Sloboda religije – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: sw:Uhuru wa dini
prošireno
Red 1:
[[Datoteka:Religiousfreedom.png|250px|right|thumb|Ograničenja slobode religije u modernim državama, prema istraživanju Pew Research Centera 2009.]]
 
'''Sloboda religije''' ili '''religijska sloboda''' (takođe ''verska sloboda'', ''sloboda vjeroispovjesti'') je princip koji podržava [[politička sloboda|slobodu]] svakog pojedinca ili zajednice da - privatno ili javno - manifestiraju svoju [[religija|religiju]] ili [[vjerovanja]] kroz [[religijsko obrazovanje|podučavanje]], štovanje i razne obrede; koncept najčešće podrazumijeva i slobodu [[religijska konverzija|promjene vlastite religije]], odnosno pravo da se [[ireligioznost|ne prakticira nikakva religija]]. <ref>
[[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima]], čl. 18.</ref> Pravo na "napuštanje" ili prestanak članstva u vlastitoj religijskoj zajednici - [[apostaza]] - se također smatra jednim od temelja religijske slobode.
 
Verska sloboda je pravo ne samo da se veruje, nego i pravo da se ne veruje. Savremeno shvatanje religijskih sloboda i prava znači da građanin ima pravo da učestvujete u nekom verskom [[obred]]u, ali i pravo da ne učestvuje u njemu. Dakle, savremeni koncept religijskih sloboda podrazumeva slobodu religije, ali i slobodu od religije.<ref name="Vukomanović">[http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Studija-Vukomanovic.pdf O čemu crkva (ne)može da se pita: SPC, država i društvo u Srbiji (2000-2005) (2000-2005)]</ref>
Sloboda religije se u velikom dijelu današnjeg svijeta smatra jednim od [[temeljna prava|temeljnih]] [[ljudska prava|ljudskih prava]], a kao takvo je kodificirano i u čl. 18 [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]].
 
Sloboda religije se u velikom dijelu današnjeg svijeta smatra jednim od [[temeljna prava|temeljnih]] [[ljudska prava|ljudskih prava]], a kao takvo je kodificirano i u čl. 18 [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]]. Još je [[1791]]. godine u prvom amandmanu na [[Ustav SAD]] je formulisano da [[Kongres SAD|kongres]] neće donositi nikakav zakon kojim se ustanovljava neka religija ili zabranjuje njeno slobodno ispoljavanje.
 
Primjena načela slobode religije u praksi, međutim, varira u različitim zemljama. Koncept slobode religije, na primjer, nije međusobno isključiv sa konceptom [[državna religija|državne religije]]; u svom užem značenju se prvenstveno odnosi izostanak bilo kakvog [[religijski progoni|religijskog progona]] od strane državne vlasti.
 
Često se previđa onaj aspekt religijskih sloboda prema kome neko ne mora učestvovati u verskim aktivnostima: [[deca]], recimo, ne moraju da budu prisutna na času tokom vršenja određene verske službe, čak i ako je to npr. školska [[slava]].<ref name="Vukomanović"/>
== V. također ==
 
== V.Vidi također ==
* [[Religijski progoni]]
* [[Religijska diskriminacija]]
Linija 36 ⟶ 39:
 
{{DEFAULTSORT:Religija}}
 
[[Category:Freedom of expression]]
[[Category:FreedomReligija of religion|i društvo]]
[[Kategorija:Ljudska prava]]
[[Category:Religious discrimination]]
[[Category:Religious persecutionDiskriminacija]]
[[Category:Separation of church and stateSekularizam]]
[[Kategorija:Politika]]
[[Category:Religion-related legal issues]]
 
[[als:Religionsfreiheit]]