Hercegovina – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Munjanes (razgovor | doprinos)
m replaced: , → , (2), replaced:   → (5) using AWB
slike
Red 3:
 
== Geografija ==
[[Datoteka:StariMost3Mostarbridge2004.PNGjpg|thumb|Stari most u Mostaru]]
Hercegovina se kao prirodna regija sastoji iz dvije mikroregije: niske (primorske ili jadranske) Hercegovine i visoke (gornje ili planinske) Hercegovine. Visoka Hercegovina ili Rudine obuhvata sliv gornje i srednje [[Neretva|Neretve]], znatan dio dinarskog predjela Bila i Polja, visoke planine: [[Velež]] (1968 m), [[Volujak]] (2294 m), [[Prenj]] (2155 m), [[Čvrsnica]] (2228 m), [[Crvanj]] (1920 m), kao i kraška polja: Nevesinjsko, Gatačko i druga. Rudine se stepenasto spuštaju ka Huminama ili Donjoj Hercegovini i [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Na planini [[Prenj]] nalazi se [[Boračko jezero]], u dolini rijeke [[Neretva|Neretve]] je vještačko [[Jablaničko jezero]], a u dolini njene pritoke [[Rama|Rame]] vještačko [[Ramsko jezero]]. Od 433 naselja planinske Hercegovine najveće je [[Konjic]].
 
Red 28:
 
=== Rimsko doba ===
[[Datoteka:MogorjeloMogorjelo2.jpg|thumb|right|Mogorjelo]]
Hercegovina ulazi u sastav rimske provincije [[Dalmacija|Dalmacije]]. Dalmatinski namjesnik Publije Kornelije Dolabela izgradio je od [[Salona|Salone]], glavnog grada Provincije Dalmacije, više cesta koje su presijecale područje Hercegovinu i koje su dalje išle prema sjeveru ili istoku. Jedna od značajnijih bila je ona smjerom Salona - Narona - Diluntum - Leusinium (danas: [[Solin]] - [[Vid]] - [[Stolac]] - [[Trebinje]]). Iz rimskoga doba ostao je veliki broj kamenih nadgrobnih natpisa, koji se danas čuvaju u regionalnim muzejima u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Split]]u, [[Mostar]]u i [[Franjevački samostan Humac|Humcu]]. Arheolozi su otkrili veći broj poljoprivrednih imanja (tzv. villae rusticae), među kojima su najznačajnija: Mogorjelo, Panik i Višići. U ranokršćanskom razdoblju podižu se brojne bazilike i crkve: Žitomislići, Cim, Klobuk, Tasovčići, Čerin, Lisičići i drugdje.
 
=== Dolazak Slavena ===
[[Datoteka:Ljubuski.jpg|thumb|right|Slap Kravica kod Ljubuškog]]
Od VII stoljeća započinju seobe [[Slaveni|Slavena]] preko rimskih provincija. U tome naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. U razdoblju od VII do IX stoljeća historičarima često nedostaju historijski izvori, zbog čega je veoma teško rekonstruisati svakodnevni život na ovom području. U X stoljeću bizantijski car [[Konstantin Porfirogenet]] na području Hercegovine bilježi tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganiju, Zahumlje i Travuniju. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je Mihovil Vičević (910. - 950.). Kasnije Zahumlje potpada pod vlast hrvatskih vladara Tomislava i Krešimira.
 
=== Srednjovjekovna Bosna ===
[[Datoteka:StecakBiH, Radimlja necropolis 2.jpg|thumb|right|Tragovi vremena: Stećci]]
Uspon [[Povijest Bosne i Hercegovine|bosanske države]] počeo je za [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] ([[1322]]-[[1353]]). On je zavladao i Humom, koji će dugo ostati u vlasti bosanskih vladara. Ipak, u XV stoljeću u Humskoj zemlji raste moć istaknutih velikana, od kojih je za historiju na području Hercegovine najznačajniji [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji godine [[1448]]. uzima titulu hercega, po kojoj je Hercegovina i dobila ime. Neki historijski izvori za njega tvrde da je bio lukav političar, prevrtljiv vjernik i veliki ljubitelj žena. Iz ranog srednjeg vijeka, vjerovatno iz XII stoljeća, potiče čuvena [[Humačka ploča]], spiralan natpis na bosanskoj ćirilici s ostacima glagoljskih slova, koja se danas nalazi u bogatoj arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana na Humcu. Brojni su nalazi karolinčkih mačeva, ostruga, nakita i novca, posebno bizantskoga. Za trgovinu je najveća luka bila Drijeva na [[Neretva|Neretvi]], u neposrednoj blizini [[Gabela|Gabele]]. U duhovnom životu mistična je pojava [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]]. Utvrđeni gradovi su: [[Blagaj]] kod [[Mostara]], [[Počitelj]], [[Ljubuški]], [[Vidoški]], [[Trebinje]], [[Mičevac]], [[Klobuk]] i Ključ kod [[Gacko|Gacka]]. XIV i XV stoljeće prepoznatljivo je i po [[stećak|stećcima]], kamenim nadgrobnim spomenicima, od kojih je najčuvenija [[Radimlja|nekropola Radimlja kod Stoca]]. Za historičare i jezikoslovce vrijedni su ćirilični natpisi na stećcima, od kojih su najznačajniji onaj Vignja Miločevića iz Kočerina kod [[Široki Brijeg|Širokoga Brijega]] iz [[1404]]. godine. On je vrijedan svjedok pripadnosti ovoga kraja bosanskoj kraljevskoj kruni, a pisan je [[bosančica|bosančicom]] i čistom [[ikavica|ikavicom]], karakterističnim jezičkim izrazom u velikom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] toga vremena.
 
