Razlike između izmjena na stranici "Obrazovanje"

Dodana 6.242 bajta ,  prije 10 godina
m
Vraćene izmene korisnika 79.143.104.251 na poslednju izmenu korisnika EmausBot
m (Vraćene izmene korisnika 79.143.104.251 na poslednju izmenu korisnika EmausBot)
 
Sve teorije o obrazovanju slažu se oko njegove izuzetne važnosti, ali daju različita objašnjenja i prijedloge:
 
=== Funkcionalna teorija ===
 
Prema ovim predstavnicima socijalizacijska funkcija obrazovanja je najvažnija. Na primjer, [[Emil Dirkem]] smatra da je škola most između pojedinca i društva. Prema njemu moderna su društva heterogena, sa razvijenom podjelom rada i mnoštvom uloga, koje obnašaju vrlo različiti pojedinci. U toj različitosti koju nije moguće spriječiti potrebno je unijeti neku količinu homogenosti, ujednačenosti, kako bi se osigurala integracija društva.
 
Škola je glavno sredstvo za postizanje ujednačenosti. [[Talkot Parsons]] je takođe smatrao da je škola žarište socijalizacije u modernim društvima. Škola uči djecu o tome kako se društvo ne sastoji od roditelja, rođaka, prijatelja, nego su u razredu uvjeti i mogućnosti jednaki za sve. Škola uči djecu da prihvate razliku između partikularističkih i univerzalističkih normi vrednovanja, a to je važno za uključivanje u svijet odraslih.
 
* Partikularne norme znače vrednovanje pojedinca po onome što je a ne ko je. Roditelji vrednuju dijete kao svoje, kao iznimno, kao posebno, a ne kao ostalu djecu. Ovi su standardi povezani sa pripisanim položajem.
* Univerzalističke norme znače da je pojedinac samo jedan od mnogih (jednakih) te da je njegov položaj uvjetovan poređenjem sa drugima, a ne zagarantovan unaprijed. To znači da su njegova dostignuća vrednovana sa stajališta općih mjerila, prihvaćenih u društvu, a ne sa stajališta posebnih mjerila (biti nečijim djetetom ili pripadati rasi, vjeri, naciji i slično).
 
Upravo djete uči tu razliku što je veoma važno za pripremu u budućem životu. Sa stajališta socijalizacije, obrazovanje ne znači samo prenošenje vrijednosti i normi društva, nego je prema [[Talkot Parsons|Parsonsu]] škola društvo u malom- tu se uče najvažnija pravila života.
 
=== Manifestna funkcija škole ===
* Mogu biti i mjesta nastanka različitih omladinskih subkultura
* Formalno obrazovanje drži mlade podalje od tržišta rada, time se smanjuje stopa nezaposlenosti i onemogućuje konkurencija između mladih i odraslih za radna mjesta
 
=== Konfliktne teorije o obrazovanju ===
 
Ove teorije naglašavaju ulogu škole u reprodukciji i legitimiranju postojećih društvenih odnosa. Školu ne vide kao priliku za izgradnju duhovnih sposobnosti pojedinca i uspon na društvenoj ljestvici već kao društveni mehanizam održavanja sistema društvene stratifikacije. Uglavnom smatraju da je škola najvažniji ideološki aparat države u kapitalizmu.
 
Država održava postojeće društvene odnose (podjela na kapitaliste i radnike). Putem represivnih aparata (policija, sudstvo, vojska) i ideoloških aparata (religija, porodica i drugo). Škola je najvažniji ideološki aparat države, jer se u školi ne uče samo znanje i vještine potrebne na radnom mjestu nego se prenosi i ideologija. Osnovna svrha ideologije u školi je da uvjeri buduće radnike da je njihov položaj prirodan, nepromijenjiv i opravdan. U školi se budući radnici uće da budu tačni, poslušni, disciplinovani kako ne bi ugrozili postojeći sistem proizvodnje i organizaciju društva u cjelini.
 
U konfliktnim teorijama možemo izdvojiti kao bitan princip korespondencije (slaganje). Odnosi u školi su sukladni (korespondentni) sa odnosima na radnom mjestu. U školi se djeca pripremaju za uloge na tržištu rada. Autoritarna struktura u školi slična je birokratskoj strukturi u preduzeću i u obje pozitivno se vrijednuje: marljivost, poslušnost, podložnost. Još je jedna sličnost: U školi se ne uči zbog znanja već zbog ocjena, a odrasli ne rade što vole svoj posao nego su motivirani jedino plaćom. Školski skriveni nastavni program ima za cilj suptilno oblikovanje djece prema zahtjevima vladajućih institucija. Učitelji oblikuju osobine koje su u skladu sa standardima srednje klase (savjesnost, odgovornost, pouzdanost, samokontrola, učinkovitost). Od učenika se traži da budu tačni, tihi, čekaju svoj red, prilagode se zahtjevima grupe.
 
* [[FRANCISCO FERRER & MODERNA ŠKOLA]]
 
{{Društvene nauke}}
 
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje|* Obrazovanje]]
 
[[af:Onderwys]]
[[am:ትምህርት]]
[[an:Educación]]
[[ar:تعليم]]
[[ast:Educación]]
[[az:Təhsil]]
[[bat-smg:Švėitėms]]
[[be:Адукацыя]]
[[be-x-old:Адукацыя]]
[[bg:Образование]]
[[bn:শিক্ষা]]
[[bo:སློབ་གསོ།]]
[[br:Desaverezh]]
[[bs:Obrazovanje]]
[[ca:Educació]]
[[ceb:Edukasyon]]
[[co:Educazioni]]
[[cs:Vzdělání]]
[[cy:Addysg]]
[[da:Uddannelse]]
[[de:Bildung]]
[[el:Εκπαίδευση]]
[[en:Education]]
[[eo:Eduko]]
[[es:Educación]]
[[et:Haridus]]
[[eu:Hezkuntza]]
[[ext:Educación]]
[[fa:آموزش و پرورش]]
[[fi:Koulutus]]
[[fiu-vro:Koolitus]]
[[fr:Éducation]]
[[fur:Educazion]]
[[ga:Oideachas]]
[[gd:Foghlam]]
[[gl:Educación]]
[[gv:Edjaghys]]
[[hak:Kau-yuk]]
[[he:חינוך]]
[[hi:शिक्षा]]
[[hif:Parrhai]]
[[hr:Obrazovanje]]
[[ht:Edikasyon timoun]]
[[hu:Oktatás]]
[[ia:Education]]
[[id:Pendidikan]]
[[is:Menntun]]
[[it:Educazione]]
[[iu:ᐃᓕᓐᓂᐊᖅᑐᓕᕆᓂᖅ/ilinniaqtuliriniq]]
[[ja:教育]]
[[jv:Pendhidhikan]]
[[ka:განათლება]]
[[kk:Білім беру]]
[[kl:Ilinniartitaaneq]]
[[km:ការអប់រំ]]
[[kn:ಶಿಕ್ಷಣ]]
[[ko:교육]]
[[krc:Окъуу]]
[[la:Educatio]]
[[lb:Educatioun]]
[[li:Óngerwies]]
[[lo:ການສຶກສາ]]
[[lt:Švietimas]]
[[lv:Izglītība]]
[[map-bms:Pendidikan]]
[[mk:Образование]]
[[ml:വിദ്യാഭ്യാസം]]
[[mn:Боловсрол]]
[[mr:शिक्षण]]
[[ms:Pendidikan]]
[[mwl:Eiducaçon]]
[[nap:Aducazzione]]
[[ne:शिक्षा]]
[[new:शिक्षा]]
[[nl:Onderwijs]]
[[nn:Utdanning]]
[[no:Utdannelse]]
[[nov:Edukatione]]
[[nrm:Êducâtion]]
[[oc:Educacion]]
[[pl:Edukacja]]
[[pnb:پڑھائی]]
[[pt:Educação]]
[[qu:Yachachiy]]
[[ro:Educație]]
[[ru:Образование]]
[[rue:Ошколованя]]
[[sah:Үөрэҕирии]]
[[scn:Aducazzioni]]
[[sco:Eddication]]
[[si:අධ්‍යාපනය]]
[[simple:Education]]
[[sk:Vzdelanie]]
[[sl:Izobraževanje]]
[[sq:Edukata]]
[[sr:Образовање]]
[[sv:Utbildning]]
[[sw:Elimu]]
[[ta:கல்வி]]
[[te:విద్య]]
[[tg:Маориф]]
[[ti:ትምህርቲ]]
[[tl:Edukasyon]]
[[tpi:Edukesen]]
[[tr:Eğitim]]
[[uk:Освіта]]
[[vec:Educasion]]
[[vi:Giáo dục]]
[[vo:Dugäl]]
[[war:Pag-aram]]
[[wuu:教育]]
[[yi:חינוך]]
[[zh:教育]]
[[zh-min-nan:Kàu-io̍k]]
[[zh-yue:教育]]
236

izmjena