 2000.| publisher = Routledge| isbn = 0-415-27632-2 }}</ref> sugerirala je da se popularnost Dawkinsova djela može pripisati faktorima u [[cajtgajst]]u kao što je rastući individualizam Thatcher-Reaganovih dekada.<ref>{{cite book| first=Mary |last=Midgley| title = The solitary self: Darwin and the selfish gene| year=2010.| publisher = McGill-Queen's University Press| isbn = 978-1-84465-253-2 }}</ref>
U nizu kontroverzija o mehanizmima i interpretacijama evolucije (tzv. »Darwinovi ratovi«)<ref>{{cite book| last = Brown| first = Andrew| authorlink = Andrew Brown (writer)| title = The Darwin Wars: How stupid genes became selfish genes| year = 1999.| publisher = London: Simon and Schuster| isbn = 0-684-85144-X }}</ref><ref name="AndrewBrown2000">{{cite book| last = Brown| first = Andrew| title = The Darwin Wars: The Scientific Battle for the Soul of Man| year = 2000.| publisher = Touchstone| location = London| isbn = 0-684-85145-8 }}</ref> jedna se frakcija često naziva po Dawkinsu, dok se druga frakcija naziva po američkom paleontologu [[Stephen Jay Gould|Stephenu Jayju Gouldu]], reflektirajući tako premoćnost obojice kao popularizatora pertinentnih ideja.<ref name="Brockman">{{cite book| author = Brockman, J.| title = The Third Culture: Beyond the Scientific Revolution| year = 1995.| publisher = Simon & Schuster| location = New York| isbn = 0-684-80359-3 }}</ref><ref name="Sterelny">{{cite book| author = Sterelny, K.| authorlink = Kim Sterelny| title = [[Dawkins vs. Gould|Dawkins vs. Gould: Survival of the Fittest]]| year = 2007.| publisher = Icon Books| location = Cambridge, UK| isbn = 1-84046-780-0 }} Also ISBN 978-1-84046-780-2</ref> Naime, Dawkins i Gould bili su istaknuti komentatori u kontroverziji o [[sociobiologija|sociobiologiji]] i [[evolucijska psihologija|evolucijskoj psihologiji]], uz Dawkinsa koji ih je uglavnom odobravao i Goulda koji ih je uglavnom kritizirao.<ref>{{cite book| last = Morris| first = Richard| title = The Evolutionists| year = 2001.| publisher = W. H. Freeman| isbn = 0-7167-4094-X }}</ref> Tipičan je primjer Dawkinsove pozicije njegova oštra recenzija knjige ''[[Nije u našim genima]]'' (''Not in Our Genes'', 1984.) [[Steven Rose|Stevena Rosea]], [[Leon J. Kamin|Leona J. Kamina]] i Richarda C. Lewontina.<ref>{{Cite news | last=Dawkins | first=Richard | publication-date=24 January 1985 | title=Sociobiology: the debate continues | periodical=New Scientist | url=http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/WorldOfDawkins-archive/Dawkins/Work/Reviews/1985-01-24notinourgenes.shtml | accessdate=3. travnja 2008.|archiveurl = http://web.archive.org/web/20080501043602/http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/WorldOfDawkins-archive/Dawkins/Work/Reviews/1985-01-24notinourgenes.shtml |archivedate =1 May 2008|deadurl=yes}}</ref> Druga dva mislioca koja se često smatraju udruženima s Dawkinsom o ovoj temi jesu [[Steven Pinker]] i [[Daniel Dennett]]; Dennett je promovirao genocentrični nazor o evoluciji i branio [[redukcionizam]] u biologiji.<ref>{{cite book| last = Dennett| first = Daniel| authorlink = Daniel Dennett| title = Darwin's Dangerous Idea| year = 1995.| publisher = Simon & Schuster| location = United States| isbn = 0-684-80290-2 }}</ref> Unatoč svojim akademskim nesuglasicama, Dawkins i Gould nisu imali neprijateljski osobni odnos, a Dawkins je velik dio svoje knjige ''[[Đavolji kapelan]]'' (''A Devil's Chaplain'', 2003.) postumno posvetio Gouldu, koji je umro godinu dana prije toga.
Dawkinsova knjiga ''[[Najveća predstava na Zemlji: dokaz evolucije]]'' (''The Greatest Show on Earth: The Evidence for Evolution'', 2009.) razlaže [[dokaz zajedničkog porijekla|dokaz biološke evolucije]]<ref>{{cite news |url=http://www.thebookseller.com/news/52925-transworld-signs-new-book-from-dawkins.html |title=Transworld signs new book from Dawkins |accessdate=12. siječnja 2009. |date=15. veljače 2008. |publisher=The Bookseller}}</ref> i koincidira s [[godišnjica|dvjestogodišnjicom]] [[Charles Darwin|Darwinova]] rođenja.<ref>{{cite book| last = Dawkins| first = Richard| title = The Greatest Show on Earth: The Evidence for Evolution| year = 2009.| publisher = Transworld Publishers| location = London| isbn = 0-593-06173-X| pages = xii }}</ref>
=== Mem ===
:''glavni članak: [[mem]]''
Dawkins je [[neologizam|skovao]] riječ ''mem'' (bihevioralni ekvivalent gena) kao način da potakne čitatelje da razmišljaju o tome kako bi se darvinistički principi mogli proširiti onkraj carstva gena.<ref name="selfishgene">{{cite book| author = Dawkins, Richard| title = [[The Selfish Gene]]| edition = 2nd| year = 1989.| publisher = Oxford University Press| location = United Kingdom| isbn = 0-19-286092-5}}</ref><sup class="reference" style="white-space:nowrap;">:11</sup> Doista, ona je bila zamišljena kao proširenje njegova argumenta »replikatorâ«, no zadobila je vlastit život u rukama drugih autora poput [[Daniel Dennett|Daniela Dennetta]] i [[Susan Blackmore]]. Ove su popularizacije potom dovele do nastanka [[memetika|memetike]], polja od kojeg se Dawkins distancirao.<ref name="misunderstanding">Burman, J. T. (2012.). The misunderstanding of memes: Biography of an unscientific object, 1976–1999. ''[[Perspectives on Science]]'', 20 (1), 75-104. [http://www.mitpressjournals.org/doi/pdfplus/10.1162/POSC_a_00057 ] {{doi|10.1162/POSC_a_00057}} (Ovo je članak s [[otvoreni pristup|otvorenim pristupom]], učinjen je slobodno dostupnim ljubaznošću [[MIT Press]]a.)</ref>
Dawkinsov ''mem'' odnosi se na svaki kulturni entitet koji promatrač može smatrati replikatorom određene ideje ili kompleksa ideja. Dawkins je postavio hipotezu da bi ljudi na mnoge kulturne entitete mogli gledati kao na one koji imaju sposobnost takve replikacije, uglavnom putem izloženosti ljudima, koji su evoluirali kao efikasni (iako ne savršeni) kopiranti informacija i ponašanja. Budući da se memi ne kopiraju uvijek savršeno, oni mogu postati rafinirani, kombinirani ili na drugi način modificirani drugim idejama; to rezultira novim memima, koji se mogu pokazati više ili manje efikasnim replikatorima od svojih prethodnika, pružajući tako okvir za hipotezu [[kulturna evolucija|kulturne evolucije]] zasnovane na memima, predodžbe koja je analogna teoriji biološke evolucije zasnovane na genima.<ref>{{cite book| author = Kelly, Kevin| title = [[Out of Control: The New Biology of Machines, Social Systems, and the Economic World]]| year = 1994.| publisher = Addison-Wesley| location = United States| isbn = 0-201-48340-8| page = 360 }}</ref>
Iako je Dawkins neovisno osmislio specifični termin mem, nije se pozivao na to da je sama ideja bila potpuno nova,<ref>
{{cite web
|url=http://www.cscs.umich.edu/~crshalizi/formerly-hyper-weird/memetics.html
|title=Memes|work=Center for the Study of Complex Systems
|publisher=University of Michigan
|accessdate=14. kolovoza 2009.
|last= Shalizi
|first= Cosma Rohilla
}}
</ref> a u prošlosti je bilo i drugih izraza za slične ideje. Na primjer, John Laurent sugerirao je da bi termin mogao potjecati iz rada malo znana njemačkog biologa [[Richard Semon|Richarda Semona]].<ref name="mneme">{{Cite book
| last =Laurent| first =John
| year =1999.
