Jagodnjak – razlika između verzija

{{Naselje u Hrvatskoj|

općina = [[Jagodnjak]] |

'''Jagodnjak''' (mađ. ''Kácsfalu'', narodski ''Kačvala'' ili ''Kačvola'', srp. ''Јагодњак''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], najveće u [[Općina Jagodnjak | Općini Jagodnjak]] i ujedno sjedište te općine [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], [[Hrvatska]].

Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], 25  km sjeverozapadno od grada [[Osijek|Osijeka]]a te 17  km (cestom) južno od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]], na nadmorskoj visini od 90 m (po ''Korenčiću'': 86 m). Površina naselja je 59,16  km².

Naselje Jagodnjak nalazi se na [[županijska cesta | županijskoj cesti]] '''Ž4041''' ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - Jagodnjak - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/).

Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s [[Petlovac | Petlovcem]], na sjeveru i sjeveroistoku s [[Beli Manastir |Belim Manastirom]], na istoku s područjima naselja [[Čeminac]] i [[Novi Čeminac]], na jugoistoku s [[Darda |Dardom]], a na jugu s rijekom [[Drava |Dravom]].

Današnje [[službeno ime]] naselje je dobilo [[1922]]. godine po jednoj [[rudina|rudini]] koja i danas postoji u [[atar]]u, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime '''Kačvala''' ili '''Kačvola'''. To ime nastao je od [[Mađari|mađarskog]] službenog imena ''Kácsfalu'', a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo imena. Prema knjizi [[Baranjska građa|Nade Miletić Stanić]] prvi put se spominje 1323. godine pod imenom ''Terra Kaach''. Kasnije mijenja ime u ''Kachfalua'', potom u ''Kachfalwa'' i ''Kacsfala''. Nakon dolaska [[Srbi|Srba]] u to naselje 1690. godine mjesto dobiva nezvanično ime '''Kačvala'''. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji [[Karlovačka mitropolija|Srpske mitropolije]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i u administraciji [[Budimska eparhija| Budimske eparhije]].

Od 1323. godine, kad se naselje prvi put spominje, pa do 1687. godine, kad se Baranja konačno oslobađa od [[Turci|Turaka]], promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije [[Haršanjska bitka| Haršanjske bitke]] to imanje bilo u okviru [[Darđansko vlastelinstvo|Darđanskog vlastelinstva]] predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla [[Esterhazi]]ja (Eszterházy).

[[Datoteka:KrstiBunar.JPG|left|250px|thumb|Krst i arteljski bunar u Jagodnjaku]] Godine [[1591]]. tu žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom [[Arsenije Čarnojević| Čarnojevićevih]] Srba. Nakon [[Ferenc Rakóczy| Rakocijevog]] ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz [[1711]]. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz [[Slavonija | Slavonije]], a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se [[Nijemci|njemačke]] porodice [[rimokatolicizam|katoličke]] i [[luteranizam|luteranske]] vjere. Po popisu iz [[1751]]. godine u naselju ima 80 [[pravoslavlje|pravoslavnih]] domova, [[1787]]. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere ([[Hrvati|hrvatske]] i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (''nesjedinjene grčke vjere'' te ''iliričke i grčke narodnosti''), [[1846]]. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, [[1900]]. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. u mjestu ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.

[[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG |right|thumb|250px|Poljoprivredna zadruga "Naše selo", mješaonica stočne hrane]]

[[Datoteka:Shepherd,_his_Herd his Herd,_and_Dogs_nearby_Jagodnjak and Dogs nearby Jagodnjak.jpg |left|thumb|150px|Pastir]]

* [[veterina | veterinarska]]rska ambulanta Jagodnjak

* U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do tzv. [[mirna reintegracija | mirne reintegracije]] zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"). Ima područne škole u Bolmanu i [[Uglješ]]u.

* Pravoslavna crkva sv. Nikole sagrađena je 1725. godine. Pripada [[Srpska pravoslavna crkvena opština Jagodnjak |Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Jagodnjak]]. Crkvena slava je Sveti Nikola ([[19. XII.]])

* Katolička crkva [[Sveti Vendelin | sv. Vendelina]] izgrađena je 1902. godine. Jagodnjak je [[filijala]] [[Župa Presvetog Srca Isusova (Čeminac) |Župi Presvetog Srca Isusova]] sa sjedištem u [[Čeminac |Čemincu]] ([[Baranjski dekanat]]).

* [[József Angster| József (Joseph) Angster]] (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /[[Pečuh]]/, 9. VI. 1918), čuveni '''graditelj [[orgulje|orgulja]]'''.

* [[Ljubomir Balaban|Ljubomir (Ljubiša) Balaban]] ([[Jagodnjak]], 27. VIII. 1949. - [[Vinkovci]], 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku), privrednik i društveno-politički radnik.