Teofan Ispovednik – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Teofan Ispovednik''' (grč. Θεοφανής, lat. ''Theophanes Confessor'', oko 760–817) bio je vizantijski monah i [[H... |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Teofan Ispovednik''' ([[Grčki jezik|grč]]. Θεοφανής, [[Latinski jezik|lat]]. ''Theophanes Confessor'', oko [[760]]–[[817]]) bio je vizantijski [[Monaštvo|monah]] i [[Hronografija|hronograf]]. Slavi se kao [[Hrišćanski svetitelji|svetac]] [[12. marta]] u [[Katolička crkva|katoličkoj crkvi]] i [[25. marta]] u [[Pravoslavna crkva|pravoslavnoj crkvi]].
Vizantijska hronografija u Teofanovom delu, napisanom u drugoj deceniji [[9. vek|9. veka]], doživljava svoj vrhunac u pogledu kvaliteta i kritičnosti. Poreklom iz otmene porodice, posle kratkotrajnog života u [[brak]]u povukao se u manastir τοῦ μεγάλου ἀγροῦ kod [[Kizik]]a, postao [[iguman]], umešao se u [[Ikonoklazam|spor oko ikona]] kao protivnik cara [[Lav V (bizantski car)|Lava V]], bio bačen u tamnicu i zatim prognan. Kasnije je u grčkoj crkvi kanonizovan kao ''Confessor'' (= Ispovednik, svetac-nemučenik). Na podsticaj [[Georgije Sinkel|Georgija Sinkela]] odlučio je da nastavi njegovu nedovršenu hroniku i pisao od [[810]]. do [[814]]. delo ''Hronografija'' (Χρονογραφία), u kome je obradio vreme od [[284]]. do [[813]]. godine. Delo je raspoređeno [[Hronologija|hronološki]] prema godinama od [[Kosmogonija|stvaranja sveta]] (aleksandrijska era), ali Teofan daje i [[Hrišćanstvo|hrišćanske]] godine, godine vladavina [[Popis rimskih careva|rimskih]] i [[Popis
Izvori, koje autor ne navodi, mnogobrojni su. Za [[5. vek]] najviše se služio crkvenim istorijama [[Sokrat Sholastik|Sokrata Sholastika]], [[Sozomen]]a, [[Teodoret]]a. Za [[Iraklije]]vo doba upotrebio je [[Jovan Malala|Malalu]], [[Prokopije|Prokopija]], [[Agatija|Agatiju]], [[Jovan iz Efesa|Jovana iz Efesa]], [[Teofilakt Simokata|Teofilakta Simokatu]] i [[Uskršnja hronika|Uskršnju hroniku]]. Veliki značaj ima deo koji obrađuje [[7. vek|7]]. i [[8. vek]]: svi originalni izvori za taj važan period vizantijske istorije su izgubljeni (na primer tzv. Μέγας χρονογράφος iz 8. veka, hronika [[Trajan Patrikije|Trajana Patrikija]]), tako da jedine vesti o njemu imamo iz Teofanovog i [[Nikifor I (carigradski patrijarh)|Nikiforovog]] dela.
| |||