| title =A Note on the Origin of 'Memes'/'Mnemes'
| periodical =| series =| publication-place =| place =
| publisher =Journal of Memetics
| volume =3 | issue =1| pages =14–19
| url =http://cfpm.org/jom-emit/1999/vol3/laurent_j.html
| issn =| doi =| oclc =
| accessdate = 17. ožujka 2008
}}</ref> Godine 1904. Semon je izdao ''Mnem'' (''Die Mneme''), koji se 1924. pojavio na engleskom kao ''The Mneme''. U knjizi se raspravlja o kulturnoj transmisiji iskustava, s uvidima paralelnima onima u Dawkinsa. Laurent je usto pronašao da se termin ''mnem'' rabi u knjizi ''Život bijelog mrava'' (''The Life of the White Ant'', 1926.) [[Maurice Maeterlinck|Mauricea Maeterlincka]] i istaknuo je sličnosti s Dawkinsovim konceptom. Autor [[James Gleick]] opisuje Dawkinsov koncept mema »njegovom najslavnijom znamenitom invencijom, daleko utjecajnijom od njegovih sebičnih gena ili njegova potonjeg prozelitizma protiv religioznosti«.<ref>{{cite book| author = James Gleick| title = The Information: A History, a Theory, a Flood| date = 15. veljače 2011.| publisher = Pantheon| isbn = 978-0-375-42372-7| page = 269 }}</ref>
=== Kritika kreacionizma ===
Dawkins je istaknuti kritičar [[kreacionizam|kreacionizma]], religijskog vjerovanja da je [[čovjek|čovječanstvo]], [[život]] i [[svemir]] stvorilo [[božanstvo]]<ref>{{cite web|url=http://plato.stanford.edu/entries/creationism/|title=Creationism|last=Ruse|first=Michael |authorlink=Michael Ruse|work=Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Laboratory, [[Stanford University]]|quote=a Creationist is someone who believes in a god who is absolute creator of heaven and earth.|accessdate=9. rujna 2009.}}</ref> bez utjecaja evolucije.<ref>{{cite book| last = Scott| first = Eugenie C| authorlink = Eugenie Scott| title = Evolution vs. creationism: an introduction| date = 3. kolovoza 2009.| publisher = University of California Press| location = Berkeley, CA| isbn = 978-0-520-26187-7| page = 51| chapter = Creationism| quote = The term 'creationism' to many people connotes the theological doctrine of special creationism: that God created the universe essentially as we see it today, and that this universe has not changed appreciably since that creation event. Special creationism includes the idea that God created living things in their present forms... }}</ref> [[mladozemaljski kreacionizam|Mladozemaljski kreacionistički]] nazor da je Zemlja stara tek nekoliko tisuća godina opisao je kao »izvrnutu, uskoumnu laž«,<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/uk/2002/mar/09/religion.schools1 |title=A scientist's view |last=Dawkins |first=Richard |date=9. ožujka 2002. |work=[[The Guardian]] |accessdate=7. studenoga 2009. |location=London}}</ref> a njegova knjiga ''[[Slijepi urar]]'' (''The Blind Watchmaker'', 1986.) sadrži ustrajnu kritiku [[teleološki argument|argumenta iz dizajna]], važna kreacionističkog argumenta. U toj knjizi Dawkins argumentira protiv [[analogija s urarom|analogije s urarom]], koju je slavnom učinio engleski [[teologija|teolog]] iz 18. stoljeća [[William Paley]] putem svoje knjige ''Prirodna teologija'' (''Natural Theology'', 1802.) u kojoj argumentira da upravo onako kako je ura previše komplicirana i previše funkcionalna da bi iznenada nastala pukim slučajem tako i sva živa bića – sa svojom daleko većom kompleksnošću – moraju biti svrhovito dizajnirana. Dawkins dijeli nazor kojeg se općenito drže znanstvenici da je prirodna selekcija dostatna za objašnjenje očigledne funkcionalnosti i nenasumične kompleksnosti biološkog svijeta i da se za nju može reći da igra ulogu urara u prirodi, mada onog automatskog, neinteligentnog, ''slijepog'' urara.<ref>{{cite web |url=http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/WorldOfDawkins-archive/Dawkins/Work/Books/blind.shtml |title=Book: The Blind Watchmaker |accessdate=28. veljače 2008. |author=Catalano, John |publisher=The University of Oxford|archiveurl = http://web.archive.org/web/20080415140851/http://www.simonyi.ox.ac.uk/dawkins/WorldOfDawkins-archive/Dawkins/Work/Books/blind.shtml |archivedate =15. travnja 2008|deadurl=yes}}</ref>
[[file:Dawkins aaconf.jpg|thumb|left|Dawkins na 34. godišnjoj konferenciji [[Američki ateisti|Američkih ateista]], 2008.]]
Godine 1986. Dawkins i biolog [[John Maynard Smith]] sudjelovali su u debati pri [[Oksfordska unija|Oksfordskoj uniji]] protiv [[A. E. Wilder-Smith]]a, [[mladozemaljski kreacionizam|mladozemaljskog kreacionista]], i [[Edgar Andrews|Edgara Andrewsa]], predsjednika [[Društvo za biblijski postanak|Društva za biblijski postanak]].{{Ref label|b|b|none}} Uglavnom, Dawkins slijedi savjet svojeg preminulog kolege [[Stephen Jay Gould|Stephena Jaya Goulda]] i odbija sudjelovati u formalnim debatama s kreacionistima jer »ono što oni traže je kisik respektabilnosti« i čineći to »taj bi im se kisik dao pukim činom uopće ''stupanja'' u borbu s njima«. On upućuje na to da kreacionisti »ne mare što su potučeni u argumentu; važno je to da im odajemo priznanje gnjaveći se raspravljati s njima u javnosti«.<ref>{{cite book| last = Dawkins| first = Richard| title = A Devil's Chaplain: Reflections on Hope, Lies, Science, and Love| url = http://books.google.com/?id=loVMMlxC1XoC| year = 2004.| publisher = Houghton Mifflin Harcourt| isbn = 0-618-48539-2| page = 218 }}, [http://books.google.be/books?id=DwD4bjQozgYC&pg=PA218 Chapter 5, p 218]</ref>
U prosincu 2004. u intervjuu s američkim novinarom [[Bill Moyers|Billom Moyersom]] Dawkins je kazao: »Među stvarima koje znanost znade evolucija je onoliko sigurna koliko sve što znamo.« Kada ga je Moyers upitao o [[evolucija kao teorija i činjenica|uporabi riječi ''teorija'']], Dawkins je izjavio: »Evolucija je promatrana. Radi se samo o tome da nije promatrana dok se zbiva.« Dodao je: »Prije je nalik detektivu koji je naišao na ubojstvo poslije same scene... detektiv nije zapravo vidio da se ubojstvo dogodilo, dakako. No ono što vi vidite je masivan trag... Goleme količine cirkumstancijalnog dokaza. To bi se moglo također objasniti riječima engleskoga.«<ref>{{cite web |url=http://www.pbs.org/now/transcript/transcript349_full.html#dawkins |title=''Now'' with Bill Moyers |accessdate=29. siječnja 2006. |author=Moyers, Bill |date=3. prosinca 2004. |publisher=Public Broadcasting Service}}</ref>
Dawkins se gorljivo protivi uključenju [[inteligentni dizajn|inteligentnog dizajna]] u znanstvenu edukaciju, govoreći za nj da »uopće nije znanstveni argument, već religijski«.<ref>{{cite news |url=http://www.guardian.co.uk/science/2005/sep/01/schools.research |title=One side can be wrong |accessdate=21. prosinca 2006. |date=1. rujna 2005. |author=Dawkins, Richard and Coyne, Jerry |publisher=The Guardian |location=London}}</ref> U medijima se Dawkinsa naziva »Darwinovim [[rotvajler]]om«,<ref name="discover">{{cite web |url=http://discovermagazine.com/2005/sep/darwins-rottweiler |title=Darwin's Rottweiler |accessdate=22. ožujka 2008. |author=Hall, Stephen S. |date=9. kolovoza 2005. |publisher=''[[Discover (magazin)|Discover]]'' magazine}}</ref> što je referencija na engleskog biologa [[Thomas Henry Huxley|T. H. Huxleyja]] koji je zbog zastupanja [[Charles Darwin|Darwinovih]] ideja o evoluciji bio znan kao »Darwinov [[buldog]]«. Snažan je kritičar [[Istina u znanosti|Istine u znanosti]], britanske organizacije koja promovira poučavanje kreacionizma u državnim školama, te putem [[Zaklada Richarda Dawkinsa za razum i znanost|Zaklade Richarda Dawkinsa za razum i znanost]] planira subvencionirati škole dostavom knjiga, DVD-ova i pamfleta koji djeluju protiv rada Istine u znanosti, koji je Dawkins opisao »obrazovnim skandalom«.<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/education/student/news/article641971.ece |title=Godless Dawkins challenges schools |accessdate=3. travnja 2008. |date=19. studenoga 2006. |author=Swinford, Steven |publisher=The Times | location=London}}</ref>
=== Zastupanje ateizma ===
[[file:Richard dawkins lecture.jpg|thumb|upright|Dawkins drži predavanje o svojoj knjizi ''[[Deluzija o bogu]]'', 24. lipnja 2006.]]
