* Brojni radovi o povijesti [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]], počev od doseljavanja [[Hrvati|Hrvata]] u 7. stoljeću. Katičić je iscrtao vijagavevijugave putove kontinuiteta hrvatskog jezika i [[Hrvatska književnost|književnosti]], od najstarijih zapisa na kamenu i [[Glagoljica|glagoljaške]] srednjevjekovne književnosti pisane hrvatskom redakcijom [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskog jezika]] do [[renesansa|renesansnih]] pisaca kao što su [[Marin Držić]] i [[Marko Marulić]], koji su pisali narodnim jezikom. Proučavao je i standardizaciju jezika te objavio rad o suvremenoj hrvatskoj sintaksi (''Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika'', Zagreb 1986) na temelju proučavanja suvremenih književnika kao što su [[Miroslav Krleža]] i [[Tin Ujević]]; to je jedno od malobrojnih sintaktičkih djela na svijetu koje je napisano konzistentnom primjenom koncepta transformacijske gramatike.
* Sinteze koje se bave počecima hrvatske kulture s pomoću multidisciplinarnog pristupa koji počiva na proučavanju filologije, [[Arheologija|arheologije]], kulturologije, [[Paleografija|paleografije]] i analize teksta:
