Cáin Adomnáin – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Cáin Adomnáin''' (irski: ''Adomnánov zakon'') ili '''Lex Innocentis''' (latinski: ''Zakon nevinih'') je naziv za zakonik, odnosno zbirku običaja i pravila [[ratn... |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Cáin Adomnáin''' ([[irski]]: ''Adomnánov zakon'') ili '''Lex Innocentis''' ([[latinski]]: ''Zakon nevinih'') je naziv za [[zakonik]], odnosno zbirku običaja i pravila [[ratno pravo|ratnog prava]] koga su krajem 7. vijeka prihvatili [[Irska|irski]], [[Geli|gelski]] i [[Pikti|piktski]] kraljevi i velmože na poticaj [[Adomnán]]a, opata samostana u [[Iona|Ioni]]. Adomnán je prijedlog zakona iznio na [[Sinod u Birru|Sinodu u Birru]] godine 697. Svrha zakona je bila ograničiti [[nasilje]] i druge ekscese za koje su brojne prilike pružali [[rat]]ovi među lokalnim klanovima i državicama, endemski za [[Britansko Otočje]] tog vremena. To se prije svega odnosilo na zaštitu [[neborci|ne-boraca]], prije svega žena i kršćanskih svećenika.
''Cáin Adomnáin'' je tako izričito zabranio ubijanje djece, svećenika, bogoslova, kao i seljaka koji rade na crkvenim imanjima. Za ubistvo žena su predviđene sankcije kao što je pogubljenje prije koga se prijestupniku prethodno trebala odrezati jedna ruka i jedna noga. Zabranjeno je i [[silovanje]], kao i povreda "kreposti žene plemenitog roda". Ženama je, s druge strane, izričito zabranjeno sudjelovanje u borbi.
Prema predaji, Adomnánu je kao uzor za zakonik poslužio raniji, danas izgubljeni tekst koji se pripisuje [[Sveti Patrik|Svetom Patriku]]. U svakom slučaju, ''Cáin Adomnáin'' je značajan kao prvi danas sačuvani dokument kojim se u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] nastojala kodificirati ograničenja ratovanja. U tome je bio sličan kasnijem pokretu [[Mir i primirje Božje]], koji se pod pokroviteljstvom [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] razvio u kontinentalnoj Evropi.
| |||