Dawkins je otvoreni [[ateizam|ateist]]<ref>{{cite book| last = Bass| first = Thomas A.| title = Reinventing the future: Conversations with the World's Leading Scientists| url = http://books.google.com/?id=yRZYc-LPz1oC| year = 1994.| publisher = Addison Wesley| isbn = 978-0-201-62642-1| page = 118 }} [http://books.google.com/books?id=yRZYc-LPz1oC&hl=nl&pg=PA118 izvadak sa stranice 118.]</ref> i podupiratelj raznih ateističkih, sekularnih i humanističkih organizacija.<ref name="cv" /><ref>{{cite web | publisher = National Secular Society | url = http://www.secularism.org.uk/honoraryassociates.html | title = Our Honorary Associates | year =2005. |accessdate =21. travnja 2007.}}</ref><ref>{{cite web | publisher = The Humanist Society of Scotland | url = http://www.humanism-scotland.org.uk/about-us/the-hss-today.html | title = The HSS Today | year =2007. | accessdate =3. travnja 2008. |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080418122008/http://www.humanism-scotland.org.uk/about-us/the-hss-today.html |archivedate= 18. travnja 2008}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.secular.org/bios/Richard_Dawkins.html |title=Secular Coalition for America Advisory Board Biography |publisher=Secular.org |accessdate=29. srpnja 2010.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.secularhumanism.org/index.php?section=iah&page=index |title=The International Academy Of Humanism — Humanist Laureates |accessdate=7. travnja 2008. |publisher=[[Council for Secular Humanism]]}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.csicop.org/about/fellows.html |title=The Committee for Skeptical Inquiry — Fellows |accessdate=7. travnja 2008. |publisher=[[The Committee for Skeptical Inquiry]]|archiveurl = http://web.archive.org/web/20080615215501/http://www.csicop.org/about/fellows.html |archivedate =15. lipnja 2008|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.americanhumanist.org/Who_We_Are/About_Humanism/Humanist_Manifesto_III/Notable_Signers |title=Humanism and Its Aspirations — Notable Signers |accessdate=9. veljače 2010. |publisher=[[American Humanist Association]]}}</ref> Iako je u dobi od trinaest godina bio potvrđen u Engleskoj crkvi, religioznu vjeru počeo je gubiti kada je pronašao Darwina.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/story/46566/atheist_richard_dawkins_on_'the_god_delusion' |title=Atheist Richard Dawkins on 'The God Delusion' |accessdate=30. prosinca 2012. |author=McNally, Terrence |date=17. siječnja 2007. |publisher=alternet.org}}</ref> Otkrio je da ga je vlastito razumijevanje evolucije odvelo u ateizam<ref>{{cite web |url=http://www.beliefnet.com/story/178/story_17889_2.html |title=The Problem with God: Interview with Richard Dawkins (2) |accessdate=11. travnja 2008. |author=Sheahen, Laura |date=listopad 2005. |publisher=Beliefnet.com}}</ref> i da ga zbunjuje vjerovanje u boga među pojedincima koji su sofisticirani u znanosti.<ref>{{cite web |url=http://www.pbs.org/faithandreason/transcript/dawk-frame.html |title=Interview with Richard Dawkins |accessdate=12. travnja 2008. |publisher=PBS}}</ref> Ne slaže se s principom [[nepreklapajući magisteriji|nepreklapajućih magisterija]]<ref>{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1555132-3,00.html |title=God vs. Science (3) |accessdate=3. travnja 2008. |date=5. studenoga 2006. |last=Van Biema |first=David |publisher=[[Time (magazin)|Time]]}}</ref> koji je predložio [[Stephen Jay Gould]] i smatra da je [[egzistencija boga]] znanstvena hipoteza, kao i bilo koja druga.<ref name="goddelusion" /><sup class="reference" style="white-space:nowrap;">:50</sup>
Dawkins je postao istaknuti [[kritika religije|kritičar religije]] i tvrdi da je njegova [[antireligija|opozicija religiji]] dvostruka: religija je i izvor sukoba i opravdanje za vjerovanje bez dokaza.<ref name="goddelusion" /><sup class="reference" style="white-space:nowrap;">:282–286</sup> Vjeru – vjerovanje koje nije zasnovano na dokazu – smatra »jednim od najvećih zala na svijetu«.<ref>{{cite web|url=http://www.thehumanist.org/humanist/articles/dawkins.html|title=Is Science A Religion?|publisher=The Humanist|first=Richard|last=Dawkins|accessdate=31. prosinca 2012.}}</ref> Na istaknuto mjesto uspeo se u javnim debatama o odnosu znanosti i religije nakon publiciranja svoje knjige ''Deluzija o bogu'' (''The God Delusion'', 2006.), koja je postala međunarodni bestseler.<ref name="michaelpowell">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2011/09/20/science/20dawkins.html?pagewanted=all&_r=0|title=A Knack for Bashing Orthodoxy|publisher=New York Times|first=Michael|last=Powell|accessdate=31. prosinca 2012.|date=19. rujna 2011.}}</ref> Njezin uspjeh mnogi su vidjeli kao naznaku promjene u suvremenom kulturnom [[cajtgajst]]u te također identificirali s usponom [[novi ateizam|novog ateizma]].<ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/2006/WORLD/europe/11/08/atheism.feature/index.html|title=The rise of the New Atheists|publisher=CNN|first=Simon|last=Hooper|accessdate=16. ožujka 2010.}}</ref>
Dawkins edukaciju i [[podizanje svijesti]] vidi primarnim oruđima u suprotstavljanju onomu što smatra religijskom dogmom i indoktrinacijom.<ref name="belief interview"/><ref name="education">{{cite news |last=Smith |first=Alexandra |url=http://education.guardian.co.uk/schools/story/0,,1958138,00.html |title=Dawkins campaigns to keep God out of classroom |accessdate=15. siječnja 2007. |date=27. studenoga 2006. |publisher=The Guardian |location=London}}</ref><ref name="bright">{{cite news |url=http://books.guardian.co.uk/review/story/0,12084,981412,00.html |title=The future looks bright |accessdate=13. ožujka 2008. |author=Dawkins, Richard |date=21. lipnja 2003. |publisher=The Guardian |location=London}}</ref> Ova oruđa uključuju borbu protiv određenih stereotipa pa je usvojio termin ''[[pokret bistrih|bistar]]'' (engl. ''bright'') kao način asociranja pozitivnih javnih konotacija uz one koji posjeduju [[naturalizam (filozofija)|naturalistički]] svjetonazor.<ref name="bright"/> Dao je potporu ideji slobodoumne škole,<ref name="Powell">{{cite news|author=Powell, Michael|title=A Knack for Bashing Orthodoxy|url=http://www.nytimes.com/2011/09/20/science/20dawkins.html|date=19. rujna 2011.|work=The New York Times|page=4|accessdate=20. rujna 2011.}}</ref> koja ne bi indoktrinirala djecu ni u ateizmu ni u bilo kojoj religiji, već bi umjesto toga poučavala djecu da budu kritična i otvorena uma.<ref name="telegraph1">{{cite news|last=Beckford |first=Martin |url=http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/religion/7849563/Richard-Dawkins-interested-in-setting-up-atheist-free-school.html |title=Richard Dawkins interested in setting up 'atheist free school' |publisher=Telegraph |date=24. lipnja 2010. |accessdate=29. srpnja 2010. | location=London}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/education/education-news/gove-welcomes-atheist-schools-2037990.html |title=Gove welcomes atheist schools – Education News, Education |publisher=The Independent |date= 29. srpnja 2010.|accessdate=29. srpnja 2010. | location=London | first=Richard | last=Garner}}</ref> Inspiriran uspjesima u podizanju svijesti kojima su feministice pobudile raširenu neugodu pri rutinskoj uporabi riječi »on« (engl. ''he'') umjesto »ona« (engl. ''she''), Dawkins slično tomu sugerira da bi se fraze kao npr. »katoličko dijete« ili »muslimansko dijete« trebale smatrati jednako socijalno apsurdnima kao i npr. »marksističko dijete« zato što vjeruje da djecu ne bi trebalo klasificirati na osnovi ideoloških ili religijskih uvjerenja njihovih roditelja.<ref name="bright"/>
[[file:Ariane Sherine and Richard Dawkins at the Atheist Bus Campaign launch.jpg|thumb|left|Dawkins s [[Ariane Sherine]] na otvorenju [[ateistička autobusna kampanja|ateističke autobusne kampanje]] u Londonu.]]
Dawkins sugerira da bi ateisti trebali biti ponosni, a ne apologeti, ističući da je ateizam dokaz zdrava, neovisna uma.<ref name="goddelusion" /><sup class="reference" style="white-space:nowrap;">:3</sup> Nada se da što se ateisti budu više identificirali, to će javnost postati svjesnija koliko mnogo ljudi zapravo ima takve poglede, smanjujući pritom negativno mišljenje o ateizmu među religioznom većinom.<ref name="suntimes">{{cite news |last=Chittenden |first=Maurice |author2=Waite, Roger |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/science/article3087486.ece |title=Dawkins to preach atheism to US |accessdate=1. travnja 2008. |date=23. prosinca 2007. |publisher=The Sunday Times |location=London}}</ref><ref>{{cite web |title=Richard Dawkins speech at Atheist Alliance International Convention 2007 |url=http://video.google.com/videoplay?docid=2936455252329399558&hl=en |work=The Richard Dawkins Foundation for Reason and Science |author=Dawkins, Richard |publisher=RichardDawkins.net |date=24. listopada 2007. |accessdate=1. travnja 2008.}}{{dead link|date=July 2013}}</ref> Inspiriran [[gejsko oslobođenje|pokretom za prava homoseksualaca]], utemeljio je ''[[Out Campaign]]'' da ohrabri ateiste širom svijeta da svoj stav deklariraju javno i s ponosom.<ref name="rd-out-annouce">{{cite web |url=http://richarddawkins.net/article,1471,The-Out-Campaign,Richard-Dawkins |title=The Out Campaign (original announcement) |accessdate=1. travnja 2008. |date=30. srpnja 2007. |publisher=RichardDawkins.net |archiveurl = http://web.archive.org/web/20080430213003/http://richarddawkins.net/article,1471,The-Out-Campaign,Richard-Dawkins |archivedate =30. travnja 2008|deadurl=yes}}</ref> Podupro je prvu britansku ateističku reklamnu inicijativu, [[ateistička autobusna kampanja|ateističku autobusnu kampanju]] iz 2008., koja je za cilj imala prikupljanje novca radi postavljanja ateističkih reklama na autobuse na londonskom području.
