Paleolit – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 19:
Neandertalac je naziv za posebnu vrstu praistorijskog čoveka koji je naseljavao [[Evropa|Evropu]].Ime je dobio po dolini [[Neander]] u [[Nemačka|Nemačkoj]], gde su pronađeni njegovi ostaci. Neandertalci su bili viši i snažniji od današnjeg čoveka. Imali su veći mozak, što naravno ne znači da su bili pametniji. Sudeći prema sačuvanim lobanjama, imali su snažne vilice i zube, oštru bradu izbačenu napred, nisko iskošeno čelo i izbačene arkade. Bili su izuzetni lovci, koristili su kremeno koplje, kremenu sekiru i bole (kamenje privezano za kožne kaiševe koje se vrteći u krug baca daleko i obmotava oko životinjskih nogu). Često su se sklanjali u pećine jer su one imale približnu temperaturu i leti i zimi. Za stanovanje su koristili samo prednji deo, pošto je unutrašnjost bila mračna. i vlažna. Neandertalci su bili veoma napredni za svoje doba. Oni su prvi sahranjivali mrtve uz određene ceremonije. U grobove su stavljali hranu, cveće i oružje, što ukazuje na to da su verovali u [[zagrobni život]]. Njihove zajednice nisu imale osobine horde ili čopora, jer su brinuli o slabima i bolesnima. S pažnjom su sahranjivali i one koji nisu bili sposobni za rad. Neandertalci su takođe prvi praistorijski ljudi za koje se zna da su živeli u okviru porodice. Život u paru i vezanost za zajedničko potomstvo predstavljaju veliki napredak u razvoju ljudskog društva. Neandertalci su izumrli između 40.000 i 30.000 godina pre n.e. a da niko ne zna zašto. Moguće je da nisu uspeli da se prilagode novom talasu zahlađenja ili su ih možda istrebili preci današnjih ljudi. Najverovatnije je da su se malobrojniji neandertalci izmešali sa razumnim čovekom koji je naselio Evropu.
 
===
=== Homo sapiens sapiens ===
Između 35.000 i 20.000 godina pre n.e. praistorijski ljudi su unapredili izradu lovačkog oružja i napravili nova, kao što su luk i strela, koštana udica i bodljikavi harpun. Otkrili su i koštanu iglu, što im je omogućilo da šiju odeću, kožne čamce i da izrađuju nakit. Oni i dalje žive nomadskim načinom života, ali se, zahvaljujući bogatom ulovu, duže zadržavaju na jednom mestu. Oko 20.000 godine pre n.e. počeli su da prelaze iz [[Azija|Azije]] u [[Australija|Austaraliju]] na čamcima i splavovima, a u [[Amerike|Ameriku]] kopnom, na mestu današnjeg [[Beringov moreuz|Beringovog moreuza]]. Ovom naprednijem praistorijskom čoveku naučnici su dali latinski naziv Homo sapiens sapiens, što znači veoma razuman čovek. Zovu ga još i savremen čovek.
Pripadnici ove vrste su i kromanjonci, koji su se pojavili u Evropi pre oko 35.000. Ime su dobili po [[pećina Kromanjon|pećini Kromanjon]] u južnoj [[Francuska|Francuskoj]], gde su prvi put pronađeni njihovi ostaci. Sa širokim čelom, dobro definisanom vilicom i malim obrvičnim kostima, izgledali su kao današnji ljudi. Kromanjonci su bili izuzetni lovci, bolji od neandertalaca. Hvatali su bizone, jelene, mamute, irvase i druge životinje, o čemu svedoče prizori lova koje su naslikali na zidovima pećina.
 
 
== Podjela paleolita ==