Linija 61 ⟶ 60:
 
Osim autohtone prirode i vegetacije, postoje i biljne kulture, koje je čovjek donio svojom rukom i uz pomoć plodne podloge i podneblja stvorio je od njih pravu rijetkost. Poznati hercegovački [[duhan]] (Nacotinum tabacum) po svojoj kvaliteti spada među najbolje duhane u svijetu. Danas je pak njegova proizvodnja gotovo prestala.
 
[[Datoteka:Jematva.jpg|thumb|Motiv iz vinograda]]
Hercegovina ima i drugih vrijednosti i rijetkosti kojima se može s ponosom pokazati svijetu. Među njih spadaju svakako i čuvena hercegovačka [[vino|vina]] [[Žilavka]] i [[Blatina]]. Ove loze uspijevaju samo u Hercegovini, na njenoj kraškoj podlozi i pod njenom ugodnom klimom [[Mediteran]]a. Zahvaljujući blagim klimatskim uvjetima i svom položaju, ovaj kraj poznat je i po prvim trešnjama, koje sazrijevaju mnogo ranije nego u ostalim krajevima zemlje. Istovremeno, krajolik krase i brojne plantaže voća na kojima rastu mnoga stabla [[trešnja|trešanja]], [[višnja|višanja]], [[šljiva]], [[kruška|krušaka]], [[kajsija]], [[breskva|breskvi]], [[jabuka]], itd. Uz to je ovaj dio naše zemlje postao jedan od najvećih centara za uzgoj povrća u cijeloj Bosni i Hercegovini.
 
== Poznate ličnosti ==
[[DatotekaFile:StariMost5Mostar Old Town Panorama.PNGjpg|thumb|right|240px|Mostar i Stari most]]
* '''Umjetnost:'''
[[Safvet beg Bašagić]], [[Grgo Martić]], [[Mehmedalija Mak Dizdar]], [[Antun Branko Šimić]], [[Stanislav Šimić]], [[Zvonimir Remeta]], [[Anđelko Vuletić]], [[Matvejević, Predrag|Predrag Matvejević]], [[Alija Nametak]], [[Aleksa Šantić]], [[Mirko Kovač]], [[Hamza Humo]], [[Alija Isaković]], [[Svetozar Ćorović]], [[Jovan Dučić]], [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Ismet Ico Voljevica]], [[Nataša Ninković]], [[Nebojša Glogovac]].
Linija 74 ⟶ 73:
 
== Turističke znamenitosti ==
[[Datoteka:Arslanagic bridge.jpg|thumb|Arslanagić most u Trebinju]]
[[Stari most]] i historijska jezgra starog [[Mostar]]a, stari grad [[Počitelj]], [[Stari grad Stolac]], historijska jezgra starog [[Trebinje|Trebinja]], [[Tekija na Buni]], [[Arslanagić most]], [[Osman-pašina džamija]] u [[Trebinje|Trebinju]], [[Pravoslavni manastir Žitomislići]], [[Franjevački samostan Šćit]], [[Franjevački samostan Humac]], [[Međugorje]], [[Mogorjelo|Mogorjelo (villa rustica)]], [[Daorson|ilirski grad Daorson]], [[Gabela|arheološko nalazište Gabela]], [[Radimlja|nekropola stećaka Radimlja]], [[Hutovo blato|nacionalni park Hutovo blato]], [[Vjetrenica|pećina Vjetrenica]], [[vodopad Kravica]], jadranska kupališta u [[Neum]]u, muzej i memorijalni spomen kompleks "[[Bitka na Neretvi]]" u [[Jablanica|Jablanici]].