Dawkinsovo je zastupanje ateizma izazvalo kontroverzije. Pisac [[Christopher Hitchens]] branio je percipiranu oštrinu Dawkinsova stava prema religiji dok su Nobelovi laureati sir [[Harold Kroto]] i [[James D. Watson]] te psiholog [[Steven Pinker]] pohvalama obasuli njegovu knjigu ''Deluzija o bogu''.<ref>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/godDelusionReviews |title=The God Delusion — Reviews |accessdate=8. travnja 2008. |author= |work= |publisher=RichardDawkins.net |archiveurl = http://web.archive.org/web/20080702000504/http://richarddawkins.net/godDelusionReviews |archivedate =2. srpnja 2008|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite news |url=http://old.richarddawkins.net/articles/644822-in-defense-of-richard-dawkins |title=In Defense of Richard Dawkins |accessdate=1. siječnja 2013. |author=Hitchens, Christopher |date=3. veljače 2012. |publisher=Free Inquiry |location=London}}</ref> Nasuprot tomu, književni kritičar [[Terry Eagleton]], teolog [[Alister McGrath]] i filozof znanosti [[Michael Ruse]]<ref>{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/belief/2009/nov/02/atheism-dawkins-ruse | location=London | work=The Guardian | first=Michael | last=Ruse | title=Religion (News),Atheism (News),Richard Dawkins,Creationism (News),Philosophy (News) | date=2. studenoga 2009.}}</ref><ref>{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/belief/2012/oct/02/richard-dawkins-humanists-religion-atheists | location=London | work=The Guardian | first=Michael | last=Ruse | title=Atheism (News),Religion (News),World news, Richard Dawkins | date=2. listopada 2012.}}</ref> optužili su Dawkinsa da je iz temelja pogrešno shvatio [[teologija|teološke]] argumente koje je tvrdio da pobija, dok su znanstvenici [[Martin Rees, barun Rees Ludlovski|Martin Rees]] i [[Peter Higgs]] kritizirali Dawkinsov konfrontacijski stav prema religiji kao nekoristan, uz Higgsa koji je otišao toliko daleko da ga je etiketirao fundamentalistom.<ref>{{cite web|url=http://www.lrb.co.uk/v28/n20/terry-eagleton/lunging-flailing-mispunching |title=London Review of books, Vol. 28 No. 20 · 19 October 2006 pages 32-34 |publisher=Lrb.co.uk |accessdate=16. svibnja 2014.}}</ref><ref>{{cite book| last = McGrath| first = Alister| authorlink = Alister McGrath| title = Dawkins' God: Genes, Memes, and the Meaning of Life| year = 2004.| publisher = Blackwell Publishing| location = Oxford, England| isbn = 1-4051-2538-1| page = 81 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articleComments,1647,Do-you-have-to-read-up-on-leprechology-before-disbelieving-in-them,Richard-Dawkins-The-Independent,page27 |title=Do you have to read up on leprechology before disbelieving in them? |accessdate=14. studenoga 2007. |author=Dawkins, Richard |date=17. rujna 2007. |publisher=RichardDawkins.net |archiveurl= https://web.archive.org/web/20071214014838/http://richarddawkins.net/articleComments,1647,Do-you-have-to-read-up-on-leprechology-before-disbelieving-in-them,Richard-Dawkins-The-Independent,page27 |archivedate= 14. prosinca 2007 }}</ref><ref>{{cite news |url=http://books.guardian.co.uk/hay2007/story/0,,2089947,00.html |title=Scientists divided over alliance with religion |accessdate=17. ožujka 2008. |author=Jha, Alok |date=29. svibnja 2007. |publisher=The Guardian |location=London}}</ref><ref>[http://www.guardian.co.uk/science/2012/dec/26/peter-higgs-richard-dawkins-fundamentalism Peter Higgs criticises Richard Dawkins over anti-religious 'fundamentalism'] [[The Guardian]] 26. prosinca 2012.</ref> Odgovarajući svojim kritičarima, Dawkins tvrdi da teolozi nisu ništa bolji od znanstvenika u osvrtanju na duboka [[kozmologija|kozmološka]] pitanja i da se on ne smatra fundamentalistom jer je voljan promijeniti mišljenje ususret novom dokazu.<ref name="goddelusion" /><sup class="reference" style="white-space:nowrap;">:55–56</sup><ref>{{cite web |url=http://www.secularhumanism.org/library/fi/dawkins_18_2.html |title=When Religion Steps on Science's Turf |accessdate=3. travnja 2008. |author=Dawkins, Richard |year=2006. |publisher=Free Inquiry magazine}}</ref><ref name=rdf-fundamentalist>{{cite web|last=Dawkins|first=Richard|title=How dare you call me a fundamentalist|url=http://old.richarddawkins.net/articles/1071-how-dare-you-call-me-a-fundamentalist|work=Richard Dawkins Foundation|accessdate=28. prosinca 2012.}}</ref> Nedavno, u svibnju 2014. na [[Hejski festival|Hejskom festivalu]] u Walesu mediji su prenijeli da je Dawkins izjavio: »Sebe bih opisao kao sekularnog kršćanina u istom smislu kao što sekularni židovi imaju osjećaj za nostalgiju i ceremonije.«<ref>{{cite web|author=Hay Festival |url=http://www.telegraph.co.uk/culture/hay-festival/10853648/Richard-Dawkins-I-am-a-secular-Christian.html |title=Richard Dawkins: 'I am a secular Christian' |publisher=Telegraph |accessdate=9. lipnja 2014.}}</ref>
=== Zaklada ===
:''glavni članak: [[Zaklada Richarda Dawkinsa za razum i znanost]]''
Godine 2006. Dawkins je utemeljio [[neprofitna organizacija|neprofitnu organizaciju]] nazvanu Zaklada Richarda Dawkinsa za razum i znanost (engl. Richard Dawkins Foundation for Reason and Science, RDFRS). Zaklada je u razvojnoj fazi. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama dodijeljen joj je karitativni status. RDFRS planira financirati istraživanja o [[psihologija religije|psihologiji vjerovanja i religije]], financirati znanstvene edukacijske programe i materijale te publicirati i poduprijeti [[karitativna organizacija|karitativne organizacije]] koje su u naravi [[sekularnost|sekularne]]. Zaklada na svojem mrežnom mjestu također nudi [[humanizam|humanističke]], [[racionalizam|racionalističke]] i [[znanost|znanstvene]] materijale.<ref>{{cite web |url=http://www.richarddawkins.net/foundation,ourMission |title=Our Mission |accessdate=17. studenoga 2006. |publisher=The Richard Dawkins Foundation for Reason and Science|archiveurl = http://web.archive.org/web/20061117150429/http://www.richarddawkins.net/foundation,ourMission |archivedate =17. studenoga 2006|deadurl=yes}}</ref>
Dawkins je kazao da je »trend k teokratskom mišljenju u Sjedinjenim Državama opasnost ne samo za Ameriku nego za čitav svijet«.<ref name="RDFfaircloth" /> U vezi s ovom zabrinutošću Dawkins je pozvao [[Sean Faircloth|Seana Fairclotha]] da bude uvodni govornik na Dawkinsovoj američkoj knjižnoj turneji 2011. Faircloth je autor knjige ''Napad teokratâ: kako religiozna desnica šteti svima nama i što možemo učiniti u vezi s tim'' (''Attack of the Theocrats: How the Religious Right Harms Us All and What We Can Do About It'', 2012.). Zaklada Richarda Dawkinsa (američki ogranak) poslije je unajmila Fairclotha, koji ima desetogodišnje iskustvo kao državni legislator, kao direktora za strategiju i politiku.<ref name="RDFfaircloth">{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articles/643044-sean-faircloth-joins-rdfrs-us-as-director-of-strategy-and-policy |title=Sean Faircloth joins RDFRS (US) as Director of Strategy and Policy |accessdate=1. listopada 2011. |publisher=The Richard Dawkins Foundation for Reason and Science}}</ref>
=== Ostala polja ===
[[file:Richard Dawkin Kepler Talk.jpg|thumb|upright|Dawkins govori u [[Kepler's Books]]u u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], 29. listopada 2006.]]
