Rusko-ukrajinski rat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
update |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 21:
|gubici1 = 1.017 mrtvih (prema tvrdnjama separatista)<br>2000 mrtvih (prema tvrdnjama ukrajinskih vlasti)
|gubici2 = '''po tvrdnjama UN-a:''' 1.167 mrtvih<br>20.000 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika<br>'''prema tvrdnjama pobunjenika:'''<br>27.888 poginulih i ranjenih<br>1.649 zarobljenih<br>13.500 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika
|gubici3= '''Ukupno'''<br>4.
|napomene=
}}
Red 27:
'''Rat na istoku Ukrajine''' ({{lang-uk|Війна на сході України}}) ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ({{lang-ru|Вооружённый конфликт на востоке Украины}}) je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-[[Rusija|ruskih]] [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od maja udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[evromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Evropejstvo|evropska]] vlada na čelu sa predsjednikom [[Aleksandar Turčinov|Aleksandrom Turčinovom]] i [[Arsen Jacenjuk|Arsenom Jacenjukom]]. U dijelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala "pučističkom" i nelegitimnom, te su se počeli formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma, a što je koincidiralo sa [[Ruska aneksija Krima|ruskom aneksijom Krima]].
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje u teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. 5.9. potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Rat u istočnoj Ukrajini je doveo je do smrti najmanje 4.
==Uvod==
Red 186:
==Posljedice==
===Ljudske žrtve===
[[Datoteka:March_of_Peace_(2014-03-15,_Moscow),_occupation_of_the_Crimea_is_a_shame_of_Russia.jpg|left|thumb|250px|Marš mira u Moskvi, 15.3. 2014., kojim se prosvjeduje protiv ruske intervencije u Ukrajini]]
{{Quote box|width=20%|align=right|citat="[[Separatizam]] i promjene granica se moraju čvrsto odbaciti a temeljni principi OESS-a poštivati u krizi u Ukrajini."|izvor=Lamberto Zannier, glavni tajnik [[OESS]]-a<ref>{{cite web|date=26.8. 2014|title=''OSCE core principles must be safeguarded in Ukraine, says Secretary General''|url=http://www.osce.org/sg/122959|publisher=[[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju]]}}</ref>}}
[[UNHCR]] je objavio da je do 27.6. 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i Češkoj.<ref>{{cite web|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5.8., u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{cite web|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do 2.9. možda je bilo i preko milijun raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=[[UNHCR]]| title=''Number of displaced inside Ukraine more than doubles since early August to 260,000''| date=2.9. 2014| url=http://www.unhcr.org/540590ae9.html}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 442.219 raseljenih osoba u Ukrajini, te 488.466 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 442.219 zatražilo azil u Rusiji do 31.10.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref>
U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do 31.10. je poginulo najmanje 4.
===Materijalni i ekononmski gubici===
I materijalne štete se procjenjuju vrlo teškima. Oružane skupine su dovele do razaranja u Donbasu, koje je domaćin [[Teška industrija|teške industrije]] Ukrajine. {{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 6}} Ekonomski trošak je bio značajan: 10.7., Kijev je procjenio da će trebati izdvojiti najmanje 750 milijuna $ iz svojeg proračuna kako bi sanirao štete na istoku države.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 35}} 31.10., OCHA je navela da je uništeno ili oštećeno 11.325 privatnih ili javnih postrojbi čiji će popravak koštati 900 milijuna $.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 2}} Zbog odluke Kijeva o ukidanju rada državne riznice u separatističkim regijama i raspada bankovnog sustava, otežana je raspodjela [[Socijalna skrb|socijalne skrbi]] na tim teritorijima: do 31.10., većina stanovništva nije dobilo isplatu skrbi tri mjeseca, što je bilo osobito teško za starije i nemoćne. Neki radnici u separatstičkim regijama čak su razvili spletke da nezakonito naplate umirovljenicima procesuiranje zahtjeva za primanje penzije od Ukrajine na bankovnoj kartici.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 20-21}} Ukrajina je doživjela težak pad [[BDP]]-a i investicija zbog rata.
U Rusiji, Putinu je tijekom rata popularnost porasla na preko 80%. Ipak, nisu se svi Rusi složili sa njegovom politikom: 21.9. u Moskvi je organiziran antiratni prosvjed u kojem je nekoliko hiljada ljudi prosvjedovalo za mir u Ukrajini.<ref>{{cite web|publisher=Al Jazeera| title=''Russians rally against Moscow role in Ukraine''| date=22.9. 2014| url=http://www.aljazeera.com/news/europe/2014/09/russians-stage-anti-ukraine-war-moscow-201492114729171223.html}}</ref> Putin je iskoristio rat i kako bi povećao represiju nad ljudskim pravima: povećana je [[cenzura na internetu]], uvedena restrikcija nad javnim okupljanjima dok su osobe koje se nisu slagale sa ruskom politikom u ukrajinskom ratu proglašene "nacionalnim izdajicama".<ref>{{cite web|title=''Dispatches: Countering Putin With Human Rights''| date=4.9. 2014| publisher=[[Human Rights Watch]]| url=http://www.hrw.org/news/2014/09/04/dispatches-countering-putin-human-rights| author=Wenzel Michalski}}</ref> Ruski ministar financija Anton Siluanov je izjavio da su Rusiju 2014. sankcije i pad cijena nafte za preko 30 posto koštale ukupno 140 milijardi $.<ref>{{cite web| title=Russia Sees $140 Billion Annual Loss From Oil, Sanctions| author=Olga Tanas| url=http://www.bloomberg.com/news/2014-11-24/russia-sees-140-billion-annual-loss-from-oil-sanctions.html| publisher=Bloomberg| date=24.11. 2014}}</ref> Do kraja 2014., ruska rublja je pala za 50 % u odnosu na dolar, te je 16.12. 2014. ruska središnja banka odlučila da se ključna kamatna stopa u Rusiji poveća sa 10,5 na 17 %, što je bio velik teret običnom stanovniku Rusije.<ref>{{cite web| title=Russia makes drastic rate rise to 17% to stem rouble decline| url=http://www.bbc.com/news/business-30490082| date=16.12. 2014| author=BBC News}}</ref>
== Bilješke ==
{{Reflist|group=nb}}
| |||