L'Éducation sentimentale – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m Promjena šablona using AWB
Red 1:
{{Italic title}}
{{InfoboxInfokutija knjiga
| nazivnaslov = Sentimentalni odgoj
| naziv_izvornikanaslov_orig = L'Éducation sentimentale
| prijevod =
| slika = [[Datoteka:Education sentimentale flaubert.jpg|230px]]
Red 9:
| ilustrator =
| dizajn korica =
| državazemlja = {{flag|Francuska}}
| jezik = [[francuski jezik]]
| žanr =
Red 15:
| izdavač = Nelson
| datum_izdanja = [[1869]].
| vrsta_koricamedij =
| broj_stranicastranica =
| pripovjedač =
| gledište =
Red 28:
'''''Sentimentalni odgoj''''' ([[francuski|fra.]] '''''L'Éducation sentimentale''''') je roman [[Gustave Flaubert|Gustavea Flauberta]] o korozivnom učinku vremena na mladenačke iluzije. Vrijeme prolazi, a situacije ostaju gotovo iste. "Ovaj roman putovanja, šetnje i kretanja ostavlja dojam stajanja na mjestu." Labirint grada odvodi Frederica uvijek na ista mjesta, a putovanja su uvijek vraćanja i ne rješavaju ništa, samo odgađaju. Stvarnost je prikazana sa stajališta Frederica, a svi su drugi likovi viđeni kroz njega, jednako kao i pejzaži i dekori koji se na čudan način osamostaljuju, postaju lice u romanu i jedan od njegovih lajtmotiva. Krajobrazi se smjenjuju u vožnji ili šetnji, dekori se pretapaju jedan u drugi za vrijeme Fredericovih beskonačnih lutanja, svijet oko njega putuje, dok je on nepomično središte dalekih vidika i osoba koje kruže njegovim obzorom. U svom fenomenološkom odrazu stvarnosti to je "prvi veliki roman lutanja", roman antonionijevskog pogleda svijesti na povorku priviđenja u fatamorgani stvarnosti. "San se kod Emme suprotstavljao zbilji; ovdje stvarnost sama počinje naličiti na san", a Fredericove kretnje i postupci imaju u sebi nešto mjesečarsko. Pogled kod njega zamjenjuje akciju, a jedna opsesivna želja otupljuje opažaj. Frederic klizi po površini života, uvijek odsutan od sebe sama, pogleda uprtog u nejasni horizont vlastitog postojanja u kojem se ono bitno nikada ne događa. Budući da se ne treba boriti za svoje mjesto pod suncem u velegradskoj džungli poput Sorela ili Rastignaca, ovaj preteča "čovjeka bez svojstva" prolazi životom ravnodušan na značenje njegovih privida nad koje će se kasnije nadnositi [[Marcel Proust]]. Flaubertova je izvornost u tome što je napisao prvi veliki roman o fakticitetu svijeta i razdvojenosti svijesti u zrakopraznom prostoru sna.
 
[[Kategorija:Romani 1869.]]
[[Kategorija:Francuska književnost]]