U ulozi profesora za javno razumijevanje znanosti Dawkins je bio kritičar [[pseudoznanost]]i i [[alternativna medicina|alternativne medicine]]. U svojoj knjizi ''[[Paranje duge]]'' (''Unweaving the Rainbow'', 1998.) on razmatra optužbu [[John Keats|Johna Keatsa]] da je [[Isaac Newton]] objašnjenjem [[duga|duge]] umanjio njezinu ljepotu; Dawkins iznosi argumentaciju za suprotan zaključak. On sugerira da duboki svemir, milijarde godina evolucije života te mikroskopske radnje biologije i herediteta sadrže više ljepote i čuda nego »mitovi« i »pseudoznanost«.<ref>{{cite book| last = Dawkins| first = Richard| title = Unweaving The Rainbow| year = 1998.| publisher = Penguin| location = United Kingdom| isbn = 0-618-05673-4| pages = 4–7 }}</ref> Za postumno izdano ''Zmijsko ulje'' [[John Diamond (novinar)|Johna Diamonda]], knjigu posvećenu raskrinkavanju alternativne medicine, Dawkins je napisao uvodnu riječ u kojoj tvrdi da je alternativna medicina štetna ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog odvlačenja pacijenata od uspješnijih konvencionalnih terapija te davanja lažnih nada ljudima.<ref>{{cite book| last = Diamond| first = John| title = Snake Oil and Other Preoccupations| year = 2001.| publisher = Vintage| location = United Kingdom| isbn = 0-09-942833-4 }}</ref> Dawkins tvrdi: »Ne postoji alternativna medicina. Postoji jedino medicina koja djeluje i medicina koja ne djeluje.«<ref>{{cite book |title=A Devil's Chaplain |last=Dawkins |first=Richard |year=2003. |publisher=Houghton Mifflin |location=United States |isbn=0-618-33540-4 |page=58}}</ref>
Dawkins je izrazio zabrinutost zbog rasta planetarne [[stanovništvo|populacije ljudi]] i problema [[čovječja prenaseljenost|prenaseljenosti]].<ref>{{cite web |title=The Selfish Green |url=http://richarddawkins.net/article,829,The-Selfish-Green,Jonathan-Dimbleby-David-Attenborough-Richard-Dawkins-Jane-Goodall-Richard-Leakey |publisher=RichardDawkins.net |date=2. travnja 2007. |accessdate=22. travnja 2008.|archiveurl = http://web.archive.org/web/20080501094048/http://richarddawkins.net/article,829,The-Selfish-Green,Jonathan-Dimbleby-David-Attenborough-Richard-Dawkins-Jane-Goodall-Richard-Leakey |archivedate =1. svibnja 2008|deadurl=yes}}</ref> U ''Sebičnom genu'' on nakratko spominje rast stanovništva, dajući primjer [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] čije se stanovništvo, u vrijeme kada je knjiga napisana, svakih 40 godina udvostručivalo. Kritičan je prema [[Rimokatolička crkva|rimokatoličkim]] stavovima o [[planiranje obitelji|planiranju obitelji]] i [[kontrola populacije|kontroli populacije]], tvrdeći da će vođe koji zabranjuju [[kontrola rađanja|kontracepciju]] i »iskazuju sklonost ›prirodnim‹ metodama ograničenja stanovništva« dobiti upravo takvu metodu u obliku [[izgladnjenje|izgladnjenja]].<ref name="selfishgene" /><sup class="reference" style="white-space:nowrap;">:213</sup>
Kao podupiratelj [[Projekt velikih čovjekolikih majmuna|Projekta velikih čovjekolikih majmuna]] – pokreta za proširenje moralnih i zakonskih [[pravo|prava]] na sve [[Hominidae|velike čovjekolike majmune]] – Dawkins je knjizi ''Projekt velikih čovjekolikih majmuna'' (''Great Ape Project'', 1994.), koju su uredili [[Paola Cavalieri]] i [[Peter Singer]], doprinio člankom ''Praznine u umu'' (''Gaps in the Mind''). U tom eseju on kritizira moralne stavove suvremenog društva kao one zasnovane na »diskontinuiranu, [[specizam|specističkom]] imperativu«.<ref>{{cite book| author = edited by Paola Cavalieri and Peter Singer.|author2=Paola Cavalieri |author3=Peter Singer | title = The Great Ape Project| year = 1993.| publisher = Fourth Estate| location = United Kingdom| isbn = 0-312-11818-X }}</ref>
Dawkins također u novinama i na [[blog|weblogovima]] redovito komentira suvremena politička pitanja; njegova mišljenja obasižu opoziciju [[invazija na Irak 2003.|invaziji na Irak 2003.]],<ref>{{cite news |first=Richard |last=Dawkins |title=Bin Laden's victory |url=http://www.guardian.co.uk/world/2003/mar/22/iraq.usa |publisher=The Guardian |location=London |date=22. ožujka 2003. |accessdate=15. ožujka 2008.}}</ref> [[program Trozub UK-a|britanski nuklearni deterent]], akcije predsjednika SAD-a [[George W. Bush|Georgea W. Busha]]<ref>{{cite news |first=Richard |last=Dawkins |title=While we have your attention, Mr President... |url=http://www.guardian.co.uk/world/2003/nov/18/usa.politics1 |publisher=The Guardian |location=London |date=18. studenoga 2003. |accessdate=16. ožujka 2008. }}</ref> te etiku [[dizajnerske bebe|dizajnerskih beba]].<ref>{{cite web|author=Ponedjeljak, 20. studenoga 2006. |url=http://www.heraldscotland.com/from-the-afterword-1.836155 |title=From the Afterword |publisher=Herald Scotland |date=20. studenoga 2006. |accessdate=9. lipnja 2014.}}</ref> Nekoliko je takvih članaka bilo uključeno u ''[[Đavolji kapelan|Đavoljeg kapelana]]'', antologiju pisanja o znanosti, religiji i politici. Dawkins je također podupiratelj [[Republika (politička organizacija)|republikanske]] kampanje koja ima za cilj zamjenu [[britanska monarhija|britanske monarhije]] demokratski izabranim [[predsjednik]]om.<ref>{{cite web|url=http://www.republic.org.uk/Who%20we%20are/Our%20Supporters%20Include/index.php |title=Our supporters |publisher=Republic |date=24. travnja 2010. |accessdate=29. travnja 2010.}}</ref> Dawkins opisuje sebe kao [[Laburistička stranka (UK)|laburističkog glasača]] u 1970-ima<ref>{{cite book| last = Dawkins| first = Richard| title = The Selfish Gene (1st extra chapter)| edition = 2nd| year = 1989.| publisher = Oxford University Press| location = United Kingdom| isbn = 0-19-286092-5| chapter = Endnotes. Chapter 1. Why are people? }}</ref> i glasača [[Liberalni demokrati|Liberalnih demokrata]] od njihova stvaranja.<ref>{{cite web| url = https://www.youtube.com/watch?v=OqVm-WmFzyU| title = Richard Dawkins: Keep Libel Laws OUT of Science| publisher =[[YouTube]]| accessdate = 12. prosinca 2009. }} {{Dead link|date=travanj 2012.|bot=H3llBot}}</ref> Godine 2009. na stranačkoj konferenciji održao je govor protiv zakonâ o blasfemiji, alternativne medicine i vjerskih škola. Na [[opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 2010.|britanskim općim izborima 2010.]] Dawkins je službeno pristao uz Liberalne demokrate, pruživši potporu njihovoj kampanji za izbornu reformu i za njihovo »odbijanje podilaženja ›vjeri‹«.<ref>{{cite web|url=http://libdems.org.uk/latest_news_detail.aspx?title=Show_your_support_-_vote_for_the_Liberal_Democrats_on_May_6th&pPK=9dd43be1-d11a-40b1-8ede-3acab3666d48 |title=Show your support – vote for the Liberal Democrats on May 6th. libdems.org.uk. Monday, 03 May 2010 |publisher=Libdems.org.uk |accessdate=29. srpnja 2010.}}</ref> U kolovozu 2014. Dawkins je bio jedna od 200 javnih figura koje su potpisale pismo odaslano ''The Guardianu'' u kojem se protive [[škotska nezavisnost|škotskoj nezavisnosti]] uoči rujanskog [[referendum o nezavisnosti Škotske 2014.|referenduma o tom pitanju]].<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/politics/2014/aug/07/celebrities-open-letter-scotland-independence-full-text |title=Celebrities' open letter to Scotland – full text and list of signatories | Politics |publisher=theguardian.com |date=7. kolovoza 2014. |accessdate=26. kolovoza 2014.}}</ref>
U televizijskom dokumentarcu ''[[Neprijatelji razuma]]'' (''The Enemies of Reason'', 2007.)<ref>{{cite web |url=http://www.channel4.com/culture/microsites/E/enemies_of_reason/ |title=The Enemies of Reason |accessdate=13. travnja 2008. |date=kolovoz 2007. |publisher=Channel 4}}</ref> Dawkins diskutira o onome što vidi kao opasnosti od napuštanja kritičke misli i razložnosti zasnovane na znanstvenom dokazu. Specifično citira [[astrologija|astrologiju]], [[spiritualizam]], [[rašljarenje]], alternativne vjere, [[alternativna medicina|alternativnu medicinu]] i [[homeopatija|homeopatiju]]. Također diskutira o tome kako se [[internet]] može rabiti za širenje religijske mržnje i teorijâ zavjera s nedostatnom pozornošću za obrazlaganje zasnovano na dokazima.
