Razlike između izmjena na stranici "Tribuni s konzulskom vlašću"

m/м
[[Tit Livije]] ukazuje na to da je prema nekim izvorima dužnost vojnih tribuna uvedena zato što je Rim bio suočen sa tri rata istovremeno. Pošto se danas smatra da plebejcima nikada nije bilo zabranjeno da budu birani za konzule, neki ispitivači misle da su razlog za uvođenje vojnog tribunata bile sve veće vojne i administrativne potrebe rimske države; ovo gledište potvrđuju i drugi podaci. Počev od 447. god. st. e. birana su dva [[kvestor]]a, koji su služili kao finansijski pomoćnici konzula, a njihov se broj 421. god. st. e. popeo na četiri. Od 443. god. st. e. svakih pet godina birana su dva [[cenzor]]a, koji su na dužnosti ostajali 18 meseci. Oni su sastavljali zvanične spiskove rimskih građana, procenjivali vrednost njihove imovine i upisivali ih u odgovarajuće tribe i centurije u okviru tributske i centurijatske skupštine. Povećanje broja vojnih tribuna poklopilo se sa prva dva velika rata koje je Rim vodio: sa ratom protiv [[Fidena|Fidene]] i ratom protiv [[Veji|Veja]]. Zatim je 366. god. st. e. šest vojnih tribuna sa neizdiferenciranim ovlašćenjima bilo zamenjeno sa pet magistrata koji su imali definisane dužnosti: dva konzula za vođenje rata, gradski [[pretor]], koji je rešavao sporove između građana, i dva kurulna [[edil]]a sa različitim dužnostima u gradu. Od 362. god. st. e. Rimljani su svake godine birali šest vojnih tribuna, koji su bili potčinjeni konzulima.
 
[[bg:Военен трибун с консулска власт]]
[[en:Tribuni militum consulari potestate]]
[[fr:Tribun militaire à pouvoir consulaire]]
77.977

izmjena