Bitka kod Tertryja

Bitka kod Tertryja se odigrala godine 687. u današnjoj sjevernoj Francuskoj između snaga Berthara, majordoma franačkih kraljevstava Neustrije i Burgundije na jednoj, i snaga austrazijskog majordoma Pipina Herestalskog na drugoj strani. Objema stranama je nominalni sizeren bio franački kralj Teuderik III; povod za izbijanje neprijateljstava je bila smrt neustrijskog majordoma Warratona koji je sa Pipinom bio sklopio sporazum o miru, odnosno podjeli vlasti nad franačkim državama. Warratonova smrt 686. je na mjesto majordoma dovela Berthara koji je odlučio napasti Pipina. Došlo je do bitke u kojoj su neustrijske i burgundijske snage poražene. Pobjednički Pipin je prisilio Teuderika da smijeni Berthara s mjesta majordoma Neustrije, odnosno da ga zamijeni Pipinu vjernim Nordebertom; odredbe mira su također izričito navele Pipina kao glavnog majordoma za sva franačka područja.

Pipinova pobjeda je omogućila da nakon Teuderikovog nominalnog preuzimanja svih franačkih zemalja 679. godine (nakon smrti brata, austrazijskog kralja Dagoberta II) one i de facto budu ujedinjene pod vlašću jednog majordoma. Ona je također označila promjenu političke ravnoteže među franačkim državama; dotada dominantna zapadna područja (Neustrija) su postala inferiorna istočnima (Austrazija), a klan Pipina Herestalskog stvorio uvjete da se transformira u buduće vladare države, odnosno Karolinšku dinastiju.

Literatura

• Oman, Charles (1914). The Dark Ages, 476-918 (6th ed. izd.). London: Rivingtons.