Nastavljajući dugogodišnju suradnju s [[Channel 4]], Dawkins je sudjelovao u petodijelnoj televizijskoj seriji ''[[Genij Britanije]]'' (''Genius of Britain'', 2010.) zajedno s kolegama znanstvenicima [[Stephen Hawking|Stephenom Hawkingom]], [[James Dyson|Jamesom Dysonom]], [[Paul Nurse|Paulom Nurseom]] i [[Jim Al-Khalili|Jimom Al-Khalilijem]]. Ova serija od pet epizoda bila je emitirana u lipnju 2010. Serija se fokusira na velika britanska znanstvena dostignuća tijekom povijesti.<ref>{{cite web |url=http://www.broadcastnow.co.uk/news/2009/01/dawkins_to_front_c4_science_series.html |title=C4 lines up Genius science series |accessdate=31. siječnja 2009. | year=2009. |publisher=[[Broadcast (magazin)|Broadcast]]}}</ref>
U dokumentarcu emitiranu na kanalu [[More4]] pod naslovom ''[[Prijetnja vjerskih škola?]]'' (''Faith School Menace?'', 2010.) Dawkins u ulozi prezentanta argumentima »poziva sve nas da ponovo razmotrimo posljedice vjerske edukacije, koja... nasamaruje roditelje te indoktrinira i razdvaja djecu«.<ref>{{cite web|url=http://www.channel4.com/programmes/faith-school-menace/episode-guide/series-1/episode-1 |title=Faith School Menace? – Faith School Menace? |publisher=Channel 4 |date=18. kolovoza 2010. |accessdate=17. rujna 2010.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/reviews/last-nights-tv-faith-schools-menacemore-4-2056104.html |title=Last Night's TV: Faith Schools Menace?/More 4 – Reviews, TV & Radio |publisher=The Independent |date=19. kolovoza 2010. |accessdate=17. rujna 2010. | location=London | first=Tom | last=Sutcliffe}}</ref>
Godine 1998. Dawkins je izrazio zahvalnost za dvije knjige u vezi sa [[Sokalova afera|Sokalovom aferom]]:
* ''[[Visoko praznovjerje: akademska ljevica i njezine zavade sa znanošću]]'' (''Higher Superstition: The Academic Left and Its Quarrels with Science'', 1994.) [[Paul R. Gross|Grossa]] i [[Norman Levitt|Levitta]]
* ''[[Intelektualne imposture]]'' (''Intellectual Impostures'', 1999.) [[Alan Sokal|Sokala]] i [[Jean Bricmont|Bricmonta]].
Ove su knjige slavne po svojoj kritici [[postmodernizam|postmodernizma]] na američkim sveučilištima (poimence na odjelima za književnosti, antropologiju i ostale kulturne studije).<ref name="postmodernism">{{cite web|url=http://physics.nyu.edu/faculty/sokal/dawkins.html|author=Dawkins, Richard|title=Postmodernism Disrobed|accessdate=24. rujna 2010.}}</ref> Istom je prigodom Dawkins također kritizirao [[Sveučilište u Cambridgeu]] zbog dodjele [[Jacques Derrida#Kembrički počasni doktorat|počasnog doktorata]] filozofu [[Jacques Derrida|Jacquesu Derridau]].<ref name="postmodernism"/>
Godine 2011. Dawkins se pridružio profesorskom kolektivu na [[Novi koledž humanističkih znanosti|Novom koledžu humanističkih znanosti]], novom privatnom sveučilištu u Londonu koje je osnovao [[A. C. Grayling]] i koje je bilo otvoreno u rujnu 2012.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/education/universityeducation/8557555/New-university-to-rival-Oxbridge-will-charge-18000-a-year.html "New university to rival Oxbridge will charge £18,000 a year"]. ''[[Sunday Telegraph]]''. 5. lipnja 2011.</ref>
== Nagrade i priznanja ==
[[file:Deschner Dawkins.jpg|thumb|upright|left|Dawkins prima [[Zaklada Giordana Bruna|Deschnerovu nagradu]] u [[Frankfurt]]u 12. listopada 2007. iz ruku [[Karlheinz Deschner|Karlheinza Deschnera]].]]
Godine 1989. Sveučilište u Oxfordu dodijelilo je Dawkinsu titulu [[doktor znanosti|doktora znanosti]] (''Doctor of Science''). Dawkins je nositelj [[počasni stupanj|počasnih doktorata]] znanosti [[Sveučilište u Huddersfieldu|Sveučilišta u Huddersfieldu]], [[Sveučilište u Westminsteru|Sveučilišta u Westminsteru]], [[Sveučilište u Durhamu|Sveučilišta u Durhamu]],<ref>{{cite news |title=Durham salutes science, Shakespeare and social inclusion |url=http://www.dur.ac.uk/news/allnews/?itemno=3972 |publisher=Durham News & Events Service |date=26. kolovoza 2005. |accessdate=11. travnja 2006.}}</ref> [[Sveučilište u Hullu|Sveučilišta u Hullu]], [[Sveučilište u Antwerpenu|Sveučilišta u Antwerpenu]] i [[Sveučilište u Oslu|Sveučilišta u Oslu]]<ref>{{cite web|url=http://www.uio.no/om/tall-og-fakta/aresdoktorer/eresdoktorer-2011.html |title=Æresdoktorer i 2011 - Universitetet i Oslo |language=no |publisher=Uio.no |accessdate=22. listopada 2011.}} {{Dead link|date=travanj 2012.|bot=H3llBot}}</ref> te počasnih doktorata [[Sveučilište u Aberdeenu|Sveučilišta u Aberdeenu]],<ref>[https://web.archive.org/web/20110901041512/http://vcs.abdn.ac.uk/news/details-4924.php Best-selling biologist and outspoken atheist among those honoured by University], University of Aberdeen. (arhivirana verzija).</ref> [[Otvoreno sveučilište|Otvorenog sveučilišta]], [[Slobodno sveučilište u Bruxellesu|Slobodnog sveučilišta u Bruxellesu]]<ref name=cv/> i [[Sveučilište u Valenciji|Sveučilišta u Valenciji]].<ref>{{cite news |title=Richard Dawkins, doctor 'honoris causa' per la Universitat de València |url=http://www.uv.es/~webuv/noticies/noticia.php?idnoticia=7165 |date=31. ožujka 2009. |accessdate=2. travnja 2009.}}</ref> Nositelj je također počasnih doktorata književnosti [[Sveučilište u St Andrewsu|Sveučilišta u St Andrewsu]] i [[Australsko nacionalno sveučilište|Australskog nacionalnog sveučilišta]] (HonLittD, 1996.), za člana [[Kraljevsko književno društvo|Kraljevskog književnog društva]] izabran je 1997., a za člana [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] 2001.<ref name=cv/> Jedan je od patrona [[Znanstveno društvo Sveučilišta u Oxfordu|Znanstvenog društva Sveučilišta u Oxfordu]].
