Čakavski – razlika između verzija

 

Naziv potječe od upitne zamjenice '''ča'''. Današnje područje čakavštine znatno je manje negoli je bilo prije migracija izazvanih osmanskim osvajanjima velikoga dijela hrvatskoga jezičnog prostora. Naseljavanjem govornika (novo)štokavštine čakavsko narječje je potisnuto s većega dijela kopna tako da se danas uglavnom prostire [[jadran]]skim priobaljem, s nekoliko štokavskih prijekida, i na većini otoka sjeverno od [[Pelješac|Pelješca]] (koji je dijelom čakavski), u dijelu [[Lika|Like]], [[Gacka|Gacke]], [[Gorski Kotar|Gorskog Kotara]] i [[Istra|Istre]] te u [[Pokuplje|Pokuplju]] sve do [[Karlovac|Karlovca]]. Izvan granica [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] čakavskih govora ima u [[Austrija|Austriji]], [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Slovenija|Slovačkoj]] ([[gradišćanskohrvatski standard|gradišćanskohrvatski]] govori). I zajednica [[Moliški Hrvati|Moliških Hrvata]] ima veze sa čakavštinom, jer se pokazalo da im govori imaju svojstva slična [[Zabiokovlje|zabiokovskim]] štokavsko-čakavskim govorima.

 

U jednome dijelu čakavskoga područja (na [[Brač]]u, [[Vis]]u, gradu [[Hvar]]u s bližom okolicom, u [[Trogir]]u i [[Bakar (grad)|Bakru]], mjestimično na kvarnerskim otocima i dr.) umjesto '''ča''' govori se '''ca'''. To je takozvani '''[[cakavizam]]'''.