Razlike između izmjena na stranici "Rat u Iraku"

m/м (robot Removing: ko:이라크 전쟁 (deleted) Modifying: ar:غزو العراق)
==Službena SAD politika ==
===Službena državna politika===
 
U rujnu [[2002.]] pojavila se kriza zbog tvrdnje [[SAD|Američkog]] predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] da [[Irak]] posjeduje [[oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]], pomaže teroristima (te je tako i implicirao da je Irak stajao iza napada [[11. rujna]] [[2001.]]) i da se nije razoružao prema rezolucijama [[UN]]-a. Još je ranije naveo da su "Irak, [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja]] osovine zla"<ref>{{cite news|url=http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-08/2005-08-07-voa7.cfm?moddate = 07. 08. 2005. |title='Osovina zla' tri godine kasnije |last=|first=|date = 07. 08. 2005.|work=[[VOA news]] |accessdate = 12. 09. 2009.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/prije-dvanaest-godina-poceo-je-rat-u-perzijskom-zaljevu/112803.aspx |title=Prije 12 godina počeo rat u Perzijskom zaljevu |last=|first=|date = 16. 01. 2003.|work=[[Index.hr]] |accessdate = 12. 09. 2009.}}</ref>. Irak je izjavio da ne posjeduje nikakva oružja za masovno uništenje.
U studenom [[2002]]. [[Vijeće sigurnosti UN-a]] odobrilo je rezoluciju 1441 kojom se zahtijeva da Irak surađuje sa svojim obavezama za razoružanje što je ta država prihvatila, na što su '''UNMOVIC''' inspektori počeli sa svojim pretragama.
No američki predsjednik [[George W. Bush]] nije bio zadovoljan, ustvrdivši da Irak skriva svoj arsenal od inspektora i da pomaže teroristima. Državni sekretar SAD-a [[Colin Powell]] čak je održao prezentaciju u [[Vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti]] [[UN]]-a i predstavio navodne dokaze o tome kako Irak posjeduje pokretne kamione/laboratorije u kojima proizvodi antraks te da planira nabaviti nuklearno oružje <ref>[http://abcnews.go.com/2020/Politics/story?id=1105979&page=1 ABCnews.go.com; Colin Powell on Iraq]</ref><ref>[http://www.state.gov/secretary/former/powell/remarks/2003/17300.htm Colin Powell; Remarks to the UN Security Council]</ref>. I britanski premijer [[Tony Blair]] je snažno zagovarao vojnu intervenciju, navodeći kako se pod Huseinovim režimom kršilo humanitarno pravo te je nastradalo oko 400.000 ljudi te kako Irak ima oružje koje je sposobno doseći i Veliku Britaniju<ref>[http://politics.guardian.co.uk/iraq/story/0,12956,1089630,00.html The Guardian, Transcript: The Bush-Blair press conference]</ref>. Nakon neuspjelog pokušaja da se u [[UN]]-u dobije rezolucija koja podržava upotrebu vojne intervencije, SAD je [[17. ožujka]] [[2003]]. objavio ultimatum - Saddam Hussein mora napustiti Irak u roku od 48 sati ili će biti rata<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/03/20030317-7.html The White House.gov, News - President says Saddam Hussein must leave Iraq within 48 hours]</ref>. Kada se to nije dogodilo, [[SAD]] i [[Velika Britanija]] započeli su s Koalicijom drugih država rat s Irakom, navodno kako bi se riješili diktatora [[Saddam Hussein|Sadama Huseina]] i stabilizirali regiju.
 
===Državna propaganda===
 
U sklopu priprema za invaziju Iraka još tijekom 2002 godine vlada i mediji [[SAD]]a su pokrenuli državnu [[propaganda|propagandu]] s ciljem dobivanja podrške vlastitog stanovništva za ovu invaziju i [[okupacija|okupaciju]]. Osnovni dio ove podrške su činile optužbe o saradnji [[Irak]]a i Al Qaide kao i postojanje iračkog oružja za masovnog uništenje. Rezultat ove državne propagadne okrenute prema vlastitom stanovništvu je bila javna podrška tamošnjeg stavništva ovoj vojnoj agresiji. Istraživanje koje je provelo [[University of Maryland]] 2003 godine je gledajući razno istraživanja javnog mišljenja je otkrilo da je u january 2003 godine (dva meseca pre invazije) 68 % stanovnika SAD verovalo da je [[Irak]] igrao veliku ulogu u [[Napadi 11. septembra 2001.|Napadima 11. septembra 2001]],a još njih 13 % je verovalo da su nađeni čvrsti dokazi te vladine tvrdnje. U istraživanju vođenom mesec dana kasnije kada su ispitanici imali veći broj mogućih odgovora njih 20 % je verovalo da je Irak direktno uključen u [[Napadi 11. septembra 2001.|teroristički napad]], njih 36 % je verovalo da je Irak dao pomoć Al Qaidi, 29 % je verovalo da je bilo službenih kontakata između [[Al Qaide|Al Qaide]] i Iraka dok ih je samo 7 % izjavilo da nema nikakve veze između Al Qaide i Iraka što je bila za razliku od ostalih opcije jedina istina. Samom invazijom i okupacijom propaganda usmjerena prema vlastitom stanovništvu nije prestala tako da je ona nastavljane i nakon okupacije Iraka samo što je sada bila usmjerena prema vladinim propagandnim tvrdnjama da su u Iraku nađeni dokazi tih veza. Ovaj put [[propaganda je bila samo djelomično uspješna pošto je u te vladine tvrdnje verovalo u junu 2003 samo oko 50 % stanovnika SADa.
 
Po pitanju Američke državne propagande o navodnom Iračkom oružju za masovno uništenje pred invaziju nikakva istraživanja nisu rađena zbog uspješnosti ove propagande koja je uverila praktički svo stanovništvo u postojanje tog oružja. Nekoliko meseci nakon početka invazija nakon propagandnog spina koji je tvrdio da je nađen dokaz ovog oružja iako u stvarnosti nije vodilo se istraživanje mišljenja stanovništva koje je završilo s zaključkom da oko 25 % ispitanika veruje u nalazak tog oružja kojeg u stvarnosti nije bilo. Poslednji dio državne propagande usmeren na vlastito stanovništvo je bila navodna opća svetske podrška ovoj invaziji i ratu protiv terorizma što je na kraju krajeva bila potpuna laž<ref>[http://www.worldpublicopinion.org/pipa/pdf/oct03/IraqMedia_Oct03_rpt.pdf Misperceptions, the media and the Iraq War]</ref>
===Downing Street Memo===