Godine 1987. Dawkins je za svoju knjigu ''Slijepi urar'' primio nagradu [[Kraljevsko književno društvo|Kraljevskog književnog društva]] i Književnu nagradu ''[[Los Angeles Times]]a''. Iste je godine za svoj rad na epizodi ''Slijepi urar'' (''The Blind Watchmaker'') serije ''[[Horizon (TV-serija BBC-ja)|Horizon]]'' BBC-ja primio Znanstvenotehnološku nagradu za najbolji televizijski dokumentarni znanstveni program godine.<ref name=cv/>
Među njegovim ostalim nagradama nalaze se Srebrna medalja [[Londonsko zoološko društvo|Londonskog zoološkog društva]] (1989.), Finlayeva nagrada za inovacije (1990.), [[Nagrada Michaela Faradaya]] (1990.), Nakayamina nagrada (1994.), Nagrada za humanista godine [[Američka humanistička asocijacija|Američke humanističke asocijacije]] (1996.), peta [[Međunarodna nagrada Cosmos]] (1997.), [[Kistlerova nagrada]] (2001.), [[Medalja Predsjedništva Talijanske Republike]] (2001.), Nagrada Car je gol [[Zaklada za slobodu od religije|Zaklade za slobodu od religije]] (2001. i 2012.), Bicentenarijska Kelvinova medalja [[Kralevsko filozofsko društvo u Glasgowu|Kraljevskog filozofskog društva u Glasgowu]] (2002.)<ref name=cv/> i [[Nierenbergova nagrada]] za znanost u javnom interesu (2009.).<ref>{{cite web |url=http://scrippsnews.ucsd.edu/Releases/?releaseID=967 |title=Scripps Institution of Oceanography Honors Evolutionary Biologist, Richard Dawkins, in Public Ceremony and Lecture |accessdate=7. travnja 2009. |author=Scripps Institution of Oceanography|date=7. travnja 2009. |publisher=Scripps Institution of Oceanography}}</ref>
Dawkins se, po odluci čitateljâ, našao na vrhu liste 100 vrhunskih javnih britanskih intelektualaca objavljene 2004. u magazinu ''[[Prospect (magazin)|Prospect]]'', dobivši dvostruko više glasova nego drugoplasirani.<ref>{{cite news |title=Q&A: Richard Dawkins |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3935757.stm |publisher=BBC News |date=29. srpnja 2004. |accessdate=9. ožujka 2008. }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.prospectmagazine.co.uk/2004/08/publicintellectualspoll/ |title=Public Intellectuals Poll |accessdate=9. ožujka 2008. |author=Herman, David |year=2004 |work= |publisher=''Prospect'' magazine}}</ref> U njihovu nastavku ankete objavljenu 2008. ušao je kao kandidat u uži izbor.<ref>{{cite web |url=http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4262 |title=The Top 100 Public Intellectuals |accessdate=22. travnja 2008. |publisher=''Prospect'' magazine}}</ref> Godine 2005. [[Alfred Toepfer Stiftung F.V.S.|Zaklada Alfreda Toepfera]] sa sjedištem u [[Hamburg]]u dodijelila mu je [[Shakespearova nagrada|Shakespearovu nagradu]] kao priznanje za njegovu »konciznu i dostupnu prezentaciju znanstvenog znanja«. Osvojio je [[Nagrada Lewisa Thomasa|Nagradu Lewisa Thomasa za pisanje o znanosti]] za 2006. godinu te Nagradu za autora godine za 2007. godinu [[Galaxyjeve britanske knjižne nagrade|Galaxyjevih britanskih knjižnih nagrada]].<ref>{{cite web | publisher = Publishing News | url = http://www.britishbookawards.co.uk/pnbb_winners2007.asp?#3 | title = Galaxy British Book Awards — Winners & Shortlists 2007 | year = 2007. | accessdate = 21. travnja 2007.|archiveurl = http://web.archive.org/web/20070927130727/http://www.britishbookawards.co.uk/pnbb_winners2007.asp?#3 |archivedate =27. rujna 2007|deadurl=yes}}</ref> Iste godine magazin ''Time'' uvrstio ga je na popis 100 najutjecajnih ljudi na svijetu u 2007. godini,<ref>{{cite news |url=http://www.time.com/time/specials/2007/time100/article/0,28804,1595326_1595329_1616137,00.html |title=Time Top 100 |accessdate=2. ožujka 2008. |author=Behe, Michael |publisher=[[Time (magazin)|TIME]] | date=3. svibnja 2007.}}</ref> a našao se i na 20. mjestu liste 100 najvećih živućih genija objavljene 2007. u ''[[The Daily Telegraph]]u''.<ref>{{cite news |title=Top 100 living geniuses |newspaper=[[The Daily Telegraph]] |date=28. listopada 2007. |url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/1567544/Top-100-living-geniuses.html |accessdate=4. listopada 2010. |location=London}}</ref> [[Zaklada Giordana Bruna#Deschnerova nagrada|Deschnerovu nagradu]], nazvanu po njemačkom antiklerikalnu autoru [[Karlheinz Deschner|Karlheinzu Deschneru]], dobio je 2007.<ref>{{cite web |url=http://hpd-online.de/node/2010 |title=Deschner-Preis an Richard Dawkins |accessdate=4. travnja 2008. |author=Giordano Bruno Stiftung|date=28. svibnja 2007. |publisher=Humanistischer Pressedienst}}</ref>
Od 2003. godine [[Međunarodna ateistička alijansa]] tijekom svoje godišnje konferencije dodjeljuje nagradu kojom odaje priznanje izvanrednu ateistu čije je djelo najviše doprinijelo podizanju javne svijesti o ateizmu u toj godini; poznata je kao [[Nagrada Richarda Dawkinsa]] u počast Dawkinsovim vlastitim naporima.<ref>{{cite web|url=http://dir.salon.com/story/news/feature/2005/04/30/dawkins/index.html|title=The atheist|publisher=Salon|date=30. travnja 2005.|first=Gordy|last=Slack|accessdate=3. kolovoza 2007.}}</ref>
U veljači 2010. Dawkins je imenovan u Počasni odbor istaknutih pregalaca [[Zaklada za slobodu od religije|Zaklade za slobodu od religije]].<ref>{{cite web |url= http://ffrf.org/news/releases/honorary-ffrf-board-announced/ |title= Honorary FFRF Board Announced |accessdate=20. kolovoza 2008. |archiveurl= https://web.archive.org/web/20101217052917/http://ffrf.org/news/releases/honorary-ffrf-board-announced/ |archivedate= 17. prosinca 2010}}</ref>
Godine 2012. [[ihtiologija|ihtiolozi]] na [[Šri Lanka|Šri Lanki]] odali su Dawkinsu počast time da su novom rodu dali ime ''[[Dawkinsia]]'' (članovi ovog roda prethodno su bili članovi roda ''[[Puntius]]''). Obrazlažući tok misli u pozadini imena roda, vodeći istraživač [[Rohan Pethiyagoda]] u navodu je ustvrdio: »Richard Dawkins pomogao nam je, kroz svoja pisanja, razumjeti da je [[svemir]] daleko ljepši i zapanjujući nego što je ijedna [[religija]] zamišljala. (...) Nadamo se da će ''Dawkinsia'' služiti kao podsjetnik elegancije i jednostavnosti [[evolucija|evolucije]], jedinog racionalnog objašnjenja koje postoji za nezamislivu raznolikost života na [[Zemlja|Zemlji]].«<ref>{{cite news |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hEvNbHt8O7e3jB5HlC2uwNrSQvpQ?docId=CNG.2417bf61f21b75ec00dacc78e05295ae.341 |title=Sri Lankans name new fish genus after atheist Dawkins |accessdate=16. srpnja 2012.|work=Google News|agency=[[Agence France-Presse]] |date=15. srpnja 2012.}}</ref>
U anketi koju je 2013. proveo magazin ''[[Prospect (magazin)|Prospect]]'' glasovima je odlučeno da je Dawkins najbolji mislilac na svijetu među 65 imena koja je izabrao panel eksperata iz SAD-a i UK-a.<ref>[http://www.guardian.co.uk/books/booksblog/2013/apr/25/richard-dawkins-named-top-thinker Richard Dawkins named world's top thinker in poll] ''The Guardian'', 25. travnja 2013. Pristupljeno 26. travnja 2013.</ref>
== Mediji ==
=== Izabrane publikacije ===
:''glavni članak: [[bibliografija Richarda Dawkinsa]]''
* Dawkins, Richard. 1976. ''[[Sebični gen]]'' (''The Selfish Gene''. Oxford: [[Oxford University Press]]. ISBN 0-19-286092-5.).
* Dawkins, Richard. 1982. ''[[Prošireni fenotip]]'' (''The Extended Phenotype''. Oxford: Oxford University Press. ISBN 0-19-288051-9.).
* Dawkins, Richard. 1986. ''[[Slijepi urar]]'' (''The Blind Watchmaker''. New York: [[W. W. Norton & Company]]. ISBN 0-393-31570-3.).
* Dawkins, Richard. 1995. ''[[Rijeka iz edena]]'' (''River Out of Eden''. New York: [[Basic Books]]. ISBN 0-465-06990-8.).
* Dawkins, Richard. 1996. ''[[Penjanje uz brdo nevjerojatnosti]]'' (''Climbing Mount Improbable''. New York: W. W. Norton & Company. ISBN 0-393-31682-3.).
* Dawkins, Richard. 1998. ''[[Paranje duge]]'' (''Unweaving the Rainbow''. Boston: [[Houghton Mifflin]]. ISBN 0-618-05673-4.).
* Dawkins, Richard. 2003. ''[[Đavolji kapelan]]'' (''A Devil's Chaplain''. Boston: Houghton Mifflin. ISBN 0-618-33540-4.).
* Dawkins, Richard. 2004. ''[[Pretkova priča]]'' (''The Ancestor's Tale''. Boston: Houghton Mifflin. ISBN 0-618-00583-8.).
* Dawkins, Richard. 2006. ''[[Deluzija o bogu]]'' (''The God Delusion''. Boston: Houghton Mifflin. ISBN 0-618-68000-4.).
* Dawkins, Richard. 2009. ''[[Najveća predstava na Zemlji: dokaz evolucije]]'' (''The Greatest Show on Earth: The Evidence for Evolution''. [[Free Press (nakladnik)|Free Press]] (Sjedinjene Države), [[Transworld (društvo)|Transworld]] (Ujedinjeno Kraljevstvo i [[Commonwealth of Nations|Commonwealth]]). ISBN 0-593-06173-X.).
