Samopotapanje francuske flote u Toulonu – razlika između verzija

 

 

Početkom [[1942.]] godine najveći dio francuske flote koji nije uspio prebjeći [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]], bazirao se u luci [[Toulon]], na francuskoj [[mediteran]]skoj obali. Tadašnji zapovjednik francuske mornarice [[admiral]] [[François Darlan]] obećao je [[UK|Velikoj Britaniji]] da će francuski ratni brodovi biti potopljeni ukoliko bude postojala i najmanja sumnja da bi mogli pasti u [[Treći Reich|njemačke]] ruke.

 

 

==Operacija ''Lila''==

Nijemci su planirali zauzeti pomorsku bazu Toulon iznenadnim prodorom oklopno-mehanizirane armijske grupe iz pravca [[Nice]] po vrlo dobroj asfaltnoj cesti. Baza je trebala biti napadnuta iz još tri pravca uz sudjelovanje postrojbi iz zloglasne divizije ''Das Reich'' koja je trebala zauzeti poluotok, grad i neutralizirati baterije obalnog topništva. Kada su njemačke motociklističke postrojbe krenule iz pravca Nice, primijetila ih je jedna žandarmerijska ophodnja. Jedan žandar odjurio je na motociklu prema Toulonu želeći alarmirati francuske snage u luci i gradu. U grad je stigao gotovo istovremeno kada i Nijemci.

 

 

Njemačke snage su u tim trenucima napravile veliku taktičku pogrešku. Njihove postrojbe i [[tenk]]ovi su se kroz bazu kretali dosta sporo i oprezno, jer im zasigurno nije palo na pamet da bi Francuzi mogli izvesti samopotapanje flote, niti koliko je to brzo moguće izvesti. Njemačke snage ušle su u krug pomorske baze nekoliko minuta iza 05:00 sati, a onda im je trebao gotovo cijeli sat da pronađu putove kroz golema lučka i brodogradilišna postrojenja do vanjskih vezova gdje su bili privezani glavni francuski brodovi. Konačno su oko 06:00 sati uspjeli stići do veza na kojem je bio privezan bojni brod ''Strasbourg''. Njegova posada je već skinula vezove s bitvi i brod je slobodno plutao. Na zapovjednom mostu ''Strasbourga'' bio je admiral Laborde, koji je odavno zapovjedniku broda bio naredio otvaranje kingstona. Kao opomenu njemački je tenk ispalio granatu u oklopnu kulu broj dva, usmrtivši jednog francuskog časnika, na što su brodski automatski topovi uzvratili paljbu po njemačkim trupama. Jedan njemački časnik pozvao je Labordea da se preda i izruči svoj zastavni brod i ostatak flote neoštećene. Laborde ga je izvjestio da je veliki bojni brod već gotovo potopljen, kao i ostatak francuske flote u Toulonu. Njemci su bili očajni. U trenutku su shvatili da im tu pred njihovim očima gotovo iz ruku izmiče bogati plijen koji su smatrali sigurnom lovinom.

 

Krstarica ''[[Algérie (krstarica)|Algérie]]'' (punog deplasmana od 13,900 tona) bila je na generalnom remontu u Toulonu i vezana samo nekoliko vezova ispred bojnog broda ''Strasbourg''. I njeni kingsoni su bili otvoreni kad su njemačke snage stigle do nje sa zahtjevom da se preda. Krstarica je bila zapovjedni brod viceadmirala [[Émile Lacroix|Émilea Lacroixa]] koji je izvjestio Nijemce da je za predaju kasno i da pod teretom nadirućeg mora krstarica neumitno tone. Kako do tog trenutka na krstarici nije bilo vidljivih oštećenja, njemački zapovjednik mu nije povjerovao i zapovjedio je svojim vojnicima da na juriš osvoje brod. Viceadmiral Lacroix ga je spriječio u tom naumu izvjestivši ga da je brod miniran i da će odletjeti u zrak onog trenuka kada njemački vojnici stupe na njega. U istinitost admiralovih riječi uvjerili su se nekoliko minuta kasnije kada je eksplozija uništila krmenu topničku kulu. Krstarica ''Algérie'' dogorijevala je iduća dva dana uz povremene eksplozije i erupcije iz svojih magazina streljiva i torpeda.

S okolnih brda iznad zaljeva u kojem je smještena tulonska ratna luka, građani i njemačke snage stacionirane u tom području mogli su više od tjedan dana promatrati kako u luci jedan za drugim dogorijevaju i u dimu nestaju nekad moćna i brza krstarica ''[[Marseillaise (krstarica)|Marseillaise]]'' iz klase ''La Galissonniere'' od 8,214 tona deplasmana nakon što se prevrnula na bok. Posljednji brod iz te klase koji je također bio potopljen izvukli su Talijani - popravili ga i koristili se njime svojoj floti sve do [[1944.]] godine kada je vraćen Francuzima.

 

Bojni brod ''Provence'' od 22,000 tona deplasmana (iz iste klase kao i bojni brodovi ''Bretagne'' i ''Lorraine'') zamalo je pao Nijemcima u ruke zbog neodlučnosti njegovog zapovjednika kojeg je zbunio brzojav dobiven od vlade iz Vichyja: "''Zapovijed gospodina Lavala je da se izbjegnu incidenti bilo kakve vrste''". Slušajući eksplozije koje su odjekivale oko njega u cijeloj luci i vidjevši brodove koji su u dimu i plamenu tonuli posvuda oko njega, odlučio je ne poslušati zapovijed višijevske vlade i postupiti u skladu sa svojom savješću. Dok se tobože svađao s jednim njemačkim časnikom, fiktivno je poslao jednog svog časnika da ispita vjerodostojnost brzojava. Dok je razgovarao sa zapovjednikom njemačke postrojbe koja je došla zauzeti njegov brod, zapovjedio je posadi da otvori podvodne ventile i potopi brod. Uskoro je i ''Provence'' bio izgubljen za Nijemce. Vidjevši da je uspio u svom naumu, zapovjednik ''Provencea'' je uz vojnički pozdrav zastavi koja je spuštena i sa smiješkom na usnama napustio svoj brod.