Iranski nuklearni program – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ko:이란의 핵 문제 |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 2:
'''[[Iran]]ski nuklearni program''' pokrenut je [[1950-ih]] godina u suradnji s [[SAD]]-om, čija je suradnja trajala sve do [[1979.]] godine odnosno [[Iranska revolucija|iranske revolucije]], kada su Amerikanci zajedno s pojedinim [[Europa|europskim]] državama prekinuli suradnju s [[Iran]]om. Neposredno nakon revolucije i tijekom [[Iransko-irački rat|rata protiv Iraka]] program je privremeno obustavljen, no ponovno je obnovljen sredinom [[1990-ih]] kada je s [[Rusija|Rusijom]] potpisan sporazum o završetku gradnje nuklearnog reaktora [[Nuklearna elektrana Bušehr|Bušehr]]. Znatno proširenje iranskog nuklearnog programa počinje nakon [[2000.]] godine, te se u međuvremenu grade postrojenja za [[Teška voda|tešku vodu]] i obogaćivanje [[uranij]]a, te se otvaraju istraživački centri i [[Rudnik|rudnici]] uranija na jugu zemlje.
Službeni [[Teheran]] tvrdi kako se njegov nuklearni program razvija u mirnodopske svrhe; navodi se golema potražnja za [[Električna energija|električnom enegerijom]] koja raste 6% godišnje, zbog čega se rješenje među ostalim vidi u gradnji [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]]. Ipak, godine [[2002.]]
== Uvod ==
Red 14:
{{glavni|Mahmud Ahmedinedžad}}
Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmedinedžad]] pokrenuo je zabrinutost
UN-ovo vijeće sigurnosti, sa svih 15 država članica, je [[28. listopada]] 2005. izdalo izjavu kojom osuđuje takve stavove: „Vijeće sigurnosti osuđuje primjedbe o Izraelu izjavljene od gospodina Mahmouda Ahmedinedžada, predsjednika Islamske republike Irana“<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4387206.stm UN raps Iran's anti-Israel rant]</ref>. Dodatne kontroverze izazvala je „''Međunarodna konferencija o preispitivanju svjetske vizije holokausta''“ koja je [[11. prosinca]] [[2006]]. održana u [[Teheran]]u, a koja je pokrenula raspravu o razmjerima holokausta i broja preminulih Židova tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Na konferenciji su prisustvovali i razni kontroverzni [[povjesničar]]i kao [[Robert Faurisson]] i [[Fredrick Töben]], te [[David Duke]]<ref>[http://www.recordonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20061214/OPINION/612140314 "Holocaust deniers spread fiction in Iran. A gathering of ignorance disgraces its host nation"], ''Times-Herald Record'', December 14, 2006.</ref><ref name=fathi>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2006/12/11/world/middleeast/11cnd-iran.html|title=Holocaust Deniers and Skeptics Gather in Iran|first=Nazila|last=Fathi|publisher=New York Times|date = 11. 12. 2006.|accessdate = 12. 12. 2006.}}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.cbc.ca/canada/story/2006/12/13/professor-holocaust061213.html | title = Canadian prof's presence at Iran forum 'abhorrent': university}}</ref>.
Konferencija je naišla na osude diljem zapadnog Svijeta: [[Vatikan]] ju je osudio, [[Bijela kuća]] ju je nazvala „sramotom za cijeli civilizirani Svijet“ a [[Tony Blair]] ju je opisao kao „šokantnu i van pameti“<ref name=Guttenplan>Guttenplan DD. [http://commentisfree.guardian.co.uk/dd_guttenplan/2006/12/the_holocaust_deniers_ball.html "Wake up to reality"], ''The Guardian'', December 15, 2006.</ref>.
Uz to Iran je [[27. srpnja]] [[2004.]] otvorio pečate agencije [[IAEA]] na centrifuge [[uranij]]a, te obnovio povećanje centrifuga kod [[Natanz]]a, što je izazvalo osude diljem [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], a uz pomoć satelitskih snimaka otkriveni su i tajni pogoni za nuklearnu energiju koji nisu prijavljeni agenciji IAEA<ref>[http://edition.cnn.com/2002/WORLD/meast/12/12/iran.nuclear/ U.S. has photos of secret Iran nuclear sites]</ref>.
Red 26:
[[11. travnja]] 2006. Iranski predsjednik Ahmadinežad je izjavio da je njegova zemlja „uspješno obogatila uranij“ i da se „Iran pridružio grupi zemalja sa nuklearnom tehnologijom“. [[Uranij]] je obogaćen na 3.5 % i mogao se iskoristiti za nuklearni reaktor, dok bi za nuklearnu bombu trebalo obogaćenje od 90 %.
[[5. lipnja]] [[2006]]. 6 država članica Vijeća sigurnosti UN-a, [[Rusija]], [[Kina]], [[SAD]], [[Francuska]], [[Velika Britanija]] i [[Njemačka]], su ponudili Iranu niz prijedloga za pomoč u energiji u zamjenu za prestanak obogaćivanja Urana<ref>[http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/06/01/us.iran/index.html China, Russia on board in sweetened offer to Iran]</ref> koje je samo po sebi u skladu s svetskim sporazumima o nuklearnoj energiji. [[31. srpnja]] [[Iran]] je dobio rok od [[UN]]-a zaustaviti svoj program do [[31. kolovoza]] [[2006]]. U protivnom će snositi „diplomatske i ekonomske sankcije“<ref>[http://www.expatica.com/source/site_article.asp?subchannel_id=52&story_id=31954&name=UN+gives+Iran+until+31+August+nuclear+deadline UN gives Iran until 31 August nuclear deadlines]</ref>. [[Kina]] i [[Rusija]] dugo su se protivile oštrijem djelovanju protiv Irana, ali su na kraju ipak prihvatili rezoluciju.
Rok je prošao, a Iran nije zaustavio rad na nuklearnim reaktorima, ponoviviši još jednom da „nije prijetnja nikome, čak ni Izraelu“. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je na to izjavio da „Iran mora snositi posljedice“ i da je vrijeme za sankcije. No Rusija i Kina su se protivli toj odluci, a [[EU]] je još jednom produljio rok Iranu kako bi se našlo diplomatsko rješenje. [[Kofi Annan]] je [[3. rujna]] doputovao u [[Teheran]] kako bi pokušao postići konkretne dogovore, no dobio je samo doznaku da je Iran spreman na pregovore.
Red 34:
[[SAD|Američki]] predsjednik George W. Bush išao je i korak dalje i upozorio na [[Treći svjetski rat]] u slučaju da Iran nabavi nuklearno oružja: „''Imamo jednog iranskog lidera koji je rekao kako želi uništiti Izrael. Zato sam rekao svjetskim liderima: 'Ako želite izbjeći treći svjetski rat, morat ćete ih spriječiti da dođu do neophodnih znanja za proizvodnju nuklearnog oružja''“<ref>[http://www.net.hr/vijesti/page/2007/10/18/0023006.html Bush najavio 'treći svjetski rat']</ref><ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/fset.html Bush retorički govorio o Trećem svjetskom ratu]</ref>.
Ahmadinežad je pak uzvratio da je Iran žrtva nuklearnog 'ugnjetavanja': „''Iranski je narod budan i branit će sva svoja prava do kraja. Veliki iranski narod odupire se ugnjetačima i neće se povući ni za dlaku''“<ref>[http://www.djakovo-online.com/index.php?option=com_content&task=view&id=521&Itemid=59 Iran: mi smo žrtve nuklearnog 'bullyinga']</ref>. Sam iranski nuklearni program čak i u slučaju da su američke i zapadnoevropske kritike istinite da Iran pokušava izgraditi nuklearnu bombu uživaju podršku većine stanovnika bliskog istoka, a u Egiptu čak 80 % stanovnika "navija" za gradnju iranske nuklearne bombe, dok s druge strane [[CIA]] i [[Pentagon]] priznaju da su opći iranski vojni troškovi su minimalni,a vojna strategija je opća defanzivna s ciljem usporavanja napredovanja invazione vojske [http://english.aljazeera.net/indepth/opinion/2011/09/201192514364490977.html].
== Prvi krug sankcija Iranu ==
| |||