* Dawkins, Richard. 2011. ''[[Čarolija stvarnosti: Kako znamo što je stvarno istinito?]]'' (''The Magic of Reality: How We Know What's Really True''. Free Press (Sjedinjene Države), [[Bantam Press]] (Ujedinjeno Kraljevstvo). ISBN 978-1-4391-9281-8. [[OCLC]] [http://www.worldcat.org/oclc/709673132 709673132].).<ref>{{cite web|url=http://richarddawkins.net/articles/625578 |title="The Magic of Reality - new book by Richard Dawkins this Fall" 10 May 2011 |publisher=Richarddawkins.net |date=10. svibnja 2011. |accessdate=28. lipnja 2011.}}</ref>
* Dawkins, Richard. 2013. ''[[Apetit za čudo: stvaranje znanstvenika]]'' (''An Appetite for Wonder: The Making of a Scientist''. [[Ecco Press]] (Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države). ISBN 978-0-06-228715-1.).
=== Dokumentarni filmovi ===
* ''[[Dobri momci stižu prvi]]'' (''Nice Guys Finish First'', 1986.)
* ''[[Slijepi urar (film)|Slijepi urar]]'' (''The Blind Watchmaker'', 1987.)<ref>{{cite web|url=http://www.bbcactive.com/BroadCastLearning/asp/catalogue/productdetail.asp?productcode=207|title=BBC Educational and Documentary: Blind Watchmaker|last=Staff|publisher=BBC|accessdate=2. prosinca 2008. |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070616012920/http://www.bbcactive.com/BroadCastLearning/asp/catalogue/productdetail.asp?productcode=207 |archivedate= 16. lipnja 2007}}</ref>
* ''[[Odrastanje u svemiru]]'' (''Growing Up in the Universe'', 1991.)
* ''[[Srušiti znanstvenu barijeru]]'' (''Break the Science Barrier'', 1996.)
* ''[[Veliko pitanje (TV-serija)|Veliko pitanje]]'' (''The Big Question'', 2005.), treći dio TV-serije, naslovljen ''Zašto smo ovdje?''
* ''[[Korijen svega zla?]]'' (''The Root of All Evil?'', 2006.)
* ''[[Neprijatelji razuma]]'' (''The Enemies of Reason'', 2007.)
* ''[[Genij Charlesa Darwina]]'' (''The Genius of Charles Darwin'', 2008.)
* ''Svrha svrhe'' (''The Purpose of Purpose'', 2009.), turneja predavanja među američkim sveučilištima
* ''[[Prijetnja vjerskih škola?]]'' (''Faith School Menace?'', 2010.)
* ''[[Prekrasni umovi (dokumentarna serija)|Prekrasni umovi]]'' (''Beautiful Minds'', travanj 2012.), dokumentarac BBC4-a
* ''[[Seks, smrt i smisao života]]'' (''Sex, Death and the Meaning of Life'', 2012.)<ref>{{cite web | url=http://www.channel4.com/programmes/sex-death-and-the-meaning-of-life/episode-guide/series-1 | title=Sex, Death and the Meaning of Life | publisher=Channel 4 | accessdate=16. listopada 2012.}}</ref>
* ''[[Nevjernici]]'' (''The Unbelievers'', 2013.)
=== Ostali nastupi ===
* ''[[Doctor Who]]'': ''[[Ukradena Zemlja]]'' (''The Stolen Earth'', 2008.), u ulozi sebe sama
* ''[[Simpsoni]]'': ''[[Black Eyed, Please]]'', pojavljuje se u snu Neda Flandersa u kojem ovaj sanja pakao; dao glas demonskoj verziji sebe sama<ref>[http://www.patheos.com/blogs/friendlyatheist/2013/03/10/richard-dawkins-appears-in-ned-flanders-nightmare-on-the-simpsons/ "Richard Dawkins Appears in Ned Flanders' Nightmare on The Simpsons"] Patheos.com. 10. ožujka 2013. Autor: Hemant Mehta.</ref>
* [[Nightwish]]: Finski [[simfonijski metal]] bend Nightwish najavio je Dawkinsa kao gostujuću zvijezdu na svojem nadolazećem albumu iz 2015. Klavijaturist i tekstopisac Nightwisha [[Tuomas Holopainen]] o Dawkinsovim je djelima kazao: »Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci bio sam toliko entuzijastičan o ovoj vrsti književnosti i bit ću u nadolazećim mjesecima da će to morati nekako izići... nešto se dogodilo tijekom proteklih pet, šest, sedam godina i dosta toga ima veze s knjigama koje sam pročitao, uglavnom Whitmana, Hitchensa i Dawkinsa.«<ref>http://www.nightwish.com/en/news#2490</ref><ref>http://www.blabbermouth.net/news/nightwishs-next-album-to-feature-guest-appearance-by-atheist-writerleader-richard-dawkins/</ref>
* ''[[Izbačeni: inteligencija nije dopuštena]]'' (''Expelled: No Intelligence Allowed'', 2008.), u ulozi sebe sama, predstavljen kao vodeći znanstveni oponent inteligentnom dizajnu u filmu u kojem se tvrdi da srednjostrujaški znanstveni establišment suprimira akademičare koji vjeruju u to da vide dokaz inteligentnog dizajna u prirodi i koji kritiziraju dokaz koji podupire darvinističku evoluciju
== Bilješke ==
<div class="references-small">
'''a.''' {{note label|a|a|none}} [[W. D. Hamilton]] izvršio je golem utjecaj na Dawkinsa i taj se utjecaj može vidjeti kroz Dawkinsovu knjigu ''Sebični gen''.<ref name="belief interview"/> Prijatelji su postali na Oxfordu a Dawkins je poslije Hamiltonove smrti 2000. napisao nekrolog i organizirao [[sekularnost|sekularnu]] memorijalnu službu.<ref>{{cite news |first=Richard |last=Dawkins |title=Obituary by Richard Dawkins |url=http://www.unifr.ch/biol/ecology/hamilton/hamilton.html#Dawkins |publisher=The Independent |date=3. listopada 2000. |accessdate=22. ožujka 2008. |archiveurl = http://web.archive.org/web/20080318185801/http://www.unifr.ch/biol/ecology/hamilton/hamilton.html#Dawkins |archivedate =18. ožujka 2008.|deadurl=yes}}</ref>
'''b.''' {{note label|b|b|none}} Debata je bila okončana glasanjem kojim je prijedlog »da je doktrina evolucije valjanija od teorije evolucije« odbačen sa 198 prema 115 glasova.<ref>Critical-Historical Perspective on the Argument about Evolution and Creation, John Durant, u: ''From Evolution to Creation: A European Perspective'' (urr. Sven Anderson, Arthus Peacocke), Aarhus Univ. Press, Aarhus, Danska</ref><ref>{{cite web | title = 1986 Oxford Union Debate: Richard Dawkins, John Maynard Smith | publisher = RichardDawkins.net | url = http://richarddawkins.net/article,721,1986-Oxford-Union-Debate,Richard-Dawkins-John-Maynard-Smith | accessdate = 10. svibnja 2007.|archiveurl = http://web.archive.org/web/20071013161954/http://richarddawkins.net/article,721,1986-Oxford-Union-Debate,Richard-Dawkins-John-Maynard-Smith |archivedate =13. listopada 2007|deadurl=yes}} Debata dostupna za preuzimanje u obliku datoteka MP3.</ref>
</div>
== Referencije ==
{{izvori|2}}
== Vanjske poveznice ==
{{Drugi projekti
| commons = Richard Dawkins
Linija 60 ⟶ 269:
| wikibooks =
| wikisource =
| wikiquote =
| wikinews =
}}
* [http://worldcat.org/identities/lccn-n81-74298 djela Richarda Dawkinsa i djela o Richardu Dawkinsu] u knjižnicama ([[WorldCat]]ov katalog)
* {{eng oznaka}} [http://natgeotv.com/uk/dawkins-darwin-evolution National Geographic Interviews] – serija videointervjua National Geographic Channela s Richardom Dawkinsom o Darwinu, evoluciji i bogu
* {{eng oznaka}} [https://www.youtube.com/watch?v=euMi5Akf8Kc videointervju] s [[Riz Kan|Rizom Kanom]] za [[Al Jazeera English]]
* {{eng oznaka}} ''[http://richannel.org/an-appetite-for-wonder-richard-dawkins-in-conversation An Appetite for Wonder: Richard Dawkins in Conversation]'' na [[Kraljevska institucija|Kraljevskoj instituciji]]
* {{eng oznaka}} ''[http://www.independent.co.uk/opinion/the-real-romance-in-the-stars-1527970.html The Real Romance in the Stars]'' (1995.) – kritički pogled na [[astrologija|astrologiju]]
* {{eng oznaka}} ''[http://books.guardian.co.uk/review/story/0,,1416876,00.html The giant tortoise's tale]'', ''[http://books.guardian.co.uk/review/story/0,,1425412,00.html The turtle's tale]'' i ''[http://books.guardian.co.uk/review/story/0,,1429962,00.html The lava lizard's tale]'' (2005.) – serija triju članaka napisanih poslije posjeta [[Galapagos|otocima Galápagosu]]
{{kritika religije}}
{{Lifetime|1941||Dawkins, Richard}}
[[Kategorija:Britanski naučnici]]
[[Kategorija:Britanski pisci]]
Linija 72 ⟶ 289:
[[Kategorija:Ateisti]]
[[Kategorija:Biolozi]]
| |||