Dragutin Dimitrijević Apis – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Robot: Include commonscat template
mNema sažetka izmjene
Red 9:
U vreme vladavine kralja [[Aleksandar Obrenović|Aleksandra Obrenovića]], zbog lošeg stanja u zemlji, smislio je i organizovao oficirski [[puč]], ali ubistvo kraljevskog para Obrenović nije bila njegova ideja.
 
U noći [[29. maj]]a poveo je zaverenike iz Oficirskog Doma u dvor, gde je za vreme traženja kralja i kraljice, teško ranjen s tri metka u grudi. Zahvaljujući svojoj snažnoj prirodi Dimitrijević je prebolio te rane, i njegov uticaj na oficire i poslove u vojsci stalno je rastao.
 
Godine [[1905]].položio je ispit za Generalštab i otputovao na vojne studije u [[Berlin]]u. Po povratku u zemlju, dodeljen je generalštabnom odeljenju Ministarstva Vojnog, i služio je u njemu od [[septembar|septembra]] [[1906]]. do do [[mart]]a [[1907]].
 
Bio je u [[Makedonija|Makedoniji]] kraće vreme, a po povratku vršio je dužnost pomoćnika načelnika štaba Drinske divizije [[1908]]. Još za vreme svog boravka na jugu Srbije, Apis se priključio tajnom komitetu koji je tada već bio stvoren sa ciljem da se odupre bugarskim pretenzijama. U isto vreme, postao je član [[Četnici|Četničkog]] udruženja sa sedištem u [[Skoplje|Skoplju]] i [[Kumanovo|Kumanovu]].
 
[[1911]]. sa svojim drugovima osnovao je tajno udruženje [[Ujedinjenje ili smrt]], poznato pod imenom [[Crna ruka]]. Za vreme same mobilizacije u septembru [[1912]]. teško je oboleo od trovanja krvi pa je vraćen u [[Beograd]] i zbog toga nije mogao učestvovati u [[Balkanski ratovi|balkanskom ratu]]. Kao šef obavještajnog odeljenja Ratnog ministarstva Dimitrijević je uspostavio kontakte sa istomišljenicima iz mnogih krajeva.
 
U [[Prvi svetski rat|I svetskom ratu]] je rukovodio obaveštajnom službom. Potom je bio načelnik štaba Užičke i Timočke vojske. Zatim, pomoćnik načelnika štaba III armije. Apis je u decembru [[1916]]. uhapšen na [[Solunski front|solunskom frontu]] kao član tajne organizacije [[Ujedinjenje ili smrt]]. Optužnica ga je teretila za "prevratničko djelovanje" s političkim ciljem u samoj zemlji. Pored toga u tužbi se navodilo, da je prikrivao [[Rade Malobabić|Rada Malobabića]] i [[Muhamed Mehmedbašić|Muhameda Mehmedbašića]], koji su bili optuženi istom tužbom, i da su [[29. avgust]]a [[1916]]. izvršili [[atentant]] na prestolonasljednika [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra]], kada se automobilom vozio iz Ostrova u svoj logor. Proces je vođen u [[Solun]]u pred vojnim sudom za oficire. Presudom od [[23. avgust]]a [[1916]] Dimitrijević je [[smrtna presuda|osuđen na smrt]], a streljan je [[14. jun]]a [[1917]]. u Solunskom polju zajedno s artiljerijskim majorom [[Ljuba Vulović|Ljubom Vulovićem]] i [[Rade Malobabić|Radom